Iha deklarasaun konjunta ne’ebé fó sai iha kinta (17/02) kata, Primeiru Ministru na’in-rua diskute kona-ba importánsia husi kontribuisaun katak esplorasaun husi rekursu sira gás nian iha Tasi Timor ne’ebé fó moris di’ak iha ekonomia entre nasaun rua, no hametin kooperasaun entre Austrália no Timor-Leste iha Tratadu Fronteira Marítima nia tutela, ne’ebé tama ona iha vigór iha tinan 2019.
“Primeiru-Ministru Morrison kompromete nia-an katak hari’i Fundu ida husi Parseria GNL (Gás Natural Liquefeito) nia hodi hametin ligasaun sira entre Austrália no Timor-Leste iha dezenvolvimentu no komérsiu gás nian, nomós iha utilizasaun ba rai hamutuk no halo armazenamentu ba karbonu nian”, dehan deklarasaun konjuntu ne’e.
Primeiru Ministru sira mós diskute interese sira ne’ebé komún husi Austrália no husi Timor-Leste iha rejiaun Indo-Pasífiku nakloke, inkluziva no forte, iha ne’ebé direitu sira husi Estadu hothotu sei hetan respeitu no iha ne’ebé sei define soberania no independénsia kada nasaun.
Iha sorumutu virtuál ne’e, Primeiru Ministru sira mós ko’alia liuba rezolusaun ida husi disputa ne’ebé naruk, kona-ba fronteira marítima sira nian liuhusi prosesu rekonsiliasaun obrigatóriu ne’ebé liuhusi UNCLOS (United Nations Convention on the Law of the Sea) hanesan ezemplu ida ne’ebé forte husi rezolusaun pasífika ba disputa sira bazeia ba direitu internasionál. (*)