"Iha entrevista ho ita-nia líder sira, ne'ebé mak lidera ita-nia funu durante husi tinan 1975 to'o 1978 iha dokumentu balun, labele fó sai tanba iha sensibilidade polítika ba situasaun ne'e seidauk permite, seidauk simu faktus sira ne'ebé mak akontese, tanba Arkivu ne'e ita la kontrolu bele perigozu la halimar”, dehan Hugo Fernandes ba jornalista sira iha salaun CNC, Balide, sesta (21/01).
Tanba to'o agora sei iha líder balun ne'ebé mak sei dezintende relasiona ho akontesimentu sira ne'ebé mak akontese durante funu.
"Tanba iha informasaun durante iha ita-nia nia funu ne'e la'ós buat hothotu di'ak imi rasik hatene to'o ohin loron loron ukun-an polítika agora imi sei haree nafatin tanba iha líder sira balun, sira sei iha dezintende malu kona-ba pasadu nian ida uluk nia ne'e, sira lori fali mai agora entaun ita asegura buat sira ne'e entaun iha buat balun ita labele fó sai”, esplika nia.
Dadaun ne'e CNC aplika regra Arkivu padraun internasionál ne'ebé uza kategória husi tinan 25 to'o 50 mak loke ba públiku hodi asesu iha Arkivu ne'ebé mak rai hela.
"Sa kategória mak ita uza, mak iha rua de'it tinan 25 to'o tinan 50, iha balun ne'ebé mak ita loke to'o tinan 25 ne'e ita bele loke no iha balun rai ba tinan 50 ne'e ita bele loke ona ba públiku, e ha'u hanoin ida ne'e mak prátika ida ne'ebé mak komún uza ba nasaun barak”, dehan nia.
Alende ne'e mós iha Nasaun Amérika sira rai dokumentu balun to'o tinan 25 mak sira bele loke ba públiku.
Maibé iha Nasaun Viziñu Austrália to'o agora sira seidauk loke ba públiku relasiona ho dokumentu polítika tanba bele afeita ba relasaun entre nasaun Timor-Leste no Austrália rasik. (*)