Print this page

MEJD Deklara Problema Violénsia ‘Kontribui’ Estudante Husik Eskola

Ministru Edukasaun Joventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia. Ministru Edukasaun Joventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Ministru Edukasaun Joventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia deklara, problema violénsia ne’ebé durante ne’e mosu kontribui dala barak estudante feto sira husik eskola.

“Ita hotu hatene katak ita Timor-Leste iha problema barak problema kiak, problema mukit, probelema infraestutura, probelema edukasaun eskola la di'ak, saúde, problema barak maibé ita iha mós probelema boot ida ne'ebé ke ita as vezes taka matan. Akontese loroloron iha ita-nia uma laran iha eskola, iha komunidade maibé ita hanesan taka matan ne'e mak problema violénsia ida mak violénsia bazeia ba jeneru númeru barak ne'ebé hatudu ita hotu hatene”, hatete Ministru Armindo Maia, bainhira  halo Sensebelizasaun kona-ba Voilénsia kontra Feto no labarik feto, iha Ótel Timor, segunda (27/06).

Tanba iha númeru rua de'it mak sita iha tinan 2010 relatóriu ida hatudu katak pursentu 38 husi feto sira idade 15 to’o 49 iha Timor-Leste, relata katak sira esperimenta violénsia fizika iha púrsentu 75 hatete violénsia  mai husi mane, parseriu ida mane liliu sira ne'ebé kaben na’in.

Iha relatóriu Asia Fundation 2021 hatete, iha Timor-Leste pursentu 59 husi ema ne'ebé kaben, iha relasaun hanesan fen ho laen ne'ebé idade 15 to’o 19 sira esperimenta violénsia ne'ebé mai husi sira-nia parseru pelumenu dala ida durante sira-nia vida, problema sira ne'e hatudu katak seriu iha sosiadade.

Ministériu Edukasaun oviamente dezempeña papel ida ne’ebé importante tebes, hotu konsente katak eskola sira iha papel importante tebes oinsá bele prevene no bele minimiza violénsia ne'e,

“Ita hatene katak eskola sira labarik sira ka estudante sira barak mak para eskola sedu liliu labarik feto sira ne'ebé husik hela eskola tanba isin-rua sedu ka kaben sedu tanba violénsia hasoru sira no iha mós razaun seluk mak hanesan difikuldade iha ekonomika, uma laran no seluk seluk tan razaun no fatór sira ne'e mak dezmotiva estudante sira atu estuda no grave liu halo sira la bele kontinua sira-nia estudu no sira para eskola sedu”, afirma Ministru Armindo.

Tanba violénsia sai hanesan razaun prinsipál ne'ebé halo labarik barak husik hela sira-nia eskola tantu violénsia hahú husi uma laran husi komunidade husi eskola nomós violénsia ne'ebé ke mai husi parte balun. Aliende ne’e eskola sira mós violénsia sei akontese nafatin, estudante balu sofre violénsia husi mestre sira husi nia kolega no inan aman sira.

Violénsia iha forma oin oin hanesan fiziku mak hanesan kastigu fiziku, violénsia emosionál hanesan insulta no intimidade sira violénsia seksuál bele rezulta kuekuénsia grave liliu ba feto sira ne’ebé envolve hamosu isin-rua sedu.

Ministériu mós kolobora ona parseru dezelvolvimentu balu no organizasaun sivíl sira atu transforma eskola sira hotu iha nasaun ne'e ho espasu ne'ebé seguru livre husi violénsia no konduzivu ba prosesu aprendizajen.

Nune’e MEJD servisu maka’as nafatin atu hapara violénsia iha eskola no kria ambiente eskola ne'ebé mak seguru amigavel no saudavel ba estudante sira mane no feto, tanba ne’e fó sai ona politika zero toleránsia ba eskola sira ne'ebé sei bandu tipu violénsia hotu ba estudante sira nune’e mós disiplina ba manorin sira ne'ebé gosta prátika violénsia hodi regula konduta no aplika ba manorin sira ne'ebé viola estudante sira-nia direitu inklui mós manorin ne'ebé uza violénsia ba estudante sira.

Ministériu Edukasuan mós finaliza ona politika filafali ba eskola rentri, politika rentri espera katak fulan-juli ho agustu, bele lori politika ne'e ba Konsellu Ministru atubele hetan diskusaun hodi bele aprova.

Sekretária Estadu Igualidader Jeneru no Inkluizaun (SEII), Maria do Rosário Fátima Correia hatete, hanesan Konsellu Imprensa (KI) nia papel hodi halo advokasia integra abordazen jeneru politika iha lei númeru programa enkoadrametu ba sistema finansas ninian iha 2008 Ministéiru Finansas konsidera advokasia KI nian marka ona jeneru primeru iha dalan ba sistemas finansas.

“Foin eventu ida-ne'e, ami servisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun no Desportu ami hatete asuntu igualidade jeneru no inkluzaun la’ós asuntu KI ninian, mais hothotu iha espasu ona, hothotu bele haree ba asuntu igualidade jeneru inkluzaun nian iha lian ministériu orgaun otonomia, inklui minisipál sira ne'ebé mak sira konsidera jeneru sistema dalan ba futuru sira mós tau ona sira-nia orsamentu planu anual kada tinan”, informa nia.

Sekretáriu Estadu nia papel halo advokasia ho disiminasaun formasaun ne'e nafatin maibé hanesan kada liña ministeriál sira balu hahú dadauk ona, balu seidauk maibé etapa tuir hanesan sensabiliza ba violénsia bazeia ba jeneru no inkluzaun.

Maske uluk bainhira mai husi Gabinete asosiasaun ba komisaun igualidade nomós mai iha Sekretáriu Estadu Promosaun Igualidade (SEPI) la preven mós liafuan ida inkluzaun ne'e, maibé VIII Governu iha komitmentu tomak atu luta ba igualidade jeneru no inkluizaun. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items