Porta-voz atual Sekretáriu Jeral UNEJUSMA, Julião Tilman ‘MAUBULANG’ hatete, desizaun Governu daualu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, kona-ba dada liña eletrisidade ba Suku sira ne’ebé seidauk assesu, espesiálmente ba Suku Manelobas mak iha oprtunidade ba hetan mós liña eletrisidade, mak nu’udar foinsa’e ne’ebé halibur-an iha UNEJUSMA apresia no agradese.
“Ami apresia tebes ba desizaun ida ne’ebé a-favor ba populasaun nia nesesidade liliu fó naroman hodi populasaun sente no aproveita mehi ne’ebé sira rasik defende iha luta ba libertasaun nasionál. Ami husu ba Kompaña UKA II UNIP,Lda, ne’ebé manán projeitu dada eletrisidade ba Suku Manelobas atu kumpri nia dever ho responsabilidade tomak hodi finaliza projeitu ne’e tuir data ne’ebé termina ona iha kontratu ho kualidade”, deklara Julião Tilman, iha Kafetária Uma Knua, Farol, sesta (01/07).
Tanba ne’e, husu mós ba Governu atu tetu ho didi’ak molok hasai desizaun fó poder ba kompaña sira liliu joven sira prefere fó ba kompaña nasionál karik mós tenke ida ne’ebé servisu hamutuk ho kompaña lokál, komunidade, veteranu no autoridade lokál.
“Ami mós husu ba inan-aman, veteranu no autoridade lokál sira atu servisu hamutuk bainhira kompaña ne’ebé hetan ona fiar husi Governu hodi ba hala’o servisu iha baze. Ami nu’udar estudante no juventude alerta no prontu akompaña prosesu ne’e tomak hodi nune’e labele iha impedimentu no hanesan Manelobas oan prontu atu hamriik iha interese sira ne’ebé a-favór ba dezenvolvimentu tuir mehi funu na’in sira-nian”, afirma nia.
Nune’e UNEJUSMA husu nafatin ba Governu daualu ne’eb’e lidera husi PM Taur Matan Ruak atu servisu maka’as nafatin atubele lori naroman besik ba povu liliu suku sira ne’ebé mak seidauk asesu ba liña eletrisidade.
Tanba UNEJUSMA nu’udar organizasaun ida ne’ebé hari’i iha loron 14 fulan-novembru tinan 2004, ho objetivu atu halibur estudante no juventude tomak iha Suku Manelobas, Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro, hodi fó kontribuisaun di’ak liután ba dezenvolvimentu nasionál hahú husi baze no sai mós kontrolu sosiál ba dezenvolmimentu iha rai laran. (*)