Print this page

‘Ha’u-nia vizita mai Timor-Leste sai nudar vizita ida ne’ebe diak liu durante tinan barak’ Featured

By Tjitske Lingsma September 25, 2019 173072
David Savage hasoru malu no foto hamutuk ho eis Xefe UNAMET Ian Martin no eis staf UNAMET iha Maliana 27/08/2019. David Savage hasoru malu no foto hamutuk ho eis Xefe UNAMET Ian Martin no eis staf UNAMET iha Maliana 27/08/2019. Foto Supplaid.

Grupu Eis-UNAMET lubuk ida fila-fali mai Timor-Leste hodi selebra aniversáriu referendu tinan 20. Ida maka David Savage, polísia Austrália ida ne’ebé halao nia knaar iha Maliana iha tinan 1999. David refleta ba nia pasadu, no importánsia hosi ninia vizita ikus. “Vizita ida-ne’e mak di’ak liu entre buat hotu ne’ebé ha’u halo durante tinan barak.”

Hakerek hosi Tjitske Lingsma

‘Tinan kotuk wainhira ha’u rona kona-ba selebrasaun ida-ne’e, ha’u deside atu mai fali Timor-Leste. Ema hotu hanoin ha’u sei labele mai. Maibé ha’u treinu maka’as durante fulan barak atu ha’u bele mai duni,” David Savage koalia wainhira hemu cafe iha nia kadeira-roda iha jardin otél ne’ebe nia hela iha Dili. Molok filafali ba Australia, nia refleta kona-ba nia viajen durante loron 12 iha Timor-Leste hodi komemora no selebra referendu istóriku iha 1999, wainhira nia hanesan polísia sivíl Australianu (CIVPOL) halao misaun ho UNAMET – misaun ONU ne’ebe organiza no asegura votasaun. Ho hamnasa nia hateten “Laiha nasaun ida maka susar atu asesu ba ema sira ne’ebe tur ho kadeira-roda”. Eskritóriu, uma no otél barak iha ne’e barak maka ho eskada. Estrada barak maka susar atu asesu ho kadeira-roda “maibe wainhira presiza, kolega sira kous deit hau. Ida ne’e susar oituan tamba hau nia isin mos todan” nia hateten ho komiku.  

Durante ninia vizita, Savage la’o ho grupu eis-CIVPOL na’in-lima  no eis-staf internasionál ONU, jornalista Mark Dodd no diplomata Austrália Sweetman. “Tempu to’o ona atu halo reflesaun depois de tinan rua-nolu.” maibe iha balun ne’ebe ladun konvensidu no laran taridu hanesan polisia ida maibe la senti nia iha aviaun laran ona hosi Australia mai Dili. Timor-oan barak ho kontenti simu sira fila-fali. Ida ne’e nudar etapa dahuluk hosi vizita emosional ne’ebe sei nakonu ho enkontru, reuniaun ida ne’ebe bele kura trauma no kanek ne’ebe iha. “Ema simu ami ho diak tebes. Buat hotu lao diak loss no susar atu espresa ho liafuan. Ami ema bain-bain deit maibe ida halo ami senti hanesan estrela no Timor-oan mak halo ami senti hanesan ne’e. Maske buat ne’ebe ami kontribui ki’ik tebes hosi sira nia luta durante tempu naruk, maibe ami hatene katak ida ne’e sira apresia tebes” 

Ta’uk


Uma ne’ebe David ho ninia colega sira hela sunu mutuk husi Milisia ho TNI iha 1999 ate agora seida’uk rehabilita)

Iha tinan 1999, CIVPOL sira hetan knaar formál atu fó konsellu ba polísia Indonézia kona-ba seguransa durante preparasaun ba referendu. Savage nia baze mak Maliana, fatin ida besik fronteira ho Indonézia. Foin nia ho kolega sira seluk hosi ONU to’o iha-ne’ebá, sira hetan kedan konfrontasaun ida ne’ebe violentu no intimidasaun hosi forsa seguransa Indonézia no milísia Timór, ne’ebé koko obriga Timor-oan atu la vota ba ukun rasik-an, maibé ba autonomia ho Indonézia ne’ebé okupa Timor-Leste durante tinan 24. “Wainhira ami rona kona-ba atake ida ba suku ida, nu’udar CIVPOL ami tenke bá investiga. Lakleur ami sai hanesan unidade móvel ida-ne’ebé to’o insidente sira hotu no hakerek relatóriu. Ami sai fali ai-tarak ba polísia Indonézia,” Savage konta. Nia ho ninia ekipa sente laran-kanek duni bainhira haree povu Timór nia terus, no sira mós sente laseguru. “Ami Barak maka antes ne’e halao ona misaun ba nasaun sira seluk maibe ami nunka sente ta’uk hanesan ami ta’uk durante UNAMET. Ami labele lori kilat. La iha sistema apoiu ida sekarik buat ruma akontese ba ami, hanesan iha misaun sira seluk. Laiha ajuda médiku. Laiha forsa ida atu garante dame. Ami hetan ameasa, no ema tiru hasoru ami. Ami iha dokumentu konfidensiál sira-ne’ebé hakerek katak militár Indonézia tuir loloos hakarak hametin intimidasaun no hata’uk misaun ONU nian, ne’ebé podia inklui mós oho staf internasionál ONU balu, karik presiza. Ami moris iha ta’uk nia laran, no sente vulnerável tebetebes,” Savage relembra fila-fali.  Savage rasik hakerek kona-ba ninia esperiénsia durante UNAMET iha livru naran “Dansa ho Diabu” (Dancing with the Devil), ne’ebé depois sai filme ida ho parte rua ba televizaun, ho títulu “Hatán ho Ahi” (Answered by Fire)


Kulpa

Hafoin povu Timór vota ba ukun rasik-an iha loron 30 Agostu, 1999, forsa seguransa Indonézia halao vingansa no organiza kampaña rai motuk ida-ne’ebé boot loos, no maski ONU promete atu hela iha Timór nafatin, ONU la kumpre promesa ne’e no deside evakua pesoal internasionál sira. “Maski ami la hetan orden atu evakua ami-nia staf lokál maibe ami hateten katak labele, ami tenke lori sira ho ami!”. Nune’e, bainhira ami evakua hosi Maliana ba kompound ONU nian iha Dili, ami lori mós ami-nia kolega lokál sira. Ida-ne’e akontese iha distritu sira hotu. Maibé ami labele lori populasaun tomak. Nune’e ami sente kulpa duni: ami sai, no ami hatene katak ami labele lori ema hotu ho ami, no ami ta’uk loos katak masakre sei akontese no oho ema hotu”, Savage esplika. “Ha’u sei komprende se ema Timór odi ami tanba ami sai iha 1999. Maibé durante vizita ida-ne’e ema hatudu gratidaun de’it. Ida-ne’e halo ami sente haraik-an duni.” 

Komandante PNTL

Importante ba Savage no pesoal ONU sira seluk hodi vizita fila-fali fatin iha ne’ebe uluk sira halao sira nia kna’ar iha 1999, inklui mos hasoru malu ho família no eis-staf lokál sira. Nune’e sira la’o ba Maliana, Bobonaro, Gleno, Balibó no Maubisse. “Bainhira ema rona katak ami iha Maliana, ema mai barak. Fofoun ami hasoru malu, ami hako’ak malu no tanis ho no mos kontenti ” Iha Maliana Savage hasoru malu ho komandante PNTL atuál, ne’ebé nia koñese dezde uluk. “Nia hakilar ho haksolok hodi haree ami,” nia hato’o. Tinan hirak liubá, bainhira Savage fila ba Timor-Leste atu serbisu ho Unidade Serious Crimes, ne’ebé investiga atrosidade sira hosi tinan 1999, feto komandante ne’e tur iha klase dahuluk PNTL nian atu sai investigadór. Savage sei hanoin-hetan nafatin oinsá grupu ida iha Maliana kaer milísia ida no besik atu oho nia, “Maibé komandante ne’e foti milísia ne’e no lori ba ami-nia kantór. Nia dehan: ‘tenke tuir justisa’ hodi entrega milísia fali ba ami. Nia foti asaun ida ne’ebe loos, no ami orgullu tebes.” 


David ko’alia ho Staf agora komandante PNTL

Kios iha Maliana

Savage mós hasoru malu ho Dulce de Jesus Soares, atuál Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu. Iha 1999 tanba nia nudar terseiru asistente Bupati nian, Dulce nia situasaun susar tebes. “Dulce importante tebes ba ami hotu. Hanesan Timor-oan sira seluk, nia mós tau nia-an iha risku hodi lori dokumentus balun hosi Governu Indonézia”, Savage konta. Iha kompound ONU nia sorin iha Maliana iha kios ki’ik ida. “Nu’udar ema internasionál ami la hatene katak kios ida-ne’e hanesan korreiu sentrál ba rede klandestina,” nia esplika. Dulce de Jesus Soares dala barak vizita kios ne’e hodi finje sosa buat ruma, hafoin sai hosi odamatan kotuk, no sa’e muru atu tama ba ONU nia kompound atu hato’o informasaun ba Savage ho ninia kolega sira, no fó dokumentu balun ba sira. “Dokumentu ida hosi sira-ne’e importante tebes, importante duni ne’ebé depois lé ami tama kedas iha karreta no lori dokumentu ba sede ONU nian iha Dili. Se ami laiha tulun hosi ema hanesan Dulce ami sei iha nakukun/la hatene buat ida. Informasaun ne’ebé nia fahe ho ami esensiál tebes.” Savage dehan nia sente laran-susar tebes hodi haree Dulce hetan insulta iha Facebook no hetan akuzasaun katak nia apoia milísia sira. “Ne’e mak buat ne’ebé triste liu ne’ebé ami hetan bainhira filafila mai, tanba laiha baze ida,” nia esplika. No mós tempu depois bainhira Savage serbisu fali ho Unidade Serious Crimes, Dulce ajuda nia dala ida tan. “Dulce hato’o deklarasaun komprensivu tebes hodi identifika ema tuur iha irarkia no planu atu oho ema. Insultu sira kontra nia mak ignorante no laran-aat. Ami hotu hatene saida mak nia halo atu ajuda ami no povu Timór. Nia ajuda salva ema barak nia moris, inklui ami hotu.” 

Afganistán


David ko’alia ho Jornalista

Iha 1999 David Savage la tuur iha kadeira-roda. Liu tiha misaun iha Timor-Leste nia partisipa iha misaun internasionál sira seluk, hanesan iha Afganistán, iha ne’ebé nia serbisu nu’udar ofisiál seguransa ne’ebé liga militár sira seluk ho sosiedade sivíl. Nia mós hetan ameasa. Ema seluk hetan avizu katak labele serbisu ho Savage – selae, sei hetan oho. Loron ida iha fulan-Marsu, 2012, labarik ho tinan 12 halai ba Savage, ne’ebé sei ko’alia hela ho ema balu. Metru 3 molok labarik-mane ne’e to’o Savage nia grupu, nia monu ba rai. Bomba ne’ebé kesi ba ninia isin nakfera. Atake suisídiu nian falla. David Savage no sira seluk hetan kanek todan, no labarik-mane ne’e mate.

Savage hetan pedasuk besi 64 iha ninia isin-lolon, rabenta ne’e halo aat parte ida hosi ninia kakutak. “Depois momentu ne’e ha’u la hatene ha’u-nia naran ka data moris,” Savage konta. Nia tuir operasaun dala 20 maibe rekupera fila-fali. “Ha’u tenke aprende fali atu lee, hakerek no ko’alia,” nia dehan. Bainhira nia hasoru malu ho José Ramos-Horta iha Dili, laureadu Nobel da Paz, no eis-Prezidente, Primeiru-Ministru no Ministru, ne’ebé sai vítima rasik hosi atake ida-ne’ebé halo nia kanek todan, Ramos-Horta husu Savage oinsá nia jere trauma ne’e. Maski Timor-Leste lafásil ba ema ne’ebé uza kadeira-roda, maneira ne’ebé ema hakbesik nia ajuda tebes Savage. “Iha Austrália dalaruma ema ko’alia ha’u hanesan ha’u ema be’ik ida,” nia dehan. Nia komprende katak ninia família rasik kuidadu tebes ho nia. “Maibé iha Timor-Leste ha’u simu tratamentu hanesan ema baibain. Ha’u David de’it, ema ne’ebé sira koñese hosi 1999. Kadeira-roda ne’e hanesan simbolu de’it.”  

Timor-Leste


David foto hamtuk ho ian no ema barak iha Gor Maliana nia oin

Saida mak ninia hanoin kona-ba situasaun atuál iha Timor-Leste? “Nasaun ne’e foin hetan ukun rasik-an tinan 20 liubá. Nasaun ida-ne’e hetan okupasaun liu tinan 400, no taka hosi mundu kleur. Infrastrutura bázika tebes. Barak maka sei iha situasaun trauma. Maske karik momento ne’eba nasaun la hetan destruisaun iha buat barak maka nafatin persiza hodi dezenvolve.  Hafoin ukun rasik-an, ema estranjeiru barak mak mai Timor. Ema barak iha ideia: ‘Ami sei hatudu Timor-Leste oinsá sai nasaun. Maibé ema internasionál barak mós laiha ideia, no halo problema sai piór fali.” Savage nonook de’it durante momentu balu hodi hanoin didi’ak kona-ba oinsá hatán ba pergunta ne’e kona-ba Timor-Leste nu’udar nasaun agora. “Bele karik tanba orgullu hosi selebrasaun aniversáriu referendu ba da-20, maibé ema parese kontente no pozitivu,” nia dehan.  

Iha aldeia ida nia ko’alia ho família ida-ne’ebé terus duni durante okupasaun. Durante nia hemu kafé, señora uma-na’in hatete ba nia: “Ha’u, ha’u-nia laen no ami-nia oan sira bele toba kalan lahó ta’uk katak ema sei mai no tebe rahun odamatan. Agora bainhira ami toba, ami hatene katak aban ami sei hadeer fali.” Savage: “Ta’uk ida ne’e agora laiha ona.” 

Depois nia aumeta nota ikus: “Maibé estrada sira iha Timor-Leste sei aat.”

Kura kanek

Hodi refleta ba ninia viajen nia dehan, “Timor-Leste fatin espesiál ho ema espesiál liu. Ha’u bá nasaun barak, maibé ha’u nunka sente ligasaun emosionál metin hanesan ha’u sente ho Timór. Ligasaun ne’e loos tebes.”  Esperiénsia furak tebes ba nia, ninia grupu no Timoroan sira-ne’ebé nia hasoru. “Hasoru malu ajuda ami hotu. Ema simu ami ho domin no gratidaun. Ne’e ajuda ami hasai demóniu sira-ne’ebé luta kontra ami. Ba ami, esperiénsia ida-ne’e ajuda kura ami-nia kanek. Esperiénsia di’ak liu durante tinan barak. Agora ha’u kolen loss tamba hakuak barak”

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Thursday, 26 September 2019 08:56

Related items