Entre tinan 2010-2014 CARYA TIMOR-LESTE entidade únika manan kontratu haatnulu husi governu ho montante tokon $124,432,580.
Tinan 2011 sai tinan ida maka importante tebes ba CARYA TIMOR-LESTE PTY LTD, tan ba nia manan kontratu lima de'it husi governu, maibé kontratu hirak ne'e iha montante boot tebes, iha tokon $93,334,563.37.
Detallu sira mak hanesan tuir mai:
- Iha 05-10-2011, Konstrusaun Uma Foun hamutuk uma rihun 11,140. Timor-Leste MDG Projetu (Kontratu Nú. RDTL-11004352) ho montante tokon $86,898,684.00
- Iha 25-08-2011, Konstrusaun Estrada no Drenazem ba Postu Integradu Fronteira nian iha Batugade, Salele and Sakato (kontratu nú. RDTL-11004012) ho montante tokon $2,837,998.37
- Ihs 05-07-2011, fornese ekipamentus ba Postu Integradu fronteira Batugade, Salele e Sakato (Kontratu Nú. RDTL-11002608) ho montante rihun $312,161.00
- Iha 07-06-2011, Reabilitasaun no Manutensaun Pista Aeroportu Komoro nian, Estagiu 2-tuir akordu/kontratu nú RDTL-11001711. Ho montante tokon $2,385,720.00
- Iha 02-06-2011, Kontratu Espesiál Kontinuasaun Projetu Jardim Herois nian iha Metinaro Kontratu nú. RDTL-11005254. Ho montante rihun $900,000.00
Iha tan tinan 2012 no 2014 Carya Timor-Leste manan kontratu haat iha joint venture ho Jonize Pty ho montante Tokon $121,702,247. Kontratu ida husi haat nee mak ho folin tokon $104,277,543 ba Millenium Development Goal (MDG) projetu konstrusaun aldeia. Projetu ida ne'e koñesidu hanesan fallansu totál ida.
Enkuantu Timor oan barak sei moris iha kiak no mukit, emprezariu Indonéziu ida ne’ebé nain ba Carya Timor, Frans Holywono, sai riku matak iha Timor-Leste.
Iha tinan rum aba kotuk mosu notisia balun katak Holywono nia traballadór balun envolve iha drogas iha Timor-Leste hetan kaptusaun husi autoridade seguransa PNTL lori ba julga iha Tribunal ikus mai tama kadeia no BTK mak doador ida ne’ebe halo kontribuisaun boot liu ema seluk ba partidu CNRT iha eleisaun iha tinan liu ba.
Deputadu FRETILIN, Francisco Branco lamenta ho politika hariku emprezariu sira ne’ebe la konsege reinveste fali sira nia osan iha area seluk hodi ajuda dezenvolve ekonomia iha nasaun ne’e.
“Situasaun hatudu mai ita, realidade husi politika ne'ebe governu iha tempu tinan 10-resin nia laran hakarak fo kbi'it ba ita nia seitor privadu atu bele hamri'ik mesak hodi sai parseiru governu ninian, hodi halo dezemvolvimentu nasional, par sira bele investe fali iha seitor sira seluk. Maibe ida ne'e la halo, saida mak realidade ita haree mak hakbit grupu ida, rua, tolu, hat, sai kroniu poder politiku iha tinan 10-resin nia laran", dehan Deputadu Francisco M. Branco ba www.tempotimor.com.