Iha enkontru ne’ebé ministériu relevante sira hanesan Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, Ministériu Defeza (MD), Filomeno da Paixão de Jesus, Vise-Ministru Interior (MI), António Armindo, halo ho PM Taur atu halo preparasaun oinsá mak bele hari’i estaleiru iha Timor-Leste.
“Prosesu sira preparasaun ba hari’i estaleiru ne’e, oras ne’e la’o hela, no planu sira parte MTK prepara hotu ona no Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) mós halo hotu ona aprovasaun. Maibé, prosesu atu halo ka loke konkursu ne’e, sei iha CNA (Comissão Nacional Aprovizionamento) hodi bele aselera konkursu, tanba ne'e ohin ami mai halo audiénsia ho Primeiru Ministru, kona-ba oinsá mak ita kria infraestrutura para bele halo manutensaun ba ró iha ita-nia rai-laran”, inofrma Ministru José Agostinho, iha rezidénsia PM, Farol, segunda (25/04).
Tanba Ministériu sira ne’e iha ró-ahi ne’ebé durante ne’e utiliza, hanesan Ministériu Defeza (MD) Ró bá FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha Komponente Navál-Hera, Ministériu Interior (MI) iha Ró ba Unidade Polísia Marítima (UPM), Ministériu Saúde (MS) Ró ambulánsia, inklui Ministériu Agrikultura no Peska (MAP).
“Agora, objetivu husi manutensaun ne’e, atu halo saida?. Ne’e primeiru, atu asegura safety security ba Ró-ahi ne’e rasik. Segundu, ba tripulante sira iha Ró laran, no terseiru, karik, Ró ne’e ba pasajeiru, entaun oinsá mak asegura safety security ba pasajeiru sira, manutensaun ne’e importante”, dehan nia.
Tuir artigu xave sira husi konvensaun sira solás nian kona-ba, safety of life at sea katak, Ró sira ne’ebé transporta pasajeiru (ema), no sasán sira, anualmente ka durante fulan-12 ne’e, obrigatóriu tenke ba halo manutensaun.
Hanesan ezemplu ida, Ró Berlin Nakroma ne’ebé kada tinan MTK sempre buka dalan lori ba halo manutensaun iha rai-li’ur.
Tanba esperiénsia iha tinan-rua kotuk, bainhira Ró sira ne’ebé mak Governu lori bá hadi’a iha rai-li’ur, ninia kustu orsamentu atinje to’o rihun $580.
Nune’e, kustu orsamentu ida ne’e foin mak ba manutensaun nian, maibé mós tenke hanoin katak, bainhira atu lori Rò sira ne’ebé ba halo manutensaun, tenke iha ona Ró substituisaun ruma, hodi bele kontinua asegura konetividade.
“Governu aluga ró ida, Tranship II, ne’e mak sai polémika boot iha tempu ne’e. Ne’ebé, importante ohin mai ne’e, atu oinsá mak kria iha ita-nia, kondisiona rai laran atu ita-nia Ró sira-ne’e halo manutensaun de’it iha ita-nia estaleiru ne’ebé ita buka hari’i daudaun”, hatete nia. (*)