Administradór Munisipiu Manatuto, Fernando Sousa informa, projetu produsaun masin iha Manatuto paradu tinan barak ona, maibé too ohin loron seidauk iha desizaun husi governu sentral kona-ba kontinuasaun husi projetu refere.
"Kona-ba masin ne'e hanesan faila tiha, ita ko'alia klaru kedas, hau to'o mai (sai administradór) masin ne'e la la'o tiha, prontu ami ba enkontru ho MTCI no ami husu se bele ita haree didiak lai, kansela tiha halo fali assessment ida haree problema ne'e iha ne'ebé, tanba osan ne'e povu nian," dehan Fernando ba www.tempotimor.com iha ninia knar fatin Munisípiu Manatutu, Tersa (08/09).
Tuir nia, projetu nee faila tanba parte kompaña mak la halo implementasaun, maibé presiza halo inspesaun hodi hatene loloos kauza nee husi parte neebé.
"Diak liu inspesaun sira iha nasionál mak bele hasai estetmentu ka desizaun ruma ba projetu ne'e, tanba momentu ne'e husi Ministériu mak mai, ami so superviziona de'it," nia dehan.
Nia dehan, loloos projetu produsaun ne'e la'o diak, tanba ema Manatuto mak kaer rasik, maibé la konsege la'o ba oin.
“Iha momentu ne'eba ami-nia sujestaun mak diak liu ministériu kaer uluk lai, depois sira prepara tiha kompaña ruma kuandu loos no sente iha kapasidade ona mak foin entrega," nia dehan.
"Maibé kontratu hanesan foin lalais sira halo, entrega direitamente ba kompaña halo ne'e mak buat hotu sai faila, dala-barak ita hakarak buat hotu mais buat ne'e la fasil no responsablidade ne'e la'os buat halimar," dehan Administradór nee.
Nia dehan, presiza mós halo investigasaun ba kompaña neebé kaer projetu atu bele hatene loloos problema saida mak halo projetu nee faila.
"Kompañia ne'e naran hau ladun lembra ona, maibé sira Manatuto-oan ida mak kaer duni depois paradu, projetu ne'e dezde 2015 hau mai paradu antes ona to'o mai agora, entaun hau mai sira ko'alia, maibé diak liu mai investiga, tanba fó tiha ona osan, depois la la'o, ami lakohi abanbainrua ita na'in hira duun ba mai, diak liu entrega ba inspesaun estadu mai haree, la'os ita atu duun malu, maibé haree tok faillansu iha ne'ebé, ida-idak responsabiliza," katak nia.
Kona-ba osan neebé governu investe ona, administradór nee hatete, nia laiha koñesimentu ba montante osan, tanba kontratu ne'e mai husi nasionál.
“Maibé ami hatene iha osan fó apoiu,” dehan nia.(*)