Iha seminariu ne'e, oradór dahuluk mak Maijor Jenerál Lere Anan Timur ne'ebé hatete katak susesu no dezafiu ba tinan 44 FALINTIL nia moris, hanoin katak ema hotu nia hakarak ne'e mak sai susesu.
"Ba future, saida mak importante no saida mak ita deskuti, dezafiu, risku ba ita nia vida moris hanesan. Fronteira marítima sira ne'e hotu, hakarak ka lakohi ne'e tenke konkreta," dehan Xefe estadu Maior Jenerál F-FDTL ne'e iha auditoriu UNTL, Liceu, Kuarta (28/08/19).
Iha fatin hanesan oradór daruak eis Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo katak aspetu dezenvolvimentu iha Timor-Leste liuhosi aspetu boot tolu.
"Kestoens ba dezenvolvimentu nasionál husi aspetu boot tolu mak hanesan; paz no estabilidade, polítika no demokrasia, dezenvolivimentu sosiu-ekonomia. Se ita haree karik susesu ha'u senti loron hirak ne'e ita haree média sosiál sira. Ita nia lider nasionais barak mak ko'alia halo avaliasaun ba dezenvolvimentu ne'ebé Timor-Leste atinje ona durante tinan 20 nia laran," haktui Rui Maria de Araujo.
Nia afirma, perspetiva estabilidade ninian se laiha dezenvolvimentu, wanhira laiha estabilidade laiha paz. Sei la iha paz no estabilidade karik mós laiha dezenvolvimentu.
Alende ne'e, alumni UNTL Helder Lopes hatete haree ba kontestu dezenvolvimentu rekursu umanu, buat tolu ne'ebé apoiu dezenvolvimentu umanu ne'e kona-ba prioridade Governu nian ba dezenvolvimentu umanu.
"Prosesu dezenvolvimentu rekursu umanu ne'e, papel alumni nian ba prosesu dezenvolvimentu ba rekursu umanu. Tanba ne'e, bainhira ita ko'alia kona-ba prioridade ba dezenvovlimentu rekursu umanu. Tanba rekursu umanu sempre sai prioridade ba dezenvolvimentu iha nasaun hotu-hotu, inklui iha Timor-Leste," tenik Helder Lopes.