Polítika ida ne'e, la'ós atu distribui osan ka atu apoia osan, maibé mosu ho hanoin ida oinsá mak bele kondisiona ka tulun grupu kooperativa sira liuhusi fó edukasaun, formasaun no informasaun ba membru sira hodi bele iha sustentabilidade ba futuru.
“Entaun, kona-ba téknika oinsá atu harii kooperativa, atu funsiona kooperativa, oinsá kona-ba lalaok formasaun, iha parte Sekretária estadu kooperativa ne'e odamatan nakloke ba ita-boot sira (estudante), prontu atu bele partisipa husi formasaun, fasilita formasaun ba ita-boot sira, bele kria kooperativa no akompañia ita-boot sira oinsá halo jestaun ida diak atu asegura sustentabilidade institusionál kooperativa nian, asegura estabilidade finanseira no estabilidade ekonómiku no instituisaun kooperativa”, SEKoop Elizário Ferreira hateten ba estudante fakuldade ekonomia iha kampus UNDIL, Kintál-boot, Sesta (04/12).
Nia hatutan, iha governasaun ne’e sei fó importánsia liu ba seitór produtivu, ekonomia no sosiál sira, tanba ida ne'e nu’udár polítika ida atu substitui fali mina, kuandu iha tempu ida nia maran.
Nia dehan, SEKoop iha mós programa importante 6, ida iha relasaun liu ho programa internal SEKoop nian, no programa lima seluk relasaun ho komunidade, sosiedade ho públiku.
“Primeiru loos mak, edukasaun, formasaun no informasaun. Iha kooperativa iha valóres 7, no nia prinsípiu ne'e lima. Ida ne'e bazeia ba deklarasaun internasionál ne'ebé maka hasai iha 1985, entaun ita ko’alia tuir ida ne'e”, nia hateten.
Oras ne’e daudaun, kooperativa iha ona nia módulu hamutuk 168 ne'ebé sai hanesan kuríkulu ka matéria ne'ebé aprova hodi hanorin membru kooperativa, sempre halo beibeik no nafatin, inklui halo auditória ba kooperativa sira atu funsiona nafatin.
“Ida seluk maka kriasaun kooperativa. Iha SEKoop nia planu, kada sub-distritu sei iha kooperativa kréditu ida exelente, ne'ebé mak SEKoop sei akompaña hodi kontinua nafatin sustentável. Iha suku ida sei eziste kooperativa rua, másimu bazeia ba poténsia suku”, nia dehan. (*)