"Ne’ebé naran rua mak konsellu veteranu simu, iha sé-sé, ha’u iha koiñesimentu. Tuir artigu 12, estatutu kombatente no Libertasaun Nasionál, alinea A, ema ne’ebé lakon diretu, ida krime kontra seguransa estadu, no ida seluk krime kontra umanidade”, hatete Sekretáriu Estadu Veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’ iha Suku Wenunuk, Metinaro Dili, sábadu (11/09).
Tanba artigu 12, estatutu kombatente no Libertasaun Nasional, alinea A, hatete veteranu ne’ebé komete erru ka krime kontra seguransa estadu no umanidade, sei lakon nia diretu nu’udar veteranu.
Individu na'in-rua ne’ebé komete erru ne'e durante ne'e hetan hela benifisiu (pensaun) husi estadu, maibé parte Governu lakoi temi naran.
Iha estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, hatete klaru ona bainhira komete krime ho tipu rua ne'e, estadu sei halo (perde o direto) siknifika nia lakon diretu hothotu, to'o osan ne’ebé nia simu mós sei devolve (selu filafali) ba estadu, nomós kartaun ho medalla no farda veteranu nian, sei entrega hotu ba estadu.
Ne'e duni, SEKLN husu ba veteranu hothotu, atu halo buat ida, tenke sukat, tanba hahalok sira hanesan ne'e, estadu sei labele tolera, hodi fó dalan ba sira seluk atu la’o tuir.
Husu mós ba veteranu sira hotu atu antisipa, karik konsellu veternu foti medida ruma ba individu ne'ebe tama iha koredor ida ne'e, lalika hatudu liman ba ema ne'ebe lidera instituisaun estadu.
"Ne'ebe hau aproveita apela hela iha publiku ida ne'e, sé mak kontribui ba ida ne'e pasiénsia, lalika hirus sira seluk,"esplika nia.(*)