Print this page

SEKoop: Mehi Naruk ba Sosiedade Asosiadu no Prósperu

By September 27, 2020 2932
Sekretariu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira iha koileta fore Metan iha Suai Sekretariu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira iha koileta fore Metan iha Suai Foto Tempo Timor

Tempotimor (Maubisse) - Objetivu ukun-aan, atu liberta povu husi kolonializmu no liberta povu husi ki’ak no mukit, ne'e parte mehi husi erói sira mate ba rai ne'e no lutadór sira husi ukun tinan 450 resin kolonializmu Portugés no tinan 24 ukun Indonézia.

Espíritu ukun-aan atinji ona, bainhira iha tinan 21 liu ba kotuk, povu rasik deside hodi hakotu ezisténsia Indonézia iha rai lulik Timor-Leste, liuhusi surat tahan no pregu.

Maibé prosesu atu to'o mai 1999, espíritu kooperatizmu hahú ezisti ona, bainhira iha tinan 1974, liuhusi harii kooperativa produsaun iha Liquiça no Baucau husi saudozu Prezidente Nicolao Lobato no Vicente Reis "Sahe".

Husi ne'e, nia kontinuasaun durante luta laran, bainhira espíritu kooperasaun entre luta na’in sira organiza funu no povu sira suporta hahan, hodi kontribui ba luta atu liberta Rai Timor husi okupasaun kolonializmu.

Hafoin Timor-Leste liberta-aan husi kolonializmu no restaura independénsia iha 20 Maiu 2020, admistrativamente Timor-Leste sai hanesan nasaun soberania, iha mundu no sai membru iha Nasoen Unidas ba 191.

Maibé, husi prosesu konstrusaun Estadu, ukun na’in sira hahu husi Governu Konstituisionál dahuluk to'o Governu atuál, ukun na’in sira mos hahú fali luta daruak nian, katak liberta povu husi mukit no ki’ak, liu husi meius oi-oin hanesan, halo dezenvolvimentu fíziku, harii konseitu hanesan PEDN, maibé realidade hatudu katak, maski to'o ona tinan 18, dezenvolvimentu fíziku hanesan estrada, edukasaun, saúde liu-liu agrikultura nafatin hakdasak, maski ukun na'in sira halo ona, liu husi meus oi-oin

Konstituisaun RDTL ne'ebé sai hanesan mata dalan, ba liberta povu husi mukit no kiak de’it mos, prevé hanesan iha Kapitulu III direitu no dever ekonómiku, sosiál no kultura nian, artigu 50 " direitu no servisu" númeru 5 hatete katak " Estadu haburas kriasaun (hakiak) kooperativu ba produsaun no tane ba empreza familiár, nia nu'udar fatin atu hetan servisu", maibé konstituisaun ne'ebé nu'udar mata dalan seidauk atinji, tanbá realidade hatudu to'o agora, povu nafatin moris iha kiak no mukit.

Nune'e, Elizário Ferreira ne'ebé hetan oportunidade sai nu'udar membru Governu ida, iha VIII Governu Konstituisionál iha espíritu atu kontinua hikas mehi husi erói no luta na'in sira ne'ebé hakarak atu liberta mos povu husi mukit no ki’ak, tuir Konstituisaun RDTL haruka.

Maski ho durasaun ukun ne'ebé limitadu maibé Elizário Ferreira nia mehi, iha 2030 mai Timor-Leste moris ona nu'udar sosiedade ne'ebé asosiadu no iha kapitál finanseiru ne'ebé akomodadu.

Nune'e, atu atinji objetivu hirak ne'e, Elizário hahú tun ba povu, iha área rurál hodi haree direita espíritu kooperatizmu husi povu no fahe informasaun, edukasaun no fó formasaun ba povu agrikultór sira atu hahú ona akumula, iha grupu kooperativa tuir Konstituisaun RDTL haruka.

Tanbá tuir SEKoop, bainhira sosiedade Timor-Leste hamutuk organiza malu liuhusi organizasaun, ba oin povu Timor-Leste rasik mós kontribui ona ba liberta sira nia-aan, husi kiak no mukit.

Nune'e, iha Kuarta (16/9), Sekretáriu Estadu Kooperativa hamutuk ho ekipa kontinua mehi kooperativa ba povu, hanesan parte husi programa SEKoop nian, iha area Ainaro-Dare, Aldeia Tatiri, Suku Mulo, hodi vizita grupu Kooperativa Lases ne'ebé iha área produsaun ai-han.

Maski remata iha kalan, Elizário kontinua kedas hala'o viajen ba Suai-Covalima, tanbá relasiona ho ajenda, iha loron tuir mai ne'ebé hahú tuku 09:00 dader, hodi halo abertura treinamentu ba grupu Feto Hametin Foho Tetuk no Kooperativa Feto Agrikultura Timor-Leste, iha Aldeia Sadahur, Suku Maudemu, Postu-Admistrativu Tilomar no kontinua vizita ba grupu Hae Oan, área produsaun hare, iha Aldeia Beilaku, Suku Raimea, Postu-Admistrativu Zumalai Munisípiu Covalima.

Elizário, iha loron Sesta (18/9), hamutuk ho Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, inklui komunidade sira kolleta fore metan husi grupu Kooperativa Feto Hametin Foho Tetuk, seremónia kolleta ne'e to'o meiu dia.

Elizário hatudu espíritu ne'ebé la kolen, hodi kontinua viajen husi Suai ba Same-Manufahi, tanbá ajenda konstrusaun hatur fatuk dahuluk (primeira pedra) ba sede kooperativa, husi grupu Hadomi Jerasaun Futuru, iha loron tuir mai, Sabdu (19/9).

Maibé tuir dalan SEKoop kontinua vizita grupu agrikultura rua, iha Postu-Admistrativu Hatudo, Munisípiu Ainaro, hanesan grupu Judas, iha Aldeia Dausua, Suku Loilima no grupu Haburas Foho Ai-liku, Aldeia Ainaro Kiik.

Nune'e, Viajen husi Suai ba Same-Manufahi liuhusi dalan korta mota laran Postu-Admistrativu Hatudo Munisípiu Ainaro nian, durante oras 8, hodi to'o iha fatin deskansa Same Manufahi, iha tuku 20:00 kalan.

Dader iha Sabdu (19/9), SEKoop kontinua prienxe ajenda hodi halo lansamentu fatuk dahuluk (Primeiru Pedra) ba sede kooperativa husi grupu Hadomi Jerasaun Futuru, iha Aldeia Dalun, Suku Tituluro Postu-Admistrativu Same Munisípiu Manufahi, to'o tuku 13:00 otl.

Governante ne'e hamutuk ho komitiva husik hela Same, hodi kontinua ba Hatubuilico, Munisípiu Ainaro, atu vizita no haree direita produsaun, husi grupu rua, hanesan grupu Buka Fini ba Futuru, iha Aldeia Manu-Sahe, Suku Mausiga no ikus iha Suku Mulo, Aldeia Manu-Mera, hodi vizita grupu Toba Hader.

Remata husi viajen tomak durante loron haat, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira deside fila hikas ba Díli, nune'e Jornalista www.tempotimor.com iha oportunidade halo entervista eskluzivu.

Ho espíritu kooperatizmu, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira resposta pergunta ne'ebé hatoo akompanã ho Kafé morin Maubisse. Tuir mai deskrisaun entrevista no resposta Tempotimor (TT) ho Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira (SEKoop), iha Maubisse, Sabdu (19/9).

 

TT: Bele esplika objetivu husi vizita loron haat ba grupu sira iha área rurál?

SEKoop: Vizita ne'e hatan ba nesesidade kooperativa nian ne'ebé konvida SEKoop, atu observa produsaun ne'ebé membru kooperativa sira iha.

Segundu, abertura formasaun iha Suai no halo lansamentu konstrusaun sede kooperativa iha Same inklui direita ba tereñu, hodi observa produsaun ba membru kooperativa nian, iha área ortikultura ho agro pekuária sira.

Servisu ne'e, atu organiza ema oinsá servisu hanesan organizasaun, tanbá Estadu atu apoiu ba ema ida-idak normalmente laiha kbiit, maibé kuandu organiza husi organizasaun liu husi kooperativa, Estadu bele akompaña liu husi formasaun, akompaña inklui monitorizasaun ba Kooperativa sira.

Objetivu atu atinji mehi ida katak, 2030 ne'e metade husi sosiedade moris iha vida organizasaun, bainhira sosiedade moris ona iha organizasaun, fásil atu mobiliza, edukasaun no informasaun no fásil atu produz nune'e mos fásil atu deteta falla ne'e husi ne'ebé, tanba ida ne'e mak organizasaun ne'e nu'udar sistema ne'ebé SEKoop kria atu akompaña sira.

Seluk, Ha'u promete ba sira mak edukasaun, formasaun no informasaun, ida ne'e parte importante husi SEKoop nian ba ema hotu-hotu atu hatene produz no akompaña produsaun ne'ebé sustentável no konduz sira ba merkadu.

Objetivu loloos maka kontribui hasa'e dezenvolvimentu ekonomia rai laran, hasa'e ka aumentu produsaun, no kontribui hadi'a má nutrisaun, iha rai-laran.

TT: Husi vizita tomak iha tereñu, Suá-Exselénsia observa iha duni espíritu kooperativa?

SEKoop: Durante ha’u vizita, iha parte Leste Viqueque, parte Sul Suai komesa iha ona espíritu, atu hahú, Ainaro komesa ona. Tuir Konstitusun RDTL artigu 50 ne'e hatete Estadu promove kriasaun kooperativa, produsaun nu'udar meius ida, atu kria kampu traballu, hodi kontribui ba ki’ak iha rai-laran, bazeia ba kontinuasaun ne'e, komunidade nia inisiativa komesa buras, Estadu nia papel akompaña no reforsa sira, bainhira komesa produz, sira laiha kapitál Estadu investe kapitál maibé la’os fahe osan.

Hanesan ha'u hatete ona katak, investe osan iha kooperativa asesu kapitál liuhusi liña kréditu ho jurus (funan) ne'ebé kiik, atu nune'e bele sosa fini, adubu no asegura rezerva ai-han, keta iha problema kalamidade sira iha osan atu nafatin kontribui.

TT: Husi esplikasaun iha leten, siginifika komunidade hahú ona iha inisiativa harii grupu kooperativa. Dadaun ne'e, dadus kooperativa hira mak rejista ona iha SEKoop?

SEKoop : Agora dadaun ne'e, dadus ne'ebé rejista iha SEKoop hamutuk, iha kooperativa 230, husi 230 ne'e, 97 kooperativa kréditu, restu ne'e kooperativa naun-finanseiru katak produsaun sira.

Sira akomoda ona kuaze tokon US$ 12, entaun osan ne'ebé sira iha, parte SEKoop prontu fasilita ba sira edukasaun, formasaun hodi sira maneja, atu asegura estabilidade finanseira no sustentabilidade institusionál.

TT: Atu rejista ba kooperativa, kritérias importante saida mak presiza prienxe?

SEKoop: Primeiru, tuir Lei ne'e atu rejistu sai kooperativa tuir standar kada grupu, iha membru 15 pesoal, maibé agora dadaun kuaze grupu sira iha membru 25 ba leten, so ke iha balun mosu iha aldeia, aldeia sira ne'ebé besik malu di'ak liu halo ida de'it, iha suku atu nune'e bele forte. Tanba relasiona ho kapitál, laiha osan mak ita halai hamutuk, maibé grupu nafatin kiik entaun osan mos nafatin kiik.

Entaun grupu sira ne'ebé iha aldeia no suku konsentra iha Postu-Administrativu sai hanesan estasaun iha Suku no maneja iha Postu-Admistrativu, atu nune'e fásil liu iha akompañamentu no kontrolu husi nível Nasionál, Munisípiu ba to'o iha Postu-Administrativu.

TT: Mehi Suá-Exselénsia nian ba kooperativa durante mandatu, nu'udar Sekretáriu Estadu Kooperativa tuir Konstituisaun RDTL haruka?

SEKoop: Hanoin katak mehi ha'u nian iha 2030 metade husi populasaun tenke moris kooperativa, basta ema ida husi populasaun sai membru kooperativa, ne'e populasaun nia osan de’it bele akomodadu husi máximu duzentus sinkuenta milloens ($250 milloens) no mínimu sentu sinkuenta milloens ($150 milloens) akomodadu iha kooperativa. Tanba ne'e iha tempu ne'ebá (2030) ema bele deklara ona katak, sosiedade ida ne'ebé asosiadu no ho kapitál ida ne'ebé akomodadu.

TT: Atu atinji sosiedade ne'ebé asosiadu no kapitál akomodadu liu husi kooperativa tuir Konstitusaun, Suá-Exselénsia la senti kole durante viajen ne'ebé nakonu ho ajenda?

SEKoop: Kuandu Maromak fó oportunidade atu serve, tenki serve. Maromak hatene atur ona iha ne'ebé atu kole tanba ne'e tenki fiar-aan tenki kontinua servisu. Buat ida oportunidade la'ós ema mak fó maibé Maromak mak fó, konfiansa mai husi Institusaun ida. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items