Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

LH nia Hakat I : LH nia Análiza ba Garantia Sustentabilidade Finansa Estadu

Imajen ne'e hatudu osan ne'ebe Estadu hetan no Gosta Imajen ne'e hatudu osan ne'ebe Estadu hetan no Gosta Foto Dokumentu Submisaun LH

Tempotimor (Dili)- La’o Hamutuk (LH) nu’udár Institutu ba Monitór no Análiza Dezenvolvimentu Timor-Leste (TL), liu-husi ninia submisaun ba Komisaun C Parlamentu Nasionál (PN), kona-ba Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 halo hela análiza katak, Governu TL daudaun ne’e, hasoru hela situasaun krítiku kona-ba kontinuidade ba rezerva husi riku soin mina no gas, ne’ebé tuir projeksaun sei remata iha tempu besik.
Iha submisaun ne’e hateten katak, figura sira husi jestaun Fundu no polítika fiskál ohin loron ne’e sei fó konsekuénsia sira iha futuru.

Bainhira Timor-Leste labele uza nia rekursu fundu mina-rai ne’ebé aloka liu husi Orsamentu Jerál Estadu ho kuidadu atu dezenvolve no promove diversifikasaun ekonomia iha setór naun petrolíferu.

Despeza estadu sei depende maka’as ba iha Fundu Petróleu, kreximentu despeza ida ne’ebé la ekivalente ho retornu investimentu no sei halo osan sira ne’e hotu lalais.

“Sá tan ba situasaun agora ne’ebé mundu hotu hasoru hela efeitu husi surtu Covid-19, ne’ebé afeta mós ba atividade ekonómiku mundiál nian inklui investimentu sira iha merkadu global ne’ebé direta hatudu valór rendimentu iha investimentu sira husi folin mina, ekidade no títulu (bonds) ne’ebé iha situasaun tuun-sa’e (flutuasaun)”, haktuir husi submisaun ne’e.

Maske hanesan fó sai ona husi ANPM katak, sira aprova ona proposta husi Santos nudár operadór foun iha Bayu Undan, atu halo perfurasaun ba posu foun tolu hodi hasai restu rezerva mina, maibé rendimentu husi posu tolu ne’e sei labele fó reseita ne’ebé sei la liu tinan ida ba estadu.

Aleinde ne’e governu nafatin iha espetasaun boot atu bele hetan osan tan husi perfurasaun onshore no offshore iha kampu Buffalo no kampu sira seluk, maibé tenke rekoñese katak sira nia reseita sei ki’ik liu kompara ho reseita ne’ebé iha pasadu ita hetan husi kampu Bayu-Undan.

Ba situasaun sira ne’e, LH husu Governu Timor-Leste tenke kuidadu didi’ak iha sira nia despeza, atu labele fó prioridade ba gastu iha setór hirak ne’ebé sei uza osan boot no seidauk fó benefísiu ba povu no nasaun ida ne’e nia futuru no apoiu Timor-Leste atu hetan reseita ne’ebé sustentável.

Kuaze atu tama ba dékada rua ona hafoin independénsia, Governu hasai ona osan biliaun $12 husi Fundu Petrolíferu hodi tuir sira nia ambisaun polítika ne’ebé la tuir matadalan sustentável, maibé realidade hatudu katak ekonomia povu Timor-Leste nian seidauk dezenvolve ho di’ak atu bele garante sira nia moris di’ak ba tempu naruk, nudár mehi no kompromisu boot ne’ebé temi iha PEDN.

“Maibé to’o oras ne’e, meta hirak ne’e Governu seidauk atinje ho di’ak no sira mós kontinua la hatudu kometimentu no seriedade atu investe no promove setór produtivu sira nudár dalan ba diversifikasaun ekonomia hodi hametin ekonomia povu ki’ik sira nian ne’ebé sustentável bainhira Timor-Leste la iha ona Fundu Petrolíferu”, sita husi submisaun ne’e.

Entretantu, situasaun hirak ne’ebé deskreve antes la hatudu katak Timor-Leste susar atu iha mudansa, maibé ho desizaun no polítika ida di’ak no matenek liu bele evita ameasa sira iha futuru.

Daudaun ne’e, Timor-Leste iha hela biliaun $18.4 iha Fundu Petrolíferu, Governu tenke buka dalan ona liu husi hasa’e nia fonte finansiamentu seluk husi ekonomia iha rai laran, ekonomia povu ki’ik ka ekonomia doméstika sira. La’ós ona segredu katak levantamentu ne’ebé durante ne’e Governu halo barak liu atu finansia atividade estadu nian, liu-liu projetu boot sira ne’ebé iha hela inserteza.

“Atu evita Governu hodi kontinua fakar osan saugati, Governu iha obrigasaun hodi halo avaliasaun ba projetu hirak ne’ebé la’o ona no presiza halo estudu independente no análize ne’ebé realistíku kona ba kustu no benefísiu husi projetu ne’ebé planu ona atu implementa iha futuru. Governu tenke evita mós programa sira ne’ebé fó ameasa ba Fundu nia sustentabilidade”, LH fó hanoin.

La’o Hamutuk sujere nafatin atu Governu investe ba povu, liu husi edukasaun no saúde nudár pilár importante atu asegura rekursu umanu ida ne’ebé matenek, inovativu, no saudável. Nasaun barak ne’ebé laiha rekursu estrativa bele iha ekonomia ida ne’ebé di’ak liu tanba sira fó prioridade ba sira nia dezenvolvimentu umanu. Ho riku soin ne’ebé úniku no limitadu husi Fundu Petrolíferu ida ne’e, Timor-Leste tenke hili ona opsaun ne’ebé bele garante povu nia moris ba tempu naruk. (*)

 

PUBLISIDADE

Ekipa ne’ebé hato’o submisaun husi La’o Hamutuk (LH) iha loron 13 fulan Novembru 2020 mak hanesan, Celestino Gusmão, Eliziaria Febe Gomes, Bree Ahrens, Charles Scheiner, Marta da Silva no Adilsonio.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sunday, 15 November 2020 15:24
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter