“Ohin ami fó sai rezultadu peskiza iha loron 22 fulan-abril to'o 29 fulan-abril 2022. Peskiza ne'e, faze dahaat nian no iha faze datolu ami hala'o iha fulan-dezembru nia laran. Tanba presu sasán ne'e, importante tebes ba Konsumidór sira atu eskolla ba sira-nia nessesidade bázika. Nune'e, ami halo peskiza konaba loja sira hodi enkamiña presu ne'ebe Baratu husi sasan ba Konsumidores sira”, dehan Assesor Imprensa Tane Konsumidor, Rosalino Da Conçeicão Soares, iha Sede Tane Konsumidor Villaverde, segundu (09/05).
Ho prezensa Tane Konsumidor hanesan asosiasaun ida ne’ebé defende konsumidór, privadu, sen fin lukrativu, hari’i iha fulan-fevereiru tinan 2018. Organizasaun independente no sem fins polítku ka relojiozu. Tanba ne’e rejista no sertidaun nº. 12/2018 no certivika ho Nº.7/DNRN-MJ/I/2018.
Ho peskiza ne'e halo ba loja sira iha Kapital Dili ba Produtu ruanulu hodi hatene presu atual iha loja sira.
“Loja ne'ebé halo peskiza kuaze iha Dili laran hamutuk ruanulu-resin-ida (21) loja no produtu ruanulu-resin-ida. Produtu sira mak fós, mantega, na’an manu, na’an karau no mina ne'ebé sei ema hotu nia prekupasaun inklui bebidas sira serveja no minuman ringan”, informa nia.
Iha rezultadu estudu TANE Konsumidor identifika loja ne'ebé folin baratu mak Gracias Shop iha Komoro no Loke ne'ebé folin Karun mak Loke Chiara Pantai Kelapa.
“Loja rua ne'e, la siknifika ida Baratu liu ka ida karun maibé ita haree Produtu ne'e ida pur ida bele loja ida baratu ne'e, folin karun no loke ida folin karun bele baratu liu fali”, esplika nia.
Ba oléo (mina) ne'ebé sai prekupasaun ema hotu nian mak ami foti litru rua (2), maibé baratu liu mak iha loja Lider ho presu $3.50 sentavu no karun liu mak loja Family Supermarket iha Hudi-Laran ho presu $6 dollar, no presu refere foti iha fulan-abril kompara ho agora presu bele aumenta tan.
“Haree ba variasaun husi produtu hothotu entaun variasaun husi produtu laranja (sabraka) ne'e sa'e maka’as kompara ho produtu sira seluk. No produtu ne'ebé nia variasaun tun liu mak fós kompara ho produtu sira seluk. Nune'e, presu Laranja ne'ebé baratu iha Loja balun ho Dollar ida (1) kompara ho Loja seluk sa’ee maka’as ho presu dollar haat (4). tamba Produtu sira ne'e, importadu husi rai liur”, dehan nia.
Husi rezultadu peskiza TANE Konsumidor husu ba Konsumidór sira ne'ebé hakarak sosa produtu iha loja ne'ebé presu baratu ba produtu ruanulu (20) hó de'it dollar $47.06 sentavu no loja ne'ebé presu karun ba produtu hira ne’e $66.06 sentavu.
“Sé ita ba Loja ho presu baratu ita poupa ona dollar $19 ho nia variasaun pursentu 42”, esplika nia.
Liuhusi rezultadu peskiza mak TANE Konsumidór mós rekomenda ba parte relevante atu hasa'e prosisaun nasionál sira hanesan produtu agrikula sira liliu ai-fuan, modo tahan inklui prosisaun fós ne'ebé produz iha rai laran. (*)