Print this page

Ohin, Saudozu Koronel Domin Halot iha Ossuáriu Lospalos

By November 18, 2021 1270
Saudozu Koronel Domingos da Costa Santos “Domin”. Saudozu Koronel Domingos da Costa Santos “Domin”. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Saudozu Koronel Domingos da Costa Santos “Domin”, ohin loron kinta (18/11/2021) halot ona nia isin iha Jardin Erói Ossuáriu Lospalos, Munisípiu Lautein.

Saudozu Domingos da Costa Santos ho kódigu ‘Domin’, moris iha tempu kolonializmu Portugés, iha Aldeia Loikeru, Suku Mehara, Postu Tutuala, Munisípiu Lautein, loron 1 Janeiru 1966. Oan husi Roberto da Costa Gomes, husi Uma-Lisan ULAPA no Saraiva do Céu, husi Uma-Lisan KONU-FANAR. Saudozu iha maun-alin na’in-neen (6), iha mane na’in-haat (4) no feto na’in-rua (2).

Iha tinan 1972, halo tinan neen, Saudozu hahú tama Eskola Primária Portugés Loikeru hodi aprende letra no sura númeru to’o de’it iha terseira klase tanba invazaun militár Indonézia hahú mosu.

Nune’e iha tinan 1974, invazaun Indonézia tama iha Timor-Leste, Saudozu ho ninia família halai ba ai-laran no hetan kapturasaun husi Militár Indonézia iha tinan 1976 hodi mai rende iha ninia knua Loikeru.

Tinan 1976, Saudozu kontinua filafali nia estudu ba kuarta klase iha Eskola Primária Loikeru, Mehara to’o remata sestu klase iha tinan 1980.

Depois remata estudu Eskola Primária, Saudozu husik hela família ne’ebé nia hadomi hodi ba kontinua ninia estudu iha nivél Pre-sekundária iha Lospalos Villa. Hafoin kompleta primeira no segunda klase no atu kontinua ba terseira klase, akontesimentu Levantamentu Armadu mosu iha tinan 1983.

Tanba ne’e Saudozu ho ninia kolega eskola sira balu deside halai ba ai-laran hodi reforsa ezisténsia Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor Lorosa’e (FALINTIL) ne’ebé kontinua reziste no kontra okupasaun militár Indonézia.

Bainhira sei joven, Saudozu ho ninia kolega sira envolve ona iha Frente Klandestina no komunga ona prinsípiu luta ba libertasaun nasionál, tanba ne’e Saudozu sei estudante hela, maibé partisipa ona iha atividade Grupu Forsa Armada Baze de Apoiu, Grupu Forsa Armada Paicau no Grupu Forsa Armada Lorico Ramelau husi kedas iha tinan 1975-1983.

Durante reziste iha ai-laran husi tinan 1983-1997, Saudozu sai hanesan Soldadu ba Kompaña Autonoma Kuba, Ativisita ba Kompaña Bonifacio Pires no ikus mai asume kargu nu’udar Asistente Politiku Rejiaun I Ponta Leste husi loron 1 Janeiru 1998 to’o 25 Outubru 1999.

Hanesan ho funu-na’in sira seluk, Saudozu mos sofre saúde fiziku husi konsekuénsia funu-naruk okupasaun militar Indonézia durante tinan 24, ne’ebé rezulta bala musan balu sei helik hela iha ninia isin-lolon.

Durante sei moris, Saudozu halo ona tratamentu iha rai laran no rai liur maibé kondisaun Saúde la rekupera. Maske ho kondisaun Saúde real ne’ebé nia enfrenta, Saudozu mantein espiritu luta nian hodi kontinua serbi institusaun F-FDTL atu asegura estabilidade no seguransa ba povu no nasaun Timor-Leste.

Saudozu inkorpora iha instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ho kna’ar oioin. Ba dahuluk, Saudozu tama iha Instrusaun Primeira Formasaun iha Aileu iha loron 2 Fevereiru 2001 no hetan promosaun ba Kapitaun iha Centro Instrução Provizorio Aileu iha loron 21 Juñu 2001.

Iha  loron 07 Jullu 2001, Saudozu kolokadu iha Centro Instrução Nicolau Lobato (CICNL) Metinaro nu’udar ofisiál apoiu CICNL.

Loron 19 Fevereiro 2002, Saudozu asume kna’ar nu’udar Adjunto das Operações iha Kuartel Jenerál F-FDTL.

Iha loron 14 de Julho de 2002 ate 28 de Julho de 2003, Saudozu asume kargu nu’udar Comandante Companha Intruçoes ba Centro Instrução Nicolau Lobato (CICNL) Metinaro.

Husi nia desikasaun, iha loron 28 Jullu 2004, Saudozu koloka fali ba iha 2º Batalhão nu’udar Xefe Operasaun. No iha loron 13 Dezembru 2004, Saudozu kolokadu ba iha Centro Instrução Nicolao Lobato ( CICNL) Metinaro nu’udar ofisiál operasaun.

Haree ba mudansa iha loron 25 Marsu 2005, Saudozu koloka fil fali ba 2º Batalhão nu’udar ofisiál operasaun. Iha 16 Dezembru 2005, Saudozu  hetan promosaun ba kargu Major.

Iha loron 21 Marsu 2009, Saudozu koloka ba Kuartel Jenerál nu’udar Cefe Planeamentu (J5), no asume kargu Komandante Komponente Terrestre iha Komponente Terrestre F-FDTL.

Ho servisu no loialidade ne’ebé hatudu iha instituisaun laran mak iha loron 15 Maiu 2012, Saudozu hetan promosaun ba kargu Tenente Koronel Infantaria.

Husi ne’e hetan mós konfiansa iha loron 12 Outubru 2015, Saudozu sai nu’udar Adidu Defesa iha Portugal, hafoin koloka filafali iha Kuartel Jenerál nu’udar Xefe Avaliasaun Pesoál.

Saodozi Domin mós hetan konfiansa iha loron 06 Dezembru 2016, hodi kolaka ba Ministériu Defesa nu’udar Chefe Gabinete Armamento da Defesa. Nune’e iha loron 19 Marcu 2019, Saudozu kolaka fali ba Kuartel Jenerál nu’udar Chefe Divisaun Operasaun (J3).

Saudozu fó nia-an tomak ba Instituisaun F-FDTL durante tinan ruanulu, atu tama ba tinan ruanulu-resin-ida. Durante iha períodu naruk ne’e, Saudozu hala’o buat barak hanesan Servisu Militar nomós partisipa iha treinamentu no kursu oioin ne’ebé instituisaun haruka atu hariku ninia abilidade no koñesimentu hodi kontrbui ba institusaun F-FDTL.

Husi períodu tinan naruk ativu iha institusaun F-FDTL, hahú husi tinan 2001-2019, Saudozu tuir kursu no formasaun lubuk ida inklui Primieru Formação de Oficiais no Lingua Portuguesa iha Aileu, Commanders Training & Intructor iha Metinaro, Promoção Oficial Superior iha Metinaro, Lingua Portuguesa Nível II iha Metinaro. La’ós ida ne’e de’it, maibé Saudozu mós hetan oportunitade ba tuir kursu importante sira iha rai liur, inklui tuir Kursu Direitu Internasionál dos Conflitos Armados iha Brazil, Kursu Estadu Maior iha Institutu Defeza Nasionál) IDN no Kursu Pasific Enviromental Securty Forum iha Nova Zelandia.

Relasiona ho ninia partisipasaun ba luta Libertasaun Nasional iha Frente Armada no Frente Clandestina durante tinan 24 nia laran, Saudozu hetan dedikasaun esklusivu 15 a 19, (Kinze A Dizanove) ho kondekorasaun Ordem Lorico Asuwain iha loron 12 Novembru 2008.

Hafoin liu dalan naruk sira ne’e hotu, fulan ida resin liuba, Saudozu sente iha moras respiratóriu iha ninia Rezidénsia Caza Militár, Kolmera, Dili. Kondisaun ne’e obriga Saudozu ba teste SWAB iha Hospital Guido Valadares, ho rezultadu teste pozitivu COVID-19.

Tanba ne’e, médiku sira deside lori ba Sala Izolamentu Lahane, atubele hetan tratamentu intensivu. Durante primeira semana tratamentu iha Sala Izolamentu, Saudozu rasik la hatudu sinál preokupante, no  konfiante-an buat hotu sei la’o ho di’ak.

Infelizmente, liu tiha semana ida ho balu, Saudozu nia moras la hetan mudansa maibé pior liután, tanba ne’e família sira akonsella atu lori ba kontinua tratamentu iha Sala ICU-Ospitál Nasional Guido Valadares atu halo intervensaun rapidu liután.

Saudozu hakotu iis iha loron sábadu, 13 fulan-novembru tinan 2021 iha Ospitál Nasionàl Guido Valadares (HNGV), husik hela nia kaben, Cristinha dos Santos Cruz, ho oan na’in-tolu (3) hanesan Azay Domingos Costa Santos, Zenifer Cristine Santos no Rivaldo Domingos Santos, inklui família, amigu no parente sira hotu.

Saudozu Domin, ema ida ne’ebé firme iha nia prinsípiu, kroat iha nia lia-fuan, gosta ko’alia halimar ho ema hotu, maibé prontu hakat mesak kuandu presiza. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Thursday, 18 November 2021 22:16
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items