Tanba ne’e, servisu hamutuk ho parseiru kooperativista sira hodi fasilita formasaun kooperativa iha rai laran, ne'e importante, atubele haforsa no hametin liután sósiu ekonomia iha rai laran.
“Ida ne’e fó faze katak kooperativa edukasaun, inovasaun, formasaun sira-ne’e importante ba kooperativista sira atu evakua sira-nia an, ajusta sira nia-an ho realidade foun ne’ebé tama iha éra dizitalizasaun”, hatete nia hafoin partisipa serimónia komemorasaun loron internasionál kooperativa, iha salaun Rudal, Osindo, sábadu (03/07).
Bainhira Timor-Leste tama iha situasaun difísil, setór kooperativa nu’udar dalan ne’ebé ajuda gatante sustentabilidade ekonomiku.
Setór produtivu iha área rurál hanesan setór ekonomia liliu ekonomia kiik no médiu sira iha rai laran masmu sira afetadu tebes, maibé atu rekupera presiza halo kooperasaun ho parseiru hodi apoiu fó solusaun.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Elizário Ferreira hatete, tema ne’ebé Timor-Leste tau prioridade iha tinan 2022 to’o 2023 mak hamutuk luta hasoru ki’ak.
Maibé planu ida ne'e, membru no dirijente kooperativa nian, presiza hamutuk oinsá mak bele kontra ki’ak, liuhusi serbisu hamutuk no fó orientasaun ba dezenvolvimentu iha nível lokál no mós interese ba vida komunidade, liuliu vida ekonómiku, finanseira no sosiál iha sosiedade.
Enkuantu, daudaun SEKoop mós iha ona membru kooperativa hamutuk 170, ne'ebé kobre ba munisípiu 12 inklui RAEOA. (*)