Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Friday, 13 September 2019

Tempotimor (Dili) – Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau, Antonio Guterres hatete, populasaun Munisípiu Baucau ne'ebé iha tempu barak la asesu ba eletrisidade, ikus mai hela de'it %18 hodi kompleta %100.

"Infraestrutura báziku iha Munisípiu Baucau iha avansu mak eletrisidade. Tanba iha ona %82. Ita iha aldeia 281, entaun iha aldeia 228 mak eletrisidade kobre ona, hetan naroman ona. Maibé, ba nivel suku ne'e suku tolu mak seidauk asesu eletrisidade hanesan Ossouala, Namanei no Maluro," dehan Antonio Guterres iha Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Sesta (13/09/19).

Alende ne'e, kona-ba bee-moos iha Munisípiu Baucau, komunidade hamutuk aldeia 218 mak konsumu ona bee-moos.

"Eintermus bee-mos, ita nia komunidade sira husi aldeia 281 ne'e, aldeia 218 mak asesu ona ba bee-moos," Prezidente Munisípiu Baucau ne'e realta.

Tuir Antonio, iha tinan rua nia laran, Governu hasoru empase polítika. Maibé, Governu lokál  hamutuk ho parseiru sira hanesan sosiedade sivil, kontinua fornese bee-moos ba komunidade sira iha aldeia 218 ne'ebé asesu bee-mos.

Aldeia hirak ne'ebé to'o oran ne'e seidauk asesu eletrisidade hamutuk aldeia 53, no komunidade aldeia 63 mak seidauk asesu ba bee-mos.

 

Published in Baucau

Tempotimor (Dili) – Sentru Lojistika Nasionál (CLN), tetu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2020 hamutuk milioens US$ 2.3, inklui mós ho adisionál kuaze milioens US$ 7.

"Ami iha tetu orsamentu ne'e US$ 2.3  milioens. Ida ne'e mak tetu orsamentu ne'ebé ami simu. Maibé, ami iha tan adisionál pur volta milioens 7," dehan Prezidente CLN, Agusto Junior iha Ministériu Finansas aitarak laran, Sesta (13/09/19).

Nia subliña, orsamentu ne'ebé governu prevé ba Sentru Lojistika Nasionál ne'e, ba área importante sira iha CLN.

"Orsamentu hirak ne'e, ba item tolu mak hanesan bens i servisu, ami presiza tau tan osan para sosa hare kulit iha rai laran. Ami presiza halo rekrutamentu ba staff sira, inklui ba kapitál  dezenvolvimentu ne'ebé foka liu ba koopersaun Timor-Leste ho Xina ba projetu iha Baucau no Natarbora, no ikus liu mak kapitál menor," tenik Agusto.

Nia akresenta, kona-ba ekipamensu sira ne'ebé CLN iha kuaze barak mak aat ona, entaun ohin CLN husu adisionál ba Governu, ikus mai hetan apresiasaun ho di'ak.

Published in Ekonomia
Friday, 13 September 2019 13:12

Foos Rezerva Iha Armajem Hela Tonelada 415  

Tempotimor (Dili) – Fos reserva ne'ebé rai iha armajen nasionál, Baucau no Natarbora hela de'it tonelada 415.

"Ita nia foos rezerva menus demais. Ita nia foos rezerva importasaun laiha ona. Iha de'it foos rai mak iha 415 toneladas," informa Prezidente Sentru Lojistika Nasionál, Agusto Junior ba jornalista iha Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Sesta (13/09/19).

Prezidente CLN ne'e dehan, Sentru Lojistika Nasionál kontinua sosa hare kulit kuaze tonelada rihun ida resin, ne'ebé iha hela prosesu dulas.

Nia esplika, relasiona ho kondisaun armajen Baucau no Natarbora nian, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak husu ona ba téknika sira atu tau mós prioridade ba armajen rua ne'e.

"Kona-ba armajen, iha tinan 2019 ita la tau osan ba apoiu pareser husi governu Xina nian. Entaun, tinan ida ne'e, sua exelénsia Primeiru Ministru husu ba ekipa téknika sira para fó prioridade, atu tau orsamentu para bele apoiu ba armajen rua iha Baucau no Natarbora," dehan Prezidente CLN.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili) – Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustinho da Silva sei loke konkursu foun ba fornesementu internet ba Governu, ho kapasita 200 Mega Bytes per Second (Mbps).  

Tuir MTK, nia parte haruka ona karta ba Primeiru Ministru husu autorizasaun para loke konkursu foun ba kompañia sira ne'ebé bele konkore no atu evita single source.

“Foin daudauk, ha'u halo fali karta ida ba ita nia sua exelénsia PM. Tanba, ida ne'e valor boot. Ita labele deside. Entaun, ha'u halo fali karta ida ba PM par husu autorizasaun, para ita halo tenderizasaun foun ba kompañia sira ne'ebé mak bele konkore,” MTK esplika ba tempotimor.com via telefone, Kinta (12/09/19).

Maski nune'e, nia espera valor la hanesan. Nia dehan, tenke diferensia ho ida agora ne'e. “Valor bele tuun, depois ninia likidu ne'e bele aumenta, para bele ajuda ajénsia Governu sira-nia servisu,” MTK informa.

Hatán ba perguntas kona-ba tempu ne'ebé limitadu, tanba Outubru tinan ida ne'e, kontratu ho kompañia GlobalNet hotu ona, MTK dehan, kona-ba ba buat ne'e presiza autorizasaun husi Primeiru Ministru. Tanba, orsamentu ba ida ne'e boot. “Sei nia valor la boot, ministru bele hola dezisaun,” MTK esplika. 

Tuir fontes Tempotimor.com iha Palásiu Governu, iha hanoin balun Governu atu halo single source ba fornesementu internet 200 MBPS ba Kompañia Telkomcel Indonézia, maibé Ministru José Agustinho da Silva dehan valor osan boot, nune'e presiza loke tender para kompañia sira bele konkore.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Timor-Leste Coalition For Education (TLCE) halo lansamentu hodi kolekta dadus husi ensinu baziku sentrál iha munisípiu sanulu resin rua, kona-ba formasaun profesores nian.

Tuir Vise Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Zacarias Freitas Soares katak lansamentu ba kolesaun dadus ne'e, oinsá mak profesores sira bele hanorin ho lingua Portuguesa ne'ebé di'ak ba estudante sira.

"Liuhusi lansamentu ne'e, MEJD hamutuk ho embaixada Portugal asina ona nota entendimentu hodi fasilita profesores sira bele hanorin lingua Portuguesa ho di'ak, ba estudante sira iha Ensinu Baziku sira iha Timor-Leste," dehan Vise MEJD, Zacarias Freitas Soares, iha salaun Fongtil, Kaikoli, Dili, Kinta (12/09/19).

Iha fatin hanesan, Koordenadór Timor-Leste Coalition for Education  (TLCE), José Monteiro katak, servisu hamutuk entre TLCE ho MEJD atu harii auditoriu ba profesor sira ne'ebé hanorin lingua Portuges iha Munisípiu Likisa ne'ebe sira identifika tiha ona liuliu ba profesores sira ne'ebe hetan formasaun ne'ebé fornese husi Governu.

“Lansamentu kolesaun ne'e, hanesan meius ida hodi bele buka saida mak profesores sira infrenta iha tempu ne'ebé sira aprende," José dehan.

Published in Edukasaun & Kultura
Friday, 13 September 2019 09:36

Fulan Agostu PNTL Rejista Kazu 235  

Tempotimor (Dili) – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Dili, durante fulan Agostu nia laran, rejista kazu infrasaun hamutuk 235.

Segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili, Euclides Belo informa, kazu ne'ebé PNTL rejista barak liu mai husi kondusaun ema ne'ebé uza motorizada la uza kapasete.

"Kazu ne'ebé rejista durante fulan Agostu nian, barak liu mai husi kondusaun motorizada sira ne'ebé la uza kapasete no komete ona infrasaun. Ho nune'e, banhira selu ona multa sira bele foti filafali sira-nia motor," Euclides hatete.

Nia haktuir, motorizada ne'ebe prende iha fulan Agostu hamutuk 4, tanba laiha dokumentus. "Balu komprova ona dokumentus, hodi foti ona sira-nia motorizada. Maibé, balu la konsege foti. Motorizadas sira ne'ebé prende, balu laiha dokumentus no balu foti ona banhira sira multa no ba selu ona iha banku BNU," nia esplika.

Published in Dili

Tempotimor (Dili) – Situasaun Governu Konstitusionál daualu ne’ebé kontinua la’o ho membru ne’ebé la kompletu, hamosu preokupasaun husi deputadu Koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP).

Situasaun ida ne’e mosu tanba Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo pendente kandidatu membru governu na’in sia (9), no to’o ohin loron seidauk iha solusaun ba problema ne’e.

Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento konsidera desizaun PR Lú Olo hodi pendente kandidatu membru governu na’in 9 ne'e, haksoit liu kompetensia tribunál nian.

Tuir nia, loloos PR Lú Olo labele deside ema ida sala ka komete krime, bainhira tribunál seidauk foti desizaun.

“Ita labele haksoit liu kompetensia orgaun seluk nian, ne’e mak tribunál. Tribunál kuandu seidauk deside, nein ema ida, nein forsa polítika ida foti fali knaar tribunál nian hodi deside katak ema ne’e kulpadu ona, ka ema ne’e komete ona krime boot ida hasoru estadu,” deklara Vise Prezidente PN ne’e iha PN, Segunda (09/09).

Maria husu ba Xefe Estadu atu labele halo interpretasaun no foti desizaun ba individu ida-idak, ne’ebé la bazeia ba ninia kompetensia.

“Ida ne’e mak ha’u hanoin, ita hotu presiza iha sensibilidade ida kona-ba sasan sira hanesan ne’e, atu nune’e ita labele tama iha situasaun ida ke ita hola desizaun, halo interpretasaun ba individu ida nia lala'ok iha estadu ida ne’e, tuir ita nia kompetensia fali, ka tuir ita-nia poder fali. Ne’e la loos,” Maria dehan.

Published in Politika
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« September 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter