Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Thursday, 07 November 2019

Thursday, 07 November 2019 16:06

$153 Mil Ba Tinan 28 Masakre Santa Cruz  

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun Organizadora (KO) eventu komemorasaun loron Masakre Santa Cruz, Isolino Vaz de Alegria informa, komisaun preve ona orsamentu $153 mil ba selebrasaun hanoin hikas tinan 28 Masakre Santa Cruz.

"Ohin ne'e, KO mai relata de'it ba Prezidente Repúblika (PR) kona-ba servisu preparativu ne'ebé komisaun halo ona, no ami konvida mós PR atu bele hato'o deskursu iha komemorasaun Masakre Santa Cruz ba tinan 28 iha Semiteriu Santa Cruz,” informa Isilio iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (07/11/19).

Nia mós esplika kona-ba orsamentu hamutuk $153 mil nu'udar totál orsamentu ba komemorasaun iha nivel nasionál to'o munisípiu, inklui RAEOA.

Atividade ba komemorasaun ne'e, sei hahú husi dia 11 kalan ne'ebé sei halo reflesaun iha Semiteriu Santa Cruz, hafoin iha dia 12 oras 7.30 sei halo missa iha Igreja Motael hafoin halo prosesaun no marsa to'o Semiteriu Santa Cruz.

Nia dehan, hafoin rona informasaun hirak ne'e Prezidente Repúblika mós  apresia no hakarak disponivel hodi partisipa.

Kona-ba tema prinsipál ba reflesaun tinan 28 Masakre Santa Cruz, Isoino dehan, Juventude mak Autór ba Unidade Nasionál no Desenvolvimentu ba Futuru.

Published in Edukasaun & Kultura

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak hatete pozisaun Governu nian mak halo proposta. Parlamentu nia papél mak vota a favor ou kontra.

“Agora, vota ka la vota. Ida ne'e Parlamentu Nasionál mak hatene,” afirma PM Taur ba jornalista, Kinta (07/11/19) hafoin PM enkontru semanál ho Prezidente Repúblika iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (07/11/19).

Antes ne'e, bainhira halo audiénsia ho Ministra Finansas, Segunda (04/11/19) iha Parlamentu Nasionál, Deputada Virginia Ana Belo husi Bankada CNRT, ameasa sei vota kontra ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, bainhira livru Panorama Orsamentál 2020  la tuir estrutura no aumenta laiha balansu.

Lee Notisia Relevante: Deputada CNRT Ameasa Vota Kontra OJE 2020

Xefi Governu hatete, nia sei la foti ba kestaun kona-ba ida ne'e. Tanba, nia dehan, ida ne'e kompetensia Parlamentu Nasionál nian.

PM reafirma, hanesan mós Prezidente Repúblika nia kompetensia mak hodi promulga ou lae. Ho nune'e, ida-idak iha nia kompetensia hodi organiza.

"Prezidente mak promulga ne'ebé organiza ne'e ida-idak nian no ami nian mak aprezenta de'it," tenik PM Taur.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Xefe Depertementu Toxicology Laboratóriu Nasionál, Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Gaspar Pinto dehan, produtu importasaun hirak ne'ebé tama iha Timor-Leste, tékniku sira tenke teste uluk nia sample mak bele hatán hodi importa mai rai-laran.

"Fulan tolu, molok sasán tama mai Timor-Leste, tenke haruka uluk sasán ne'e nia sample mai, para tékniku labóratoriu sira halo teste. Rezultadu husi teste ne'e mak bele deside, sasán hirak ne'e bele ou labele, tama mai rai-laran,” Gaspar Pinto informa ba jornalista iha edifísiu AIFAESA, Kinta (07/11/19).  

Gaspar mós sente laran kraik ho sistema ne'ebé agora iha. Nia dehan, sistema agora ne'e perigozu uitoan. Tanba, tuir Gaspar, bainhira sasán tama tiha rai-laran mak AIFAESA duni fali. Nia dehan, sistema hanesan ne'e la justu.

“Agora ne'e, sasán tama tiha Timor-Leste mak ami foin duni fali. Ida ne'e la justu ba Timor," Gaspar dehan.

Tuir Gaspar hatene, tempu agora rede negósiu mundiál mak servisu hanesan ne'e. “Sira-nia jogu mak nune'e. Tanba, ema ruma halo negósiu, ema barak mak iha laran. Tantu, husi manajementu ka protokolu ne'e planu iha hotu ona," nia esplika.

Nia komenta, tempu agora mak Governu la fó importánsia ba sistema kontrolu produtu importasaun sira ne'e, sei fó impaktu ba jerasaun sira ne'ebé sei tuir mai.

"Hanesan baze ka fundasi kariik la metin. Tanba, ema sira halo negósiu ne'e kontinua halo explorasaun ba ita nia jerasaun maka'as. Sasan falsu sei tama barak, tanba ita la firme," dehan Gaspar.

Published in Saude
Thursday, 07 November 2019 13:47

2020, Governu Prevé Millaun $56 Ba MSSI  

Tempotimor (Dili) – Oitavu Governu konstituisional ne'ebé lidera husi Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, prevé Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskal 2020 nian, hamutuk millaun $56 ba Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI).

"Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne'e hamutuk millaun $56, ne'ebé nafatin ba kategória haat mak hanesan saláriu i vensimentu millaun $1.7, bens i servisu milliaun $6.2, transferénsia públika mak boot iha milliaun $50 no tau uitoan iha kapitál menór," dehan Vise Ministra MSSI, Signi Chandrawati Verdial iha Parlamentu Nasionál (PN), bainhira hala'o audiénsia ho Komisaun C no F iha PN, Kuarta (06/11/19).

Tuir Signi, MSSI tau osan uitoan ba Kapitál Menór para hodi hola fali transporte ba servisu nian, bainhira aat ona.

"Tau uitoan ba Kapitál Menór para karik karreta funeráriu aat ona, motor ladi'ak entaun ita iha planu tinan oin hola karreta kuaze 60 ba servisu na'in sira iha munísipiu, komputador sira liu tinan sanulu, balun aat ona, inklui meza no kedeira," dehan Signi.

Nia afirma, iha tinan 2018 tau duni osan millaun $40. Maibé hola tiha kareta ba Komisária Direitu Labarik, entaun tinan 2020 nian sa'e uitoan.

Nia komenta, tinan 2020 MSSI iha programa boot balun ne'ebé iha ona. “Programa prioridade ida mak ita nia Institutu Seguransa Sosiál ne'ebé di'ak ba ita hotu. Ita hakarak asegura sustentabilidade, inklui ita hakarak promove inkluzaun sosiál, liuliu grupu feto ne'ebé mak vulneravel sira, bele hola parte iha dezenvolvimentu," dehan Signi.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Relasiona ho International Federation Commerce nia relatoriu  katak Timor-Leste ne'ebé konsidera ambiente negósiu iha TL ladún di'ak, Xefe Governu Taur Matan Ruak husu atu labele halo komparasaun ho nasaun avansadu sira.

"Kona-ba ambiente negósiu nian iha nivel internasionál, klaru katak ita preokupa kona-ba bem negósiu no Governu tenke servisu maka'as para hadi'a ambiente ne'ebé la fasil. Tanba, mundu ohin ne'e kompetetivu liu," dehan Xefe Governu iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (07/11/19).

Maske tuir relatoriu IFC Katak, Timor-Leste lakon ho nasaun konflitu sira kona-ba bisnis nian, ne'ebé  iha númeru 181, kompostu husi nasaun 187, maibé Taur rezeita katak iha kestaun balun mak implika ba kondisaun ne'e.

"Ita 17 anos labele kompara ita nia an ba nasaun ne'ebé avansadu. Ida fali mós kondisaun ne'ebé nasaun sira fó ba emprezáriu, di'ak liu ita nian. Entaun, ita mós tenke esforsa para fó ita nian," Taur esplika.

Alende ne'e, ema mós sei konsidera TL nia nasaun hanesan nasaun ida ne'ebé foin sai husi konflitu, entaun ne'e la mai. TL  mós tenke hatudu katak iha kbiit para jere nia nasaun, loke no fó ambiente negósiu ne'ebé diak.

Pelo faktu ne'ebé hare'e foin daudauk lori emprezariu no investidór mina sira iha ita nia rain no agora inisiativa sira ne'e investimentu iha área petroleu ne'e hatudu katak neneik ba neneik ema komesa konfia ita nia rain.

Agora so ke seidauk to'o. Tenke maka'as liután, instituisaun sira tenke forte kombate birokrasia, halo sasán lalais, transparente furak ne'e importante tebes.

Tuir emprezariu timoroan no emprezariu Internasionál sira balun dehan, fundamentu Timor-Leste  nasaun ne’ebe bele sai proferida liu. Maibé, realidade hafoin tinan 17 nasaun ne'e ukun rasik an  Timor-Leste nia ranking kona ba labarik sira sofre Malnutrisaun numeru as tebes.

“Fundamentu, Timor-Leste nasaun ida ke riku tebes ho rekursu naturais, laiha tusan ke boot hanesan nasaun seluk. Iha líder briliante istóriku sira, unidade metin tanba maioria Katóliku, jovens matenek barak. Maibé, realidade depois tinan 17 ukun rasik an, nasaun nia desenvolvimento la'o neineik, númeru desemprego barak, númeru labarik sofre mal nutrisaun boot,” dehan emprezariu ida ne'ebé  husu ba tempo timor labele publika nia naran.

Published in Ekonomia
Thursday, 07 November 2019 12:33

Laiha Labóratoriu, Foos Plástiku Tama TL  

Tempotimor (Dili) – Ho razaun laiha labóratoriu hodi halo análize, AIFAESA, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) inklui Ministériu Saúde (MS), labele deteta foos plástiku ne'ebé tama iha rai-laran.

Ba jornalista, Koordenadór AIFAESA, Abilio José Sereno rekoñese, kestaun seguransa ba ai-han ne'ebé sirkula iha rai-laran sai preokupasaun ba ema hotu-hotu. Tantu, ukun na'in sira.

"Atu halo konkluzaun no fó resposta loloos ne'e, presiza instrumentu sientífiku hanesan laboratóriu mak bele indetifika katak, produtu ne'e di'ak ka falsifikadu ka plástiku. Maibé públiku hatene, durante asisténsia AIFAESA to'o agora laiha laboratóriu ne'ebé AIFAESA labele halo buat ida," dehan Abilio iha edifísiu AIFAESA Kaikoli, Kinta (07/11/19).

Abilio haktuir, informasaun ne'ebé sai iha facebook katak, foos ho marka Globus te'in tiha sai fali plástiku iha loron balun nia laran.

"Akontesimentu ne'e fó sai husi facebook katak, foos ida marka globus ne'e katak, señora ne'e te'in foos ne'e sai tiha etu, depois liu loron haat, nabeen tiha depois sai fali plástiku. Ne'e ita bele dehan katak komik. Maibé, hanesan instituisaun ida, AIFAESA iha obrigasaun atu servisu hamutuk ho MAP no MS, hodi responde ba preokupasaun ne'e," dehan Abilio.

Iha fatin hanesan, Xefe Depertementu Toxicology Laboratóriu Nasionál Ministériu Saúde, Gaspar Pinto katak sira-nia knaar mak halo kontrolu ba kualidade bee, ai-han, aimoruk, alkóliku, mina no seluk tan, ne'ebé sidadaun Timor-Leste utiliza iha Timor Leste," dehan Gaspar.

Hatán ba kestaun ne'e, Gaspar komenta, sira-nia parte la'ós lakohi halo asaun ba kestaun ida ne'e. Maibé, ekipamentu reazente ne'ebé atu apoiu servisu mak laiha kualidade.

"Kona-ba ekipamentu ne'e, la'ós dehan laiha. Maibé, laiha osan atu hola ekipamentus reazente hodi apoiu ami para servisu di'ak ba nasaun Timor-Leste. Ida ne'e mak seidauk iha," nia tenik.

Alende ne'e, reprezentante husi Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP), Xefe Depertementu Produsaun Alimentar no Jestaun Pos-kolleta, Suzana C Vilanova katak, MAP laiha laboratóriu atu halo análiza kona-ba kestaun ne'e.

"Kona-ba foos aat ka plástiku ne'e, realidade duni. Mas, ita laiha laboratóriu atu teste ba produtu hirak ne'e nia kualidade," dehan Suzana.

Nia afima, kada tinan parte relevante hamutuk ho ajensia husu Governu atu tau atensaun ba laboratóriu, maibé to'o agora laiha.

“Entaun, bainhira mak ita bele estabele laboratóriu kiik ida, hodi halo teste ba produtu sira ne'ebé tama mai Timor-Leste," nia dehan.

Published in Saude
Thursday, 07 November 2019 12:19

PM Taur Minimiza Kapasidade Timor-oan

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru Taur Matan Ruak deklara katak Timor Leste (TL) seidauk bele hamriik mesak bainhira laiha apoiu husi asesor internasional sira. Deklarasaun ida ne’e tuir akademista balun hatudu katak PM Taur minimiza kapasidade Timor-oan.

Xefe Governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) Taur Matan Ruak deklara TL sei presiza nafatin prezensa husi asesor internasional sira.

Nia dehan, kondisaun ida ne'e laos akontese de’it iha TL iha Timor Leste maibé mós iha nasaun sira seluk ne'ebé iha ona esperensia.

"Tuir ha’u-nia haree ita-nia nasaun seidauk bele hamrik sem apoiu asesor internasional, ne'e iha ne'ebé de’it", dehan Taur iha Palasiu Prezidensial Bairopite, Kinta (07/11/19).

PM Taur hatete, TL seidauk bele sees an husi prezensa asesor internasionál no PM rasik mós labele halakon asesor internasional sira.

"Tinan 17 ita seidauk sees aan (husi asesor), ne'e laos ha’u foin tama ne'e mak ha’u halakon, ida ne'e seidauk bele, Pais barak mezmu iha esperensia barak mós presiza", nia hatete.

Iha fatin ketak, estudante fakuldade Siensia Sosial no Politika, Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), A. da Silva Ximenes deklara la satisfas ho deklarasaun PM Taur.

“PM ninia koalia ne’e hatudu momoos katak PM rasik la fiar nia aan no minimiza kapasidade Timor-oan sira nian,” dehan estudante ne’e.

Tuir nia, durante ne’e governu selu asesor internasional sira, liu-liu husi Portugal, ho osan boot maibé sira halo tan problema.

Published in Politika
Page 2 of 2
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« November 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Tempo Timor Networks

Online Counter