“Parte Governu australianu la komenta ba ida-ne'e. Sira hatete ida-ne'e setór, eh Woodside joint venture ne'e sira mak investidór sira mak sei bele halo diálogu ho parte timorense. Ne'ebé agora iha maioria iha investimentu para hetan solusaun ida”, dehan Horta iha sala VIP Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau dos Reis Lobato, Komoro, segunda (12/09).
Tanba ne'e, semana sira mai ne’e bele haree ona dezenvolvimentu foun ruma kona-ba implementasaun projetu greater sunrise no Timor-Leste rasik iha mehi ida hakarak solusaun iha tempu badak, no Austrália sira mós hakarak solusaun ida iha tempu badak.
Ba vizita estadu ne'ebé hala'o husi Prezidente Repúblika ba Austrália, klaru katak misaun Xefe Estadu nian, ba Austrália, la’ós atu buka solusaun ho Austrália kona-ba kestaun greater sunrise, tanba Prezidente Repúblika ne'e la'ós Xefe Negosiadór.
Bainhira ko’alia kona-ba kestaun dada kadoras, nu’udar Xefe Estadu nia pozisaun klaru ona no públiku tomak hatene katak nia sempre defende atu dada kadoras greater sunrise mai Timor-Leste, ne'e duni deklarasaun ida-ne'e la'ós novidade foun.
Maibé felismente parte Austrália rasik sempre defende katak Timor-Leste halo ona estudu lubuk ida kona-ba viabilidade téknika, viabilidade komersiál finanseira kona-ba opsaun greater sunrise mai Timor-Leste no Wodside hanesan empreza nunka halo ida-ne’e tanba iha interese no Wodside prefere liubá Darwin kompara mai Timor-Leste.
Estudu sira ne’ebé Timor-Leste halo hatudu bainhira kadoras greater sunrise dada mai Timor-Leste iha liu viabilidade tékniku, ekonomiku no komersiál ne’ebé di’ak tanba ne’e tenke la’o bá oin iha tempu badak.
“Greater sunrise tenke la’o ba oin no dada mai Timor-Leste tanba ne’e ita-nia interese nasionál, bayu undang maran daudaun ona, ita tenke garante bá futuru rai ida ne’e nian, projetu ida boot no bele hatama billaun dollar mai ita-nia ekonomia ba futuru”, esplika Horta. (*)