“Agora iha proposta ida agora ba Sesta Bázika nian ne'e mós introdúz alterasaun balun mak hanesan, esklui automatikamente titulár orgaun soberania sira, hanesan Prezidente Repúblika, Ministru no Primeiru Ministru sira, deputadu sira juís sira ne'e esklui, katak labele simu, no sira ne'ebé Diretór sira kargu xefia sira iha Governu ne'e labele simu no hirak ne'ebé simu rendiment $500.00 ba leten labele simu”, dehan Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (MPKM), Fidelis Leite Magalhães iha palásiu Governu, kuarta (09/02).
Tanba ne’e KM deside atribui kompeténsia ba Ministériu Turizmu Komersiiu Industria (MTKI) no Sekretária Estadu Kooperativa (SEKOOP) lidera sesta bázika ba populasaun sira iha tinan 2022.
“Sesta Bázika ida ne'e sei la'o liuhusi operadór ekonomiku sira e Ministériu Turizmu Komersiiu Industria no Sekretáriu Estadu Kooperativa mak sai na'in ba inisiativa ne'e maibé proposta lejislativa ne'e mai husi Ministru Koordenador Assuntu Ekonómika (MKAE)”, esplika nia.
Ministru Koordenadór Assuntu Ekonómika (MKAE), Joaquim Amaral, aprezenta projetu dekretu lei ne'ebé aprova ho alterasaun ba Konsellu Ministru ho objetivu atu aprova medida reforsu distribuisaun sesta bázika ba Timoroan sira ne'ebé presiza liu no esklui automatikamente orgaun soberania sira ne'ebé simu saláriu liu $500.00 ba leten kada fulan.
Tanba apoiu operadór ekonomiku lokál sira, kria rejime espesial ida kona-ba aprovizionamentu ne'e rasik iha ámbitu planu rekuperasaun ekonómika iha Timor Leste.
Ho projetu Dekretu-Lei ne’e, Governu hakarak kontinua fó produtu nesesidade dahuluk nian ba, iha sorin seluk, atu garante sustentabilidade família sira-nian, no iha tempu hanesan atu kria kondisaun normalidade ba atividade produtór no operadór ekonómiku nasionál sira-nian tanba prokura menus.
Sesta bázika ne’e fiksa ho valór másimu dolar amerikanu 50 ba membru ida-idak iha uma-kain benefisiáriu no sei distribui durante tinan 2022.
Programa Sesta bázika kompostu husi produtu ai-hán no sasán ijiene pesoál, hanesan deskrisaun, kuantidade no folin sei define liuhusi despaxu konjuntu membru Governu sira-nian ne’ebé responsavel iha área komérsiu no indústria no kooperativa sira.
Iha mós lubun ida-ne’e bele troka ho “voucher” hodi sosa sasán sira ne’ebé define ona.
Ba medida Sesta Bázika ne’e limite ba ema sira ne’ebé presiza liu apoia ai-hán, hanesan hakerek ona iha “Livru Rejistu Uma Kain nian”.
Nune’e mós ba sidadaun sira ne’ebé ho titulár órgaun soberania no titulár kargu diresaun ka xefe departamentu sira husi servisu Administrasaun Públika direta ka indireta Estadu nian la inklui iha lista benefisiáriu nian. La inklui mós sidadaun sira ho ninia membru “Uma Kain” ho rendimentu mensál boot liu dolar amerikanu 500.
Ho diploma ida-ne’e, prosesu akizisaun no distribuisaun sesta bázika limite ba kooperativa no operadór ekonómiku sira ne’ebé konstitui formalmente, laiha dívida ba autoridade tributária ne’ebé maioria husi kapitál sosiál sosiedade nian ne’ebé detida husi sidadaun timoroan ida-idak. (*)