Ho mehi ne’ebé aas Arsenio konsege fila mai rai moris fatin Timor-Leste, Suku Soru hodi hanoin oinsá bele aplika esperiénsia ne’ebé aprende durante tinan barak iha rai Inglaterra.
Tanba ne’e, iha tinan hirak liuba deside hodi servisu hamutuk ho parseiru ida husi nasaun Austrália halo produsaun ba mina nu’u ho naran Souru Coconut Oil, ne’ebé la’o dadaun no iha mós hanoin hodi kria fatin turizmu no atividade sira seluk iha Suku Souru.
Antes kria indústria no turizmu, Arsénio da Costa Pinto Cabral, hamosu Kompaña Cipriano Feliz, Unipessoal, Lda ne’ebé nia rasik asume kna’ar hanesan Diretór Ezekutivu esplika, durante tinan sanulu resin ba servisu iha estranjeiru (Inglaterra) fila mai konsege emprega (fó servisu) Timoroan kuaze 200 iha área Industria no Turizmu.
"Durante tinan sanulu-resin, ha'u ho ha'u-nia ferikoan ba Inglaterra, ami fila mai ami planu atu halo planu hahú husi ortikultura, ami hanoin tiha kedan tanba iha ema nia rain moris hotu la'ós dependensia ba Estadu, entaun ami mai hala'o ortikultura maibé merkadu ladún di'ak”, informa Arsénio ba www.tempotimor.com iha nia kna’ar fatin Souru Coconut Oil, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein, kinta (09/12).
Hafoin ida ne'e mosu Parseiru ida husi Austrália ne'ebé hakarak loke industria mina iha Timor-Leste nune'e servisu hamutuk hari’i industria Coconut Oil ne'e.
"Hafoin ne'e ami hetan Parseiru husi Austrália ami mai loke fábrika mina nu'u, entaun ha'u gosta ida ne'e hotu entaun ami hamutuk deside hari’i iha ami-nia suku”, nia esplika.
Iha parte Souru Coconut Oil ne'e durante ne'e hari’i tinan barak ona konsege produz mina nu'u tonelada barak, ona ne'ebé Governu konsege hola barak iha tinan 2021 iha programa sesta bázika nian.
"Iha tempu pandemia Covid-19 momentu Governu aplika sesta bázika ba ita-nia povu sira, Sekretária Estadu Kooperativa (SEKOOP) mai hola mina nu'u ne'ebé sira produz entaun ha'u mós kontente, entaun ha'u-nia osan sira ne'e mak ha'u hakarak mak reinveste ha'u loke fali Salaun Coconut oil ne'e turismo komunitáriu ne'e”, dehan nia.
Tanba presiza iha fábrika mina nu'u no turizmu komunitáriu ne'ebé iha hakarak reinveste presiza traballadór 200 hodi servisu.
"Fó serbisu ba ita-nia maluk sira la'ós ba Munisípiu Lautein-Lospalos de'it maibé mós husi Munisípiu seluk hanensan Likisá, Same, Oekussi, ha'u bele hatete dehan kuaze Munisípiu hotu, no nia saláriu mínimu mak US$150.00”, informa nia.
Dadaun ne'e produsaun mina nu'u nakonu ona armajén tanba ida ne'e mak traballadór hamutuk 70 resin mak servisu maibé bainhira mina nu'u, bainhira hotu tenke presiza filafali traballadór sira hodi kontinua halo produsaun. (*)