Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Governu Entrega Ona Proposta-Lei OJE 2022 ba PN

Ministru Finansa (MF), Rui Gomes entrega hela diploma Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ba Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes iha sala konferénsia Parlamentu Nasionál, sesta (15/10). Ministru Finansa (MF), Rui Gomes entrega hela diploma Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ba Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes iha sala konferénsia Parlamentu Nasionál, sesta (15/10). Foto Tempo Timor

Tempotimor (Dili)-Governu liuhusi Ministru Finansa (MF), Rui Gomes no Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), Francisco Martins Jerónimo, entrega ona Proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2022 ba Parlamentu Nasionál (PN).

Ministru Finansa (MF), Rui Gomes hatete, pozisaun Governu aprezenta OJE ba tinan fiskál 2022 ba PN, hodi bele kumpre regulamentu ne’ebé hakerek ona iha artigu 30 husi lei númeru 13/2009, kona-bá Orsamentu Jestaun Finanseira.

"Ohin dadersan ami mai kumpre saida mak hakerek ona iha artigu 30 husi lei númeru 13/2009, kona-bá Orsamentu Jestaun Finanseira katak dia 15 de outubru ita entrega proposta lei OJE nomós dokumentu sira ne'ebé ke akompaña proposta-lei ne'e rasik”, dehan Rui hafoin entrega proposta-lei OJE 2022 ba Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres, iha sala konferénsia PN, sesta (15/10).

Iha Proposta-lei OJE 2022 ne'e Governu liuhusi konsellus ministru aprova montante hamutuk billaun US$1,675 ne'ebé sei uza hodi finansia programas 45 liuhusi prioridade nasionál neen (6) atu atinje dezenvolvimentu ida ne'ebé kualidade ho kresimentu ekonomiku ne'ebé inkluzivu no sustentável.

Programa ho orsamentu boot liu iha 2022 mak Boa Governasaun no Jestaun Institusionál atu sustenta mákina Estadu ho orsamentu totál kuaze tokon US$295, tuir kedan ho Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál tokon US$203,78.

Aleinde ba Estrada no Ponte hanesan Programa ne'ebé tuur iha pozisaun datoluk ho totál orsamentu alokadu kuaze tokon US$202. nomós Programa Saúde ho orsamentu alokadu tokon US$106,78, Edukasaun no Formasaun tokon US$105,87 no Eletrisidade tokon US$101,73.

Haree ba prioridades nasional 6 aas liu mak iha Setór produtivu sira (Agrikultura no Turizmu), Ambiente no Konetividade ho alokasaun 27%. Depois mós Abitasaun no Inkluzaun Sosiál 22%, Boa Governasaun 12%, Dezenvolvimentu Kapitál Umanu 10%, Dezenvolvimentu Rurál 3% no Dezenvolvimentu Setor Privadu 0,5%. Purtantu, ba funsionamentu mákina Estadu ne'e hetan alokasaun 18% no atividade seluk kuaze 8%.

Iha Alokasaun OJE 2022 tuir klasifikasaun ekonómiku aas liu mak iha Transférensia Públika ho montante tokon US$565,9. Depois tuir kedan ho Bens no Servisus tokon US$449,8. Kapitál Dezenvolvimentu hetan alokasaun tokon US$401.7. Saláriu no Vensimentu tokon US$233 no Kapitál Menor tokon US$24,4.

Medida foun sira ne'ebé mak sei inklui iha Proposta OJE 2022 hanesan Subsídiu ai-hán ba funsionáriu públiku ho orsamentu alokadu tokon US$25 Fundu Resposta Emerjénsia hasoru dezastre naturál ho orsamentu alokadu tokon US$15, Fundu Investimentu hodi estabelese Munisipiu foun Ataúro ho orsamentu alokadu tokon US$13.

Bolsa da Mãe Jerasaun Foun ho orsamentu alokadu tokon US$13 (montante ne'e la inklui millaun US$6,4 husi Governu Austrália liuhusi Apoiu Orsamentu Diretu).

Governu mós prevee orsamentu ba Eleisaun Prezidensial 2022 ho orsamentu alokadu tokon US$12, Dezenvolvimentu Empreza Média Ki'ik ho orsamentu alokadu tokon US$5, no Akizisaun veikulu ho ekipamentu ba Bombeiru hodi responde ba dezastre ho orsamentu alokadu tokon US$3,9.

Sensu Populasaun ho orsamentu alokadu tokon US$3,1, Estabelesimentu sistema ID Úniku ho orsamentu alokadu tokon US$3 no  Saláriu ba rekrutamentu foun F-FDTL ema 1,200 ho orsamentu alokadu tokon US$1,2. 

Aleinde Timor-Leste ninia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2011-2030 organizadu liuhusi pilar importante haat, Enkuadramentu Institusional, Kapitál Sosiál, Dezenvolvimentu Ekonomiku no Dezenvolvimentu Infraestrutura. 

Bazeia ba pilar importante 4 ne'e, Governu define área prioridade 6 ba tinan oin mak hanesan, Dezenvolvimentu Kapitál Umanu;  Abitasaun no Inkluzaun Sosiál, Setór Produtivu, Ambiente no Konektividade, Dezenvolvimentu Setór Privadu no Kooperativa, Dezenvolvimentu Rural, no  Boa Governasaun. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter