“Ha'u kontinua enkoraja ita-boot sira atu sai ajente ne'ebé mundansa pozitivu, tanba ne'e mak imi hotu tenke kuidadu imi-nia an rasik e kuidadu imi-nia vida, imi luta ba mehi sira ne'ebé mak imi mehi ba no fó prioridade ba saida de'it mak imi hanoin atu halo maibé prioridade ida ne'ebé pozitivu”, dehan nia iha Salaun João Paulo II, Kampun Baru, segunda (04/10).
Iha selebrasaun loron mundiál ba feto ne’e Espoza Prezidente mós hato'o parabéns espesiál ba feto iha Timor-Leste nomós ba feto iha mundu tomak, hodi enkoraza nafatin feto maluk sira atu kuidadu-an hodi luta ba mehi.
Ho ida ne’e husu ba atu Feto sira foku ba objetivu hanesan estudante estuda, kursu, uza media online atu aprende buat sira ne'ebé di'ak tanba mídia online bainhira kaer iha buat rua de'it, ida pozitivu hetan di'ak, ida oozitivu lori ba sala.
“Buat hotu ne'e fila ba ita-nia an, la'ós ema halo mak ita monu, maibé ita kaundu la kuidadu didi’ak, ita mak la hili, ita mak la taes, ita mak laiha vontade atu rezeita buat ne'ebé la di'ak atu halo tuir, ne'e ita mak monu. No wainhira ita atu grava ema seluk halo ba ita, ita na’in rasik mak tenke forte atu deside no hili saida mak di'ak ba ita-nia an”, dehan nia.
Tanba ne’e, tenke iha hanoin rasik atu espresa no komunikasaun importante tebes entre oan feto sira ho oan mane sira iha idade ida agora ho sira-nia inan-aman, tanba inan-aman nu'udar figura ida ne'ebé oan sira atu sadere ba hodi simu informasaun, edukasaun ida ne'ebé mak seguru.
“Atu sai feto ne'ebé futuru ho di'ak liu, ha'u hanoin tenke lori nafatin, valoriza nafatin ita-nia an hanesan feto Timor, tane sa'e ita-nia kultura sira, ita-nia relizaun sira ne'ebé ita iha, atu ne'e ita la'ós ketak, katak ita atu sai feto ne'ebé mak susesu iha futuru ita atu haluha ita-nia an labele maibé ita lori nafatin buat sira ne'e hakat ba oin”, afirma nia.
Komisaria Komisaun Direitu Labarik, Dinora Granadeiro hatete, sira iha esforsu balun ne'ebé halo mak hanesan, manda karta hamutuk ho labarik sira ne'ebé asina husi labarik sira ho komisaun ba membru Governu sira nomós parlamentu atu haree oinsá mak bele rekolia ka bele tau lei ruma ne'ebé bele proteje, liliu informasaun falsa sira ne'ebé bele prezudika labarik sira.
“Maibé ita hatene katak situasaun ida ne'e, kontinua halo nafatin to'o ohin loron seidauk iha rezultadu, maibé ami kontinua esforsu hamutuk ho labarik sira ne'e liuhusi servisu ne'ebé ita halo hela”, relata nia.
Alende ida ne'e sira iha hela prosesu debate ba lei protesaun labarik no espera katak iha tempu badak lei ida ne'e invegor hodi nune'e bele fó duni protesaun ba labarik sira liliu ba labarik feto sira. (*)