Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Koñese SEKooP ho Nia Programa Dezenvolve Ekonomia husi Baze Featured

Kultiva ita nia maluk sira nee mesak bonitu los Kultiva ita nia maluk sira nee mesak bonitu los

Tempotimor (Dili): Atu roda ekonomia iha baze bele la’o di’ak liu tan, kooperativa iha papel ne’ebé importante. Tanba, la’os de’it fó benefisiu ba membru kooperativa ne’e rasik, maibé mós bele loke kampu serbisu no ikus mai bele kontribui ba esforsu governu nian hodi fó moris di’ak ba ninia povu.

Konsiente ba papel importante husi kooperativa ne’e, Governu Konstitusional VIII ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hatama mós kooperativa nu’udar programa prioridade. Ida ne’e bele prova liu husi haketak Sekretariu Estadu ida hodi tau-matan loos de’it ba asuntu Kooperativa. Iha governu anterior Sekretariu Estadu ba asuntu Kooperativa iha ona, maibé sei “kahur” ho asuntu Industria, ne’ebé hanaran Sekretariu Estadu Industria no Kooperativa.

Iha governasaun foun ne’e, PM Taur haketak asuntu kooperativa sai nu’udar Sekretariu Estadu ida ne’ebé hanaran Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKooP).

Maibé, atu bele implementa programa ne’e, figura ne’ebé sai ponta de lança (ujung tombak) tenke mós figura ne’ebé iha koñesimentu di’ak ba area refere. Ho nune’e, PM hili no nomeia figura foin-sa’e ida ne’ebé durante tinan barak nia laran sai nu’udar “ativista” no iha esperensia lubuk iha asuntu kooperativa, Arsenio Pereira.

Iha 6 Juñu 2018, Arsenio hamutuk ho membru governu sira seluk, simu posse husi Prezidente Repúblika no hahú hakat ba “dalan foun” hodi implementa politika no programa governu nian atu fó moris di’ak ba povu.

Hafoin simu pose, Sekretariu Estadu Arsenio trasa planu asaun ida hodi haleu Timor laran tomak hodi haree kooperativa hirak ne’ebé rejistu ona iha governu anterior. Tuir dadus, kooperativa ne’ebé eziste ona hamutuk 192 husi ramu 13.

Bazeia ba ida ne’e, SE Arsenio hahú ninia jornada haleu Timor hodi bele haree rasik situasaun no kondisaun kooperativa hirak ne’e.

Razaun fundamental husi SE Arsenio tuun ba baze atu bele haree realidade atu nune’e bainhira halo planu asaun labele bazeia de’it ba imajinasaun.

“(Haleu TL) ne’e hanesan konsultasaun ida par depois ita halo planu asaun ne’e labele bazeia ba ita-nia imajinasaun de’it, maibé ita mós hetan opiniaun kritikus balun husi ita-nia povu iha kraik, par husi ne’ebá mak ita bele hanoin katak ho opiniaun públiku ne’ebé mak kritika sira ne’e nia estratéjia oinsa,” deklara SE Arsenio.

Iha jornada haleu TL ne’e, SE Arsenio haree realidade katak kooperativa barak ne’ebé rejistu la hala’o sira-nia atividade.

“Hakarak hatete katak … barak ke la ativu, iha naran de’it mais barak mak la ativu”.

Atu hatene klaru liu tan planu asaun SEKooP nian, tuir mai dada-lia Jornalista Tempo Timor (JTT) ho Sekretariu Estadu Kooperativa Arsenio Pereira (SEKooP), iha nia knar-fatin, foin lalais.

 

JTT: Señor Sekretariu Estadu, oinsa ita-boot nia planu ba setór kooperativa iha Timor Leste?

SEKooP: Hanesan membru governu primeiru hakarak mós halo buat ruma hodi kontribui ba dezenvolvimentu paiz ida ne’e, entaun iha ne’ebá (simu pose) kedas ha’u tau planu asaun ba 2018 nian, katak ha’u halo jornada ida par haleu Timor Leste. Tanba depois ha’u tama mai, ha’u simu husi Diresaun, tanba SEKooP ne’e uluk sei Diresaun Nasional Kooperativas iha MKIA nia okos, sira fó informasaun ida katak bazeia ba ita-nia dekretu lei nú.16/2004, katak iha ramu kooperativa ne’e iha ramu 13.

Kooperativa ne’ebé mak rejistu ne’e hamutuk 192 husi ramu 13. Iha kooperativa multisektorál, kooperativa agrikola, kooperativa kredito uniaun, kooperativas peskas, kooperativas artezanatus, ne’ebé ke sira iha. Entaun ho númeru ida ne’e hodi guia ha’u par vizita ba munisipiu sira.

Mais aleinde ida ne’e (haree kooperativa ne’ebé rejistu) haree mós ba grupu sira, produtór ne’ebé iha, kamponezas sira ne’ebé iha, sira hakiak ikan, fahi, manu, kuda modo no halo produtu iha área rural no balun ke mai remotas. Balun ke iha ha’u-nia vizita ba iha ne’ebá sira rasik mak dehan katak durante governu dala hira troka ona mais seidauk iha vizita husi membrus governu ida, ate Diretór Nasional sira mós la to’o, só rona dehan vizita ne’e só ba munisipiu, maibé “ita-boot bele mai hasoru iha área ida ne’e, mai remotas”. Pur-ezemplu iha área balun ke iha Aileu nian karreta nunka tama, mais ami konsege tama ba iha ne’ebá.

 

JTT: Señor Sekretariu Estadu, jornada haleu Timor Leste ne’e nia objetivu loloos saida?

SEKooP: Ha’u-nia jornada iha mometu ne’ebá hanesan mós konsultasaun ida par depois iha programa governu ne’ebé iha, liu-liu atu haree ba 2019 ba oin ninian, ita halo planu asaun ne’e labele bazeia ba ita-nia imajinasaun de’it, maibé ita mós hetan opiniaun kritikus balun husi ita-nia povu iha kraik, par husi ne’ebá mak ita bele hanoin katak ho opiniaun públiku ne’ebé mak kritika sira ne’e nia estratéjia oinsa, entaun ami konsege ba, no numeru kooperativa ne’ebé mak rejistu ne’e barak mak la ativu. Hakarak hateten katak … barak ke la ativu, iha naran de’it mais barak mak la ativu.

 

JTT: Hafoin vizita kooperativa no grupu hirak ne’ebé eziste, saida mak SEKooP halo?

SEKooP: Hepois ha’u konklui ha’u-nia vizita sira ne’e hotu, iha momentu ne’ebá sira dehan katak, oinsa par ho kooperativa ne’e tenke reativa liu-liu sira iha grupu sira ne’e bele akomoda iha grupu nia laran. Ida ne’e hanesan pontu ida. Pontu ida ne’ebé kritiku mai ha’u katak durante ne’e iha (maibé) fahe malu, iha grupu ida iha maibé laiha (buat ida ne’ebé) hanesan kesi di’ak liu sira. Tanba ha’u kuaze tinan 20 iha NGO, ha’u mós hatene katak kuandu ita iha donor (apoiu) mai, ita forma grupu, depois de donor ne’e fila, grupu ne’e laiha tiha. Ida fali ba forma grupu, ida fali ba iha grupu seluk, entaun oinsa mk ita asosia sira ne’e hotu ba iha movimentus kooperativas, iha grupu ne’ebé eziste kleur, balun iha tinan 7, balun iha nanis kedas.

Iha momentu ne’ebá kuandu ami halo dialogu, sira hato’o katak ami produz maibé merkadu laiha. Sira dehan ami-nia serbisu mak ne’e, entaun ida ne’e mós pontu ida tan katak, oinsa mak ita halo planu asaun. Tinan-tinan sira produz. Se produtu iha, maibé merkadu laiha, estratejia saida mak ita halo liu husi programa atividade kooperativa ne'e?. Entaun husi ne'eba ha’u akomoda hotu informasaun sira ne'e, ha’u halo tiha workshop nasional ida no halo mós seminar internasional ida.

Iha workshop nasional ne'e atu konsulta, kooperativa ne'e ita hakarak modelu ida ne'ebé, no iha (seminariu) internasional ne'e mós ha’u konvida liu-liu husi rejiaun Azia Sudeste, sira ida-idak aprezenta sira-nia modelu kooperativa. Ezemplu husi Vietname, Xina, Korea, Japaun, Malazia, Filipina, Indonezia no Tailandia, sira hotu-hotu aprezenta sira-nia modelu kooperativa.

Hanesan Indonezia sira mós uluk koñese Koperasi Unit Desa (KUD) ne'ebé iha momentu ne'ebá mós sira halo kooperasaun integradu. Konseleiru Xina nian mós aprezenta no sira husi Japaun mós aprezenta, mais ida ne’ebé ke ha’u haree bazeia ba ita-nia Konstituisaun kuaze ita-nia ne’e hanesan modelu sira ne’e iha laran hitu mak artigu 138 K-RDTL ne’ebé  ke seitor privadu, seitor kooperativa no seitor publiku ne’e hanesan aliserse ba iha ekonomia. Entaun ne’e hanesan kombinasaun ida.

Paiz sira ne’e halo sira-nia aprezentasaun. Ha’u haree katak, pur ezemplu Xina, Vietnam ninia modelu ne’e vertikal, tuun mai de’it, ne’ebé husi Komite Sentral husi Partidu ne’ebé ba ukun ne’e, tuun mai ne’e mak ne’e ona, ne’ebé governu tenke hala’o tuir. Mais hanesan Japaun nian mai horizontal fali, kooperativa husi governu no kooperativa ne’e rasik mai nia iha cabang-cabang fali. Xina ho Vietname lae, nia mai tuun loos de’it.

 

JTT: Husi seminariu hirak ne’e, tuir ita-boot modelu kooperativa ida ne’ebé mak TL bele ota?

SEKooP: Modelu hirak ne’e di’ak hotu, mais ita reflete ba ita-nia nasaun, ba iha ita-nia Konstituisaun no dekretu lei ne’e, ami haree oinsa ita bele adota tuir ida ne’e ho modelu sira ne’ebé iha ne’e hotu. Ho ida ne’e, atu halo planu asaun 2019 ha’u konvida reprezentante sira husi munisipiu idaidak mós mai antes halo planu asaun par sira mós fó sira-nia hanoin.

Maibé hanesan dezafiu ida ba ha’u mak ha’u mós foun iha governu, depois husi diresaun ida mak ba kedas Sekretáriu Estadu ke entermus ema mós diresaun ida atu transfotma ba Sekretariu Estadu presiza mós ema ho rekursu umanus. Mais depois ha’u konvida kedas husi funsionariu públiku balun husi MAP, MTK ne’e rasik, KFP, Estatal par depois sira ne’e mai hanesan apoiu iha funsionamentu publiku nian. Husi ne’eba ami konsege halo planu asaun no aprova duni iha Parlamentu Nasional.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tuesday, 02 July 2019 08:35
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter