“Tan ne’e oportunidade ne’e husu ba líder arte-marsiál iha nível nasionál tún to’o baze hakarak atu propoin hadi’ak iha ita-nia foinsa’e hatene kaer liman serbisu hamutuk, espíritu diálogu, hadomi malu hodi kontinua nafatin, maske kór la hanesan”, dehan Dom Virgílio liuhusi nia omilia iha ámbitu selebrasaun misa agradesimentu ba Kardeál foun iha Tasitolu, tersa (06/09).
Tanba tuir dokumentu fraternidade umana ne’ebé deklarasaun ne'e rasik sai husi Amu Papa no líder relijaun izlámika ne’ebé Parlamentu Nasionál Timor-Leste mós adopta ona rezolusaun ne’e sai nu’udar dokumentu nasionál.
Nune'e dokumentu ida-ne’e parte ida book timoroan hotu nia fuan no laran, liliu foinsa’e sira atu iha papél eduka no orienta valór vertude kultura domin no dame nian.
Maske ohin loron haree autoridade sira reativa hikas arte-marsiál maibé ida-ne'e konsege hamosu uniforme oinoin, iha ne'ebé membru sira hahú partisipa iha atividade sira hanesan igreja no nasaun nian, dalaruma ba iha parókia ruma iha kór oinoin, no asembleia igreja nian, ida-ne’e halo a hotu hetan forsa.
Ezemplu ida mak iha fulan hirak liubá, bainhira igreja Katólika hala'o atividade igreja nian iha munisípiu balun membru Grupu Arte Marsiál ho kór oinoin hamutuk lori krúz ba foho-leten mezmu todan maibé sira konsege tau forsa hamutuk no serbisu hamutuk.
Ba asaun ida-ne'e hatudu katak membru Arte Marsiál no Arte Rituál sira ho forsa ida de'it atu halo servisu no ida-ne'e parte ida promove ona kultura dame.
Maibé husu presiza promove nafatin kultura ne’e iha nível nasionál to’o baze tuir liafuan ne'ebé maromak hraik mai srani ida-idak atu buka maneira foun oinsá promove dame no domin. (*)