Deputada CNRT, Maria Fernanda Lai aprezenta proposta númeru 144 atu halo redusaun ba EDTL.ep nia orsamentu iha tinan 2022 nian, tanba EDTL hanesan empreza públika, bele uza rendimentu liuhusi fornesimentu enérjia eletrisidade ba kliente hodi sustenta ba sira-nia an.
Maibé ba proposta ne'e, Ministru Obras Públikas rezeita no husu atu retira tanba orsamentu ba EDTL,EP millaun US$90 ne’e atu sustenta operasionalizasaun no sentrál elétrika Hera no Betano hodi fornese enérjia eletrisidade ba komunidade.
"Tanba EDTL.ep foin hamrik hanesan empreza públika, e ekonómikamente lori tempu oituan hodi sustenta nia-an rasik”, dehan Ministru Salvador iha PN, sesta (10/12).
Dadauk, gastu ne’ebé prevista ba EDTL,EP hamutuk millaun US$180, iha ne’e previzaun ba reseita pruvolta millaun US$40 ba tinan 2022, no iha saldo tránzitadu pruvolta millaun US$29 resin besik millaun US$30.
"See ita soma hamutuk ho orsamentu ne’ebé fó mai obras públikas liuliu ba EDTL millaun US$90, hamutuk millaun US$159, entaun ita sei falta hela millaun US$22.4”, afirma nia.
Purtantu parte Hovernu prontu simu proposta CNRT wainhira husu halo aditamentu ba orsamentu MOP, maibé husu redusaun ida ne'e sira la simu.
Iha ne'e, EDTL.ep rasik mós iha ninia autonomia finanseira, patrimonial, administrativa, nomós judisiál ba ezekusaun sira-nia atividade sira, ministériu rua mak aprova planu asaun no atividade mak Ministériu Obras Públikas no Ministériu Finansas no tuir lei, fulan-marsu kada tinan sira tenke presta konta ba Kámara Konta, ida-ne’e mak kondisaun ne’ebé prevé ona iha Dekretu Lei Empreza Públika EDTL.ep nian.
Maibé felismente EDTL.ep seidauk bele uza reseita, tanba tuir planu ne’ebé governu mensiona tanba orsamentu ne’ebé kuaze deminui tebes, entaun hanoin katak atu uza reseitas maibé nia lala’ok atu uza reseitas ne’e tenke konsulta ho lei atu nune’e présta nia kontabilidade labele iha aktu kontra lei ne’ebé vigora.
Husi esplikasaun hirak ne’e, iha votasaun ba proposta 144 ne’e la pasa tanba hetan kontra ho votu, 35, afavór 25 no abstensaun 4.
Proposta Lei númeru 35/V (4ª) Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2022 nian ho montante billaun US$1,675. Husi orsamentu ne’e, ba Ministériu Obras Públika ho montante hamutuk millaun US$160,431,417, ne’ebé fahe ba Saláriu no Vensimentu hamutuk millaun US$3,113,499, Bens no Servisu hamutuk millaun US$26.086.873, Kategória Transferénsia Públika hamutuk millaun US$107,000,000, Kapitál Minór hamutuk millaun US$1.046.096, no Kapitál Dezenvolvimentu hamutuk millaun US$23,184,949. (*)