Print this page

PM Taur Husik Traballadór 200 ba Servisu iha Austrália

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, taka hela sapeu ba traballadór feto ne’ebé sei aranka ba servisu iha nasaun Austrália. Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, taka hela sapeu ba traballadór feto ne’ebé sei aranka ba servisu iha nasaun Austrália. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hamutuk ho Embaisadór Austrália iha Timor-Leste, Bill Costello, tersa (07/06) husik traballadór timoroan na’in-200 atu ba serbisu iha Austrália.

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina Primeiru Ministru, Kuarta (08/06) katak, iha Salaun Delta Nova, husik traballadór timoroan na’in-200 kompostu husi feto 70 no mane 130 atu ba serbisu iha Austrália tuir kooperasaun Governu Timor-Leste ho Austrália nian liuhosi Serimónia ne’ebé organiza hosi SEFOPE.

Iha serimónia ne’e, PM Taur hatete, enkuantu Estadu Timor-Leste seidauk iha kondisaun kria kampu traballu iha rai-laran, dalan ida hodi hamenus dezempregu, mak Governu buka serbisu hamutuk ho País amigu sira dere sira-nia odamatan atu bele simu traballadór timoroan iha sira nia rain, hanesan Austrália no Koreia.

Nune’e, husu traballadór sira ne’ebé hetan ona oportunidade, bainhira atu aranka ba Austrália favor rai hela komportamentu aat iha Aeroportu Dili, no lori mak komportamentu di’ak ba Austrália, respeita lei sira Austrália nian, kumpri regra kompaña sira ne’ebé serbisu ba hodi nune’e bele hetan konfiansa no esperiénsia foun, wainhira hotu filafali mai bele sai hanesan bukae.

“Ne’e oportunidade di’ak ba ha’u-nia oan sira, ha’u hatene família sira susar atu husik imi ba, maibé sira hotu sei hamnasa wainhira imi haruka osan ba sira, ole-ole ba sira e kuandu imi filafali mai lori mudansa, sira sei hamnasa, sira sei kontente. Señor Embaisadór Austrália ohin hatete, ita-boot sira hanesan mós Embaisadór Timor nian iha Austrália, katak, ita-boot sira kada idA sai embaisadór ba ita-nia rain, se atu sai embaisadór, ita-boot sira tenke hatudu hahalok di’ak, ida ne’ebé la di’ak imi soe hela hotu iha Aeroportu Dili wainhira ita-boot sira tama Iha Aviaun laran. Entaun favor boot ida ita-boot sira kontribui ho komportamentu di’ak, hahalok di’ak para it abele haforsa liután kooperasaun ida ne’e”, dehan PM Taur.

Tanba ne’e, husu ba traballadór sira atu serbisu tuir sistema ne’ebé estabelesidu ona entre Governu rua, no labele halai hosi sistema hanesan traballadór sira balun halo iha tinan kotuk.

Enkuantu ba inan-aman traballadór sira-nian ne’ebé marka mós prezensa, Xefe Governu fó sujestaun karik traballadór sira haruka osan fila, husu labele halo de’it ba lia mate ka lia moris, maibé investe mós ba sustentabilidade família nian iha futuru mai hanesan edukasaun.

Iha ne’e, agradese ba Embaixadór Austrália, Bill Costelo no através Embaixadór agradesimentu Governu no povu Timor-Leste nia ba Governu no Povu Australianu ne’ebé bele lolo liman simu timoroan serbisu iha rai Kanguru.

Aleinde ne’e agradese mós ba SEFOPE no parte envolvidu sira tantu hosi Timor-Leste no Austrália ne’ebé esforsu maka’as hodi fasilita haruka traballadór Timoroan ba serbisu iha Austrália.

“Aproveita oportunidade ida-ne’e, lori ita hotu nia naran agradese ba senñor Embaisadór Austrália ne’ebé loke Oportunidade ida-ne’e ba Timoroan sira, e atraves señor Embaisadór ita-nia agradesimentu boot ba Governu no povu Australianu, la haluha agradese mós ba tékniku sira tantu SEFOPE, no Profesionál sira seluk tantu husi Timor no Austrália ne’ebé halo esforsu fasilita haruka timoroan ba Austrália, Parke tinan ida-ne’e númeru boot ba Austrália, ita foin mak fulan-juñu maibé ita atinje ona besik 1000, ne’e siknifika katak ita atinje númeru boot. Obrigadu ba ita-boot sira-nia esforsu, desikasaun hodi prepara ita-nia traballadór sira paake sira iha oportunidade hodi fó kontribuisaun ba ita-nia rain”, afirma nia.

Durante mandatu Governu Konstitusionál daualu nian hahú husi tinan 2018 to’o fulan-juñu ne’e, haruka ona traballadór hamutuk rihun-3 ba Austrália, no husi fulan-janeiru-juñu 2022 de’it haruka ona besik 1.000, no ba fulan-juñu ne’e 200, kuantidade boot liu dezde Timor-Leste haruka traballadór ba Austrália hahú iha tinan 2012.

Husi tinan 2012 to’o juñu tinan 2022, Governu Timor-Leste haruka ona traballadór hamutuk 6.130, husi númeru ne’e, hela na’in 1.829 mak sei serbisu hela iha Austrália no restu filafali ona mai rai-laran tanba kontratu remata ona.

Rezultadu husi haruka traballadór ba Austrália husi tinan 2012 to’o 2022, hatama ona osan ba Estadu liuliu ba família traballadór sira-nian hamutuk millaun $33. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Wednesday, 08 June 2022 12:13
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items