“Totál kréditu ne'ebé husi parte BNCTL fó agora ne'e $181 milhões. E Setór produtivu oioin, Negósiu, Agrikultura, Peskas, Pekuária, negósia oioin de'it, e finansiamentu ba Projetu sira”, dehan Ezekutive Diretór ka CEO Board of Directors husi BNCTL, Brigido de Sousa iha Palásiu Prezidensial Bairo Pite, kuarta (31/08).
Maibé ba empreza sira ne'ebé husu kréditu utiliza ba finansiamentu husi BNCTL rasik agora dadauk ne'e atinje ona besik millaun $30 hodi fó ba empreza sira.
Ba kréditu hirak-ne'e pratikamente balun la'o di'ak maibé balun mak iha problema tanba afeta husi pandemia COVID-19 nomós situasaun negósiu no ekonomia iha rai laran ladun la'o di'ak entaun balun hasoru problema.
Mesmu nune'e, BNCTL kontinua oferese nafatin kréditu, hanesan mós ho banku sira seluk iha rai laran.
Purtantu ko'alia kona-ba kestaun funan ne'e depende ba kondisaun sira ne'ebé mensiona tiha ona, no lei sira-ne'e tenke iha fatin.
Dadauk Governu rasik kria ona títulu rai nian, no tuir informasaun ne'ebé Prezidente Repúblika ko'alia katak iha loron 28 Novembru nia laran lei kona-ba títulu rai ne'e sei fahe ba komunidade sira ne'ebé iha rai rasik maibé laiha disputa Raí.
“Ida-ne'e sai hanesan notísia no novidade di'ak tebtebes, foin primeira-vez ita-nia istóriku ita-nia Governu distribui títulu rai”, dehan nia.
Bainhira lei kona-ba títulu rai iha ona siknifika katak banku sira ne'e foti ona hanesan kolaterál bele ba kréditu no risku ne'e mós tun no funan kréditu ne'e mós banku sira sei konsidera atu hatun.
Tanba ne'e, kestaun kona-ba atu hatun funan kréditu ba hira, depende ba banku sira-nia análiza no avaliasaun ba kualker proposta ne'ebé tama.
Pratikamente iha proposta balun ne'ebé bele hetan kréditu ho funan ne'ebé ki'ik tanba haree ba risku liliu sira-nia iha negósiu di'ak, sistema kontabilidade di'ak, nomós iha jestaun ne'ebé di'ak, iha koletaral ne'ebé sufisiénte entaun funan ne'e nele ki'ik tanba risku ne'e ki'ik.
“Sira ne'ebé risku as ne'e jurus mós as duni, depende ba análiza ne'ebé banku halo”, haktuir nia.
Dadauk banku Komérsiu sira iha Timor-Leste mós sira-nia pursentu kona-ba funan husi kréditu ne'e menus maja pursentu 3 no másimu mak 12 másimu.
Maibé iha tempu uluk funan husi kréditu ne'e mak pursentu 18 no balun to'o kedas 20 maibé tun neneik agora iha banku balun másimu pursentu 10 no ki'ik liu mak pursentu 3.
“Ne'ebé komesa tun, la'ós dehan katak banku sira la halo esforsu maibé komesa hatun jurus ne'e depende ba dezenvolvimentu ne'ebé la'o hela iha ita-nia rai nomós proposta ne'ebé tama e risku sira-ne'ebe banku sira haree e nune'e banku adjusta ninia jurus de kréditu ne'e bele tun”, afirma nia. (*)