"Maske iha inísiu prevee ona kreximentu ida ne’ebé boot liu, konfinamentu iha rezultadu aumentu númeru kazu Covid-19 nian no inundasaun sira iha fulan-abríl, hamosu ezekusaun kapitál dezenvolvimentu ne’ebé tun, besik 15% iha finál trimestre datoluk, ho kreximentu ne’ebé revee ona tun, maizumenus 2% to’o 1,6%”, esplika Taur Matan Ruak iha debate OJE 2022, Parlamentu Nasionál, kurta (01/12)
Bele kombate pandemia, ka proteje sidadaun sira sei depende ba kapasidade atu rekupera ekonomia no empregu, liuhusi polítika ekonómika no orsamentál responsável ida, kontra síklika no jeradór ba kreximentu.
Ba tinan 2022, previzaun sira hatudu kreximentu ida ne’ebé pozitivu husi 2,1%, tanba aumentu husi taxa ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian, númeru husi projetu Parseria Públika-Privada (PPP), no redusaun siknifikativa ida husi importasaun sira, nu’udar kauza husi redusaun tetu orsamentál.
Redusaun tetu orsamentál iha tinan 2022 ho objetivu prinsipál atu koloka finansa públika iha trajetória sustentável hodi prezerva Fundu Petrolíferu país nian.
"Maske ho redusaun 17% tetu orsamentál ne’ebé kompara ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) husi tinan ida-ne’e, konsumu família sira ne’e sei kontinua sa’e iha tinan 2022, no númeru projetu parseria públiku-privada sira sei aumenta”, afirma nia.
Daudaun ne’e hala’o hela projetu Parseria Públika-Privada (PPP) nian hanesan Portu Tibar, iha faze implementasaun, projetu Diagnóstiku Médiku sira, iha faze aprovizionamentu no negosiasaun, projetu Abitasaun Asesivel sira, projetu Kristu Rei no projetu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. (*)