Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Vise-Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaaun (Vise-MSSI), Signi Verdial hatete, Governu  aprezenta ona lei Rejime Jurídiku kona-ba ba Eis titulares ka hanaran Pensaun Vitalisia horseik (31/01) ba Parlamentu Nasionál, maibé deputadu sira haruka hadi’a tán lai.

Maibé, deputadu sira iha Parlamentu Nasional laiha esplikasaun no rekomendasaun ida klaru ba hadi’a lei ne’e, nune’e kria konfuzaun ba Governu.

"Proposta da lei horseik (31/01) ita aprezenta ba iha Parlamentu Nasionál kona-ba rejime jurídiku ba ita nia titulares sira horseik la passa iha Parlamentu, nune'e Deputadu sira husu ba Governu atu hadia", dehan nia hafoin reuniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu, kuarta (01/02).

Proposta sira iha Lei Rejime jurídiku ne'e rasik governu hadi’a tiha ona, maibé kontinua la passa nune'e Parlamentu Nasionál husu atu hadi’a didiak lei refere, maibé la iha esplikasaun klaru husi Deputadu sira  atu hadi’a lei parte ida ne'ebé.

Tanba Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál la halo esplikasaun klaru sei la ajuda governu atu hadi’a di'ak liu tan no difikulta lori fali ba Parlamentu Nasionál atu debate.

"Maibé governu nia hanoin artigu sira iha Proposta laran ne'e ita hadi’a hotu ona, entaun ami husu sekarik Parlamentu hakarak ami governu hadi’a tenke mensiona espesífikamente parte ne'ebé mak governu atu hadi’a la'os atu halo statementu jerál de'it, entaun difísil ba Governu atu hadi’a iha parte ne'ebé? Entaun ida ne'e mak horseik ami Propoin ba Parlamentu karik bele halo rekomendasaun mais profunda iha parte ida ne'ebé loos mak ita atu hadi’a, maibé horseik la passa la konsege vota", hateten nia.

Nune'e, Prezidente Parlamentu sujere fali mai governu, maibé la iha rekomendasaun klaru atu hadi’a rejime jurídiku ka lei ida ne'ebé, nune'e sei difísil ba Governu atu hadi’a lei Pensaun Vitalisia.

Kestaun tuir mai, Governu sei hein Parlamentu Nasionál haruka karta ba Governu bainhira mak atu halo debate fali ba rejime jurídiku ba lei Pensaun Vitalisia.

Kona-ba rejime jurídiku ne'e, parte Governu hein rekomendasaun husi Parlamentu Nasionál atu halo mudansa ba lei ida ne'ebé, tanba ne'e Governu kontinua mantein nia pozisaun iha lei refere. (*)

Tempotimor (Dili)-Reprezentante povu Parlamentu Nasionál hato'o votu apesar ba Shirley Shackleton nia mate, ne’ebé ho votu Afavór 41 Kontra Zero no Abstensaun Zero.

Tempotimor (Baukau)-Xefe Suku Buruma, Postu Administrativu Baukau Vila, Munisípiu Baukau, Libório dos Santos Freitas konsidera Deputada husi bankada FRETILIN, Helena Martins Belo, ko’alia arbiru de’it iha Parlamentu Nasionál (PN), tanba lansa informasaun falsu kona-ba impede subsídiu US$200 komunidade.

Tempotimor (Dili)-Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hakarak rezolve Lei Pensaun Vitalisia iha mandatu ikus.

Tempotimor (Díli)-Governu liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál konsege introduz medida foun ba sidadaun Timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur dook husi misaun Diplomata atu bele vota liuhusi postál.

Nune’e, hakarak introdús medida foun hodi aumenta partisipasaun demokrátika sidadaun Timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, liuliu introdusaun ba votu postál ka alargamentu oráriu funsionamentu estasaun votu, matéria ne’ebé ninia regulasaun ne’e bazeia ba determinasaun konstitusionál, hanesan rezerva lejizlativa.

Tanba, diploma ne’e atu inkorpora iha Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál inovasaun sira ne’ebé introdús ona iha tinan 2021 iha Lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika, hodi garante armonizasaun lejizlativa ida ne’ebé boot liu entre lei reguladora sira iha eleisaun órgaun soberania sira.

"Objetivu atu fasilita Timoroan sira hela iha li'ur (diaspora) ne'ebé dook husi misaun Diplomata sira bele vota liuhusi postal”, dehan, Porta Voz Governu, Fidelis Leite Magalhaes iha Palásiu Governu, Kuarta (11/01).

Faze detallu sei esplika iha Parlamentu Nasionál, tanba ohin (11/01) governu aprova ne'e proposta lei ne'ebé ninia diskusaun kle'an sei iha kontinua iha Parlamentu Nasionál.

"Tanba ne'e, tenke debate detallada, ninia métodu seguransa no efikasia iha solusaun ba problema sira ne'ebé mak iha", nia dehan.

Tanba ne’e, governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru aprova ona projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Lino de Jesus Torrezão, ba alterasaun dalimak ba Lei númeru 6/2006, loron 28 fulan-dezembru, ne’ebé aprova Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál.

"Alterasaun ida ne'e resente ida ohin (11/01) proposta anterior sira ba tiha ona iha Parlamentu Nasionál, aprovasaun ida ohin sei haruka fali ba Parlamentu Nasionál hodi substitui fali testu sira ne'ebé iha ona Parlamentu Nasionál", nia afirma. (*)

Tempotimor (Dili)-Deputadu husi bankada Partidu Demokrátiku (PD) Adriano do Nacimento, konsidera desizaun altera Lei Pensaun Vitalísia (LPV), depende de'it ba inisiativa husi Parlamentu Nasionál (PN).

Tempotimor (Dili)-Tribunal Rekursu (TR) fo notifikasaun ba Parlamentu Nasionál, tanba kriasaun artigu ba alokasaun fundu veteranu biliaun US$1 iha proposta lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 ne’e la bazea ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KRDTL) ka inkonstitusionál.

Nune’e, Parlamentu Nasionál deside sei kumpre desizaun Tribunal Rekursu nian, ne'ebé deklara inkonstitusionalidade ba kriasaun Fundu Kombantente Libertasaun Nasionál iha Proposta Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023.

"Ha'u simu ona notifikasaun no desizaun Tribunál ne'e vinkula tenke obedese sei laiha buat ida hadi'a", dehan Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes iha uma fukun, kuarta (14/12).

Tuir notifikasaun husi Rribunal Rekursu katak, fundu veteranu biliaun US$1 ne'e vinkula jerál, nune’e parlamentu tenke kumpre regra, tanba konstituisaun mak obriga.

Tanba ne'e, parlamentu mantein proposta OJE 2023, maibé sei hasai artigu ba kriasaun fundu veteranu no osan mos sei tranfere fali ba kofre estadu, tanba tribunal deklara ona inkonstitusionál signifika artigu ne'e lavale ona.

Maibé, kompeténsia ne'e kabe ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, tanba kestiona de'it mak fundu veteranu no antes orsamentu aprova mós xefe estadu hatama ona rekerimentu ba halo fiskalizasaun preventiva.

Tanba ne'e, parlamentu sei hein xefe estadu atu deside veta no promulga ba alokasaun fundu veteranu iha OJE 2023 tuir prazu konstituisaun RDTL.

Ante ne’e, iha loron 17 fulan-novembru tinan 2022, Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária, aprova proposta lei númeru 46/V(5a) Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 ho montante biliaun US$3,16 iha finál globál ho votu a-favór 42, kontra 21 no abstensaun rua (2).

Proposta OJE 2023 ho montante biliaun $3,16 ne’e kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál biliaun US$2,8 (montante ne'e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, biliaun $1), orsamentu seguransa sosiál millaun US$235,7 no RAEOA millaun US$120. (*)

 

Tempotimor (Dili)-Parlamentu Nasionál (PN) deside lakohi halo alterasaun ba Lei Pensaun Vitalísia ne'ebé kritika makas husi manifestante Aliansa Maubere Nasionál (AMN), tanba lei ne’e mosu desde iha primeira lejislatura kedan.

Tempotimor (Dili)-Deputadu Bankada Frente Revolusionáriu Timor-Leste no Independente (FRETILIN), Joaquim dos Santos ‘Boraluli’ dadaun eleitu nu’udar Prezidente ba Komisaun Eventuál ne'ebé kria husi Parlamentu Nasionál (PN).

Tempotimor (Dili)-Parlamentu Nasional aprova ona Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ho montante Billaun US$3.16 iha final global.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter