Dokumentu ne’e, hetan asina husi Embaixadór Janaun iha Timor-Leste, Masami Kinctucht no Vise Ministru no Ministru Negósiu Estranjeiru no Koperasaun Interinu, Julião da Silva.
Husi fundu gratuitu billaun 4.901 Yen Japones (aproximadamente millaun 44 dolár amerikanu) husi Japaun ida ne'e ba konstrusaun edifísiu terminál passajeirus andar-rua ida ho medida 11.653 metru kuadradu bazea ba númeru projetadu ba pasajeiru aeroportu iha tinan 2030 no akompaña mós ho estasaun enerjia ida.
Hamutuk ho preparasaun servisu sira, montante totál husi asisténsia Japaun nian ida ne'e atinje millaun 46 dólar amerikanu.
Ho konstrusaun fasilidades terminál ne'e sei hasa’e kapasidade no seguransa aeroportu hodi halo tuir padraun internasionál nian.
Tanba ne'e sei kontribui mós ba hadi'ak turizmu no konetividade área prioridade a'as liu ba Governu Timor-Leste.
Governu Japaun iha kompromisiu hodi kontinua kontribui ba área infraestrutura, atu nune'e Timor-Leste bele atinje ninia futunu ne'ebé mak di’ak liu.
Embaixadór Japaun nian ba Timor-Leste, Masami Kinefuchi hatete, ohin loron mak loron ida ne'ebe hothotu hein, loron akordu internasionál nian ba projetu Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato.
“Tinan 20 ikus ne’e sai nu'udar periodu rekonstrusaun ida depois restaurasaun independénsia, ha'u espera katak Timor-Leste sei halo tinan 20 tuir mai sai hanesan faze kresimentu foun ida, 1ori dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ne'ebé dinámiku liu. alimentadu husi projetu aeroportuáriu ida ne'e”, dehan nia.
Tanba hari’i nasaun Timor-Leste nian durante tinan naruk desde tinan 1999 Japaun sai ona parseiru to'o hetan susesu hodi implementa projetu subvensaun barak ba hadi'ak infraestrutura sira.
Iha serimónia asinatura ne'e hetan prezensa husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, Vise Primeira Ministra, Armanda Berta dos Santos, no Membrus Governu balun. (*)