Print this page

PR Horta Kongratula Dom Virgilio Sai Kardeal Dahuluk Timor-Leste

By September 05, 2022 524
Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta. Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, lori Estadu nia naran hato'o votu saudasaun no kongratulasaun ba Sua Eminénsia Reverendíssima no Arsebispu Arkedioseze Metropolitanu Dioseze Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva ne'ebé simu ona kna’ar foun nu’udar Kardeál dahuluk ba uma kreda iha Timor-Leste.

“Katedral ida-ne’e, ohin sai tan fatin ne'ebé monumentál tebes mai Igreja Katólika iha rai doben Timor-Leste maibé mós ba Nasaun Timor tomak. Tan ne’e, lori Estadu tomak nia naran, nu’udar Xefe Estadu ha’u hakarak hato’o ami tomak nia saudasaun ba Sua Eminénsia Reverendíssima Kardeál Virgílio no kongratula ba ita-boot ne'ebé tama ona iha Colégio Cardinalício”, dehan Horta liuhusi Komunikadu Imprensa ne'ebé www.tempotimor.com asesu iha Gabinete Prezidente Repúblika, segunda (05/09).

Tanba sua eminénsia reverendíssima rasik halo deklarasaun iha mídia katak hatais “púrpura” no simu “biretta” Kardinalísia ida la'ós sinál ba rejime karreira ida, maibé priviléjiu ne'ebé Igreja Universál haraik mai Igreja Partikular Timor-Leste no Títulu Kardeal ida-ne’e mós sai hanesan méritu ida ba sarani katólika no povu Timor-Leste nian.

Nune'e Pozisaun Xefe Estadu haree katak Igreja Katedral ida-ne’e agora sai ona hanesan monumentu boot tebes ba mundu, iha uma kreda boot ida-ne’e, mós haree assinatura rua-ida husi General Haji Mohamad Soeharto, Prezidente Repúblika Indonézia nian no nu’udar figura Islam ida ne'ebé inaugura projetu konstrusaun iha loron 2 de Novembro de 1988; no ida seluk, assinatura husi líder espiritual no karismátiku katóliku, Papa João Paulo II, agora Santo, iha 12 de Outubro de 1989.

Tanba ne'e Xefe Estadu mós haree laiha tan Katedral ruma iha mundu ne’e mak konserva “plaka monumentál” hanesan ne’e.

Maibé iha Katedral ida-ne’e, liu tiha tinan 450 evanjelizasaun ba rai ida-ne’e, foin ba dahuluk timoroan ida eleitu nu’udar Bispu hodi kaer governasaun iha Igreja Partikular Timor Lorosa’e-nia mak Dom Carlos Filipe Ximenes Belo.

“Ha’u sente onradu nu’udar co-laureado ba Nobel da Paz, 1996, ho nia. Tuir mai, iha 1996 Papa Santo João Paulo II hari’i Dioseze Baukau no foti Padre Basílio do Nascimento nu’udar primeiru Bispu iha ne'ebá; tutan ba Papa Bento XVI loke Dioseze Maliana hodi hili Padre Norberto do Amaral atu ukun dioseze foun ida-ne’e”, esplika nia.

Nune'e iha de'it monumentu seluk komparável mak wainhira Santo Padre Francisco ho Grã Imame Ahmad Al-Tayyeb assina “Documento sobre Fraternidade Humana” iha Abu Dhabi, 4 de Fevereiro 2019. Líder Katólico ida ho líder Islam ida karimba dokumentu monumentál ba mundu tomak.

“Aproveita ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o hela felisitasaun husi Higher Committee of Human Fraternity, iha Abu Dhabi, liliu Secretario Geral Muslim Council of Elders, ba ita-boot, Kardeál Virgilio. Sira deseja atu Timor-Leste sai ezemplo nu’udar primeiru Estadu, ho primeira relijiaun husi Katólika ne’ebé halo adezaun ba promosaun fraternidade umana”, hatete nia.

Tanba ne’e, nu’udar promotór ba Fraternidade Umana, hamutuk ho Parlamentu Nasionál no Governu, pessoalmente nomós hanesan Prezidente Repúblika, sente haksolok boot, tanba hetan forsa espirituál, morál no intelektuál liuhusi Kardeál ida hamutuk ho Bispu Maliana.

Ho ida-ne'e sarani hotu hein tan Bispu husi dioseze Baukau nian atu hamutuk halo promosaun ba fraternidade umana em prol da paz mundiál e convivência comum.

Wainhira ba vizita Jakarta iha fulan-Jullu hodi hasoru malu Nahdlatul Ulama (NU) ho Muhamadyah, dehan bebeik “Timor-Leste is the oásis of tranquility”.

Iha deklasaun seluk, Eminénsia rasik mak dehan “... tiny East Timor, in shadow of Muslim giant, is laboratory of tolerance”. Sim, Timor-Leste tenki sai fatin ne’ebé matak-malirin no loke liman ba malu hodi simu malu, trankilu no tolerante.

“Sua eminénsia reverendíssima, ita-boot simu biretta husi Papa Francisco nia liman. Santo Padre ida ne’e hakarak atu “Igreja na periferia do mundo” hetan “voz” iha Curia Romana nia laran. Maibé liu-liu atu sai “a voz profética” hamutuk ho relijiaun sira seluk hodi promove bem-estar materiál no espirituál sidadaun Timor-Leste. Hanesan Constituição rasik hatur ona dehan atu halo “desenvolvimento de uma sociedade solidaria e fraterna”, haktuir nia.

Dadauk Timor-Leste iha pozisaun tomak sempre ki’ik no mukit, maibé simbolikamente iha Kardinalísiu lori “revolução da ternura”, espresaun ne'ebé Papa Francisco mak hato'o ba Igreja Universál. Tanba Revolução da ternura katak Igreja la’ós de’it hateke ba Lalehan hodi hananu gloria ba Maromak iha leten aas ba, maibé mós Igreja ida ne’ebé hamrik metin iha rai hodi luta ba justisa no paz. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items