Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Tuesday, 05 May 2020

Tempotimor (Dili)-Ministru Negosiu Estrangeiru no Kooperasaun (MNEK) Dionisio Babo Soares hatete, maske daudauk ne’e Timor-Leste hasoru hela situasaun emerjensia, maibé prosesu fah subsidiu tenke tuir regras.

Published in Politika
Tempotimor (Dili)- Kazu surtu Corona Virus Disease 2019 (Covid-19) iha Timor-Leste, numeru pasiente nafatin 24, maibe Sentru Integradu husu ba sidadaun hotu-hotu atu nafatin aplika regras sira, Distansia sosial no fase Liman bei-beik ho sabaun, tanba meius hirak ne'e atu hadok moras refere husi ida-idak nia saude.
 
Portavoz Sentru Integradu Jestaun Krizi (SIJK) Dr. Rui Maria de Araoju informa, Kazu Covid-19 iha Timor-Leste komfirmadu nafatin 24 no numeru rekopera mantein 20, tanba ne'e total lolos ne'ebé dadaun sei baixa iha fatin ijolamentu iha Sentru saude Vera Cruz, hela ema nain 8.
 
"Ohin loron 5/5 Total kazu komulativu mantein 24 la iha mudansa, kazu komfirmadu foun la iha mudansa husi horseik mai ohin, total kazu rekupera ka kuradu nafatin 20 no total Kazu komfirmadu ne'ebé sei iha izolamentu Vera Cruz nain 8", dehan Portavoz ne'e liu-husi konferensia imprensa iha sala situasaun Sentru Konvensoes Dili, tersa (5/5).
 
VIDEO PUBLISIDADE APELU HUSI PM TAUR APLAUS BA FRONT LINE
 
 
Dr.Rui sublina, Total komulativu izame laboratoriu hamutuk nain 719 kompara ho loron Segunda Feira (4/5) ema nain 706, sira ne'ebé mak hein rezultadu laboratoriu nain 73 kompara ho loron Segunda Feira (4/5) nain 103, rezultadu negativu hamutuk nain  622 kompara ho loron ida antes iha de'it nain 579.
 
Ema ne'ebé mak sei iha kuarentina obrigatoriu hamutuk nain 253 kompostu husi Dili nain 169 no iha munisipiu nain 38. Iha auto kuarentina nain 46 iha munisipiu no Dili la iha.
 
Entertantu SIJK husu ba populasaun tomak atu kumpri nafatin regras sira ne'ebé antes ne'e fo sai ona ba publiku.
 
"Husu ba populasaun tomak, atu nafatin halo esforsu hodi fase liman bei-beik ho bee no sabaun, nu'udar dalan ida ne'ebé efetivu atu hadok an husi moras Covid-19", tenik Nia 
 
Nune'e dr. Rui Araujo haforsa liu tan apellu ba Populasaun tomak maske numeru kazu detetadu la aumenta maibe husu nafatin kumpri ho disiplina regra distansiamentu sosial koletivu, hanesan halibur-malu ka la'o rame-rame liu-husi ema nain lima.
 
PUBLISIDADE
Published in Saude
Tempotimor (Dili)- Ministru Agrikultura no Peskas (MAP) Joquim Jose Gusmao dos Reis Martins hatete, tenta jere didiak Orsamentu ho montante 4.9 Milloes ne'ebé aprova ona hodi halo normalizasaun ba irigasaun sira.
Published in Ekonomia
Tempotimor (Dili)-Rekerimentu ba destituisaun meza Parlamentu Nasionál (PN) ne'ebé aprezenta husi bankada Fretilin-PLP no Khunto ne'e tuir rejimentu PN fo loron lima ba Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) hodi halo ajendamentu.
Published in Politika

Tempo Timor (DILI) - Maioria membru Parlamentu Nasional sira husi bankada parlamentár FRETILIN, PLP no KHUNTO ho deputadu nain 33 maka asina no hatama ona pedidu ba Prezidente Parlamentu Nasional atu ajenda votasaun ba destituisaun Prezidente Parlamentu Nasional dadauk ne’e tuir termu Artigu 16-B husi Rejimentu Parlamentu Nasional.

Published in Politika
 
Tempotimor (Dili)-Prezidente bankada Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT) deputadu Duarte Nunes katak, iha tempu besik sei iha dalan ba Fretilin no CNRT hodi hakotu empase politika.
 
"Ami husu ba partidu boot rua nee, oinsa mak tuur hamutuk, tanba sira mak responsabilidade boot liu, agora povu fó fiar ba sira, sira la halo, sira husu ba kiik oan sira ne'e atu halo nusa?, entaun ida ne'e mak ami nia hanoin katak, tempu ona, partidu boot rua ne'e hamutuk hodi hakotu empase polítika rai laran," dehan Prezidente Bankada Parlamentár CNRT Duarte Nunes iha salaun bankada CNRT nian, Tersa (05/05)
 
Nia dehan, di'ak liu partidu boot rua ne'e mak hamutuk hodi hakotu empase polítika.
 
"Di'ak liu boot sira hamutuk para rezolve problema ne'e, agora ita hamutuk ho kiik sira ne'e horsida hamriik ho ida, aban nia hamriik iha sorin, mais ita haluhan tiha katak povu fó fiar ba ita atu rezolve problema," dehan Duarte
 
Duarte mós lahatene katak, Fretilin ho CNRT mak bele hakotu empase polítika, maibé sira iha responsabilidade.
 
VIDEO PUBLISIDADE APELU HUSI PM TAUR APLAUS BA FRONT LINE
 
 
 
"Signifika só Fretilin ho CNRT de'it mak hakotu empase polítika ne'e? Ha'u la hatete ida ne'e, maibé ami ko'alia tanba sira iha responsabilidade no garante ba povu, povu fó fiar ba sira, entaun tuur hamutuk para buka solusaun, entaun ita hein katak iha tempu badak ita sei hetan solusaun ba ida ne'e," dehan Duarte
 
Nia dehan, posibilidade ka lae, maibé partidu rua ne'e hamutuk iha votus 44.
 
"Bankada nia obrigasaun hato'o ba partidu rua ne'e, se partidu tolu mak nia votus barak liu, ami ko'alia ba sira, mais boot rua ne'e hamutuk 44 ona," nia afirma 
 
Xefe bankada ne'e afirma, atu partidu seluk rona ka la rona ne'e, ami la preokupa, maibé partidu boot rua nee iha obrigasaun atu buka solusaun," nia dehan
 
Hatán ba ezijensia bankada CNRT nian ne'e, prezidente bankada Fretilin Aniceto Longunhos Guterres katak, Fretilin seidauk iha orientasaun.
 
"Ha'u hanesan xefe bankada lakohi ko'alia kona-ba ida ne'e, sa tán CNRT foin lansa, ne'ebé ha'u mós vise prezidente Fretilin ne'ebé to'o agora laiha kontaktu ruma. Mais bainhira partidu deside ona, ami tuir, maibé seidauk, ami labele komenta sasan sira hanesan ne'e, ne'ebé hein de'it lideransa partidu," dehan Aniceto.
 
PUBLISIDADE
Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) fó hanoin ne’ebé diferente kona-ba oinsa atu hakotu impase politika iha Timor-Leste. Bankada FRETILIN konsidera, atu hakotu impase politika presiza mós konsidera partidu politiku sira seluk.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Bankada partidu CNRT iha Parlamentu Nasionál husu ba Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lu Olo atu bolu partidu FRETILIN no CNRT hodi tuur hamutuk hakotu impase politika iha Timor-Leste.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Deputadu na’in 18 husi bloku Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) foun hatama ona pedidu ba Tribunal Rekursu hodi husu atu halo apresiasaun ba aktu Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo ne’ebé la fó pose ba membru governu na’in sia, na’in hitu husi CNRT no na’in rua husi KHUNTO.

Published in Politika
Tuesday, 05 May 2020 10:54

Petisaun Polítika ou Lia-Los

Hakerek Husi : Rosito Guterres “Deynisi”

“La iha Jogus Polítiku Entre Lider Sira MAIBE Iha mak LIA-LOS no SALA ba Entre Sira Kona-ba Ukun-Rai no Povo”

Atu fó garantia ba fórsa polítika Estadu no Governu, lider polítika no ukun-nai’in sira persija haketak podér iha Estadu nia organizasaun no harii Demokrásia sanak-barak nia regra prinsipál sira, hodi buka harii nasaun ida-né’ebé justu no buras, hodi mós fóti sosiedade ida-né’ebé hakiak ema atu fó neon-laran ba malu nu’udar maunalin.

Lei no regulamentu sira-né’ebé hala’o hela iha Timór-Leste sei aplika nafatin, bainhira asembelia konstituante la iha alterasaun ka revogasaun ba sasán hotu-hotu né’ebé la hasoru Lei-Inan no prinsípiu sira né’ebé konsigna iha nia laran.

Desde 2017 – 2020, Timor-Leste infrenta sikulu ida nebe rezulta deit maka sustentabilidade diverjensia polítika, maibe dezenzenvolvimentu nasionál no povo nian moris kontinua ba kotuk. atu mantém paz no aselera dezenvolvimentu nasionál hodi bele liberta povo husi kiak no mukit mak sai nudar aspetus importantes tebes persija iha governo ida nebe ejerse funsaun nudar órgaun soberanu ida-né’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta polítiku jerál nasaun nian no mós órgaun superiór Administrasaun Públika nian. Maibe sistemetikamente husi diverjensia, balansus nomos inisiativa nebe rezulta husi parlamamentu nasionál sai kauza no dezafia Governu.

Ho Situasaun hirak leten mak rezulta fenómena ironiu ida né’ebe koligasaun foun (CNRT, PD, PUDD, F.Mudansa no UDT) deklara sei lori Prezidente da Repúblika ba Tribunal. Uja meus ida hanaran PETISAUN ida, Normal nuudar Estadu de Diretu Demokrátiku ho nian prinsipiu fundamentais sira maibe persija halo definisaun klean kona-ba Prosesual Legal, Obejtivu, Alvo no Fins ho Nian Message sira wainhira Tribunal Hakotu LIA.

PETISUN iha dalen Tetum define karta ida né’ebe hanaran pedidu hodi hatoo hahusuk liu husi Autoridade ruma. Refere ba iha Artigu 48.° KRDTL Sidadaun ida-idak iha direitu atu aprezenta petisaun, keixa ka reklamasaun ba órgaun soberanu sira ka autoridade naran ida atu defende

nia direitu, Konstituisaun, lei ka interese jerál. Tanba né mak petisaun ida tengke ho nian karater intreses nasionál boot ida no aspeitu sira né’ebe atu depende mós tuir duni regras konstituisaun no sei hakotu husi entidades kompetente, maibe diretiu hahusuk ga petisaun né rasik laos halao deit iha tribunal maibe tengke rekere mós ba formas ho nian transmitasaun sira ka (segundo formas e especificamente reguladas na lei processual).

Se prezidente da Repúblika nuudar subjetu Prosessadu mak hakarak ga laokohi aplikasaun aplikasaun 150.º KRDTL ho nian prosesual sira katak hatama ba iha parlamentu nasionál no hetan apoio liu husi 1/5 deputados ho obejetivu fiskalizasaun abstratu ba materias konstituisionalidade né’ebe alega ba prosessadu (PR).

Relasaun ho deklarasaun advogadu Dr. MT iha Sede PCNRT katak sei refere ba artigu 79 alina 2 liu-liu “por crimes violação clara e grave das suas obrigações constitucionais” mak Prezidente da Repúblika iha razaun tuir mai atu klarifika:

Prezidente da Repúblika uja Art. 90.°ba desizaun hotu, Mai bazeia ba rekomendasaun orgaun konsultasaun Politika PR tuir Konstituisaun ho razaun Konsellu de-Estadu Prezidente da-Repúblika nia órgaun ba konsulta polítika, né’ebé nia rasik preside, Perpfeitamentu wainhira konjua ho kompetensias tuir Art 85 KRDTL. Tribunal Laos Konsilleiru Politika maibe atu fiskaliza desizaun konsititusionais sira tuir KRDTL.

VIDEO PUBLISIDADE APELU HUSI PM TAUR APLAUS BA FRONT LINE

<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/Ns6pQceNJ5g" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>

 

Propozisaun Legal no Formmais Hasoru Materia Petiasaun Mak Hanesan tuir mai:

  1. Realidade hatudu Prezidente da Repúblika Dr. Fransisco Guterres “Lu-Olo” nuudar uniku prezidente da Repúblika né’ebe goja poder Prezidente da Republika ida ho LOLOS no DIAK no desizaun demokrátiku, partisipativu tanba defaktu hatudu komparasaun prezidente dahuluk Prezidente Lu-Olo konsege realiza duni kuantidade konsulatasaun publiku ba iha ezersisu desizaun ba intreses nasionál. Nuudar hakerek nain ba Hipoteza né, Hau refere sei deit mak la aseita opiniaun ida né bele konfirma ajendamente prezidente da Repúblika nian desde ezserse mandatu kompara ho Mandatu Prezidente Anterior Sira.
  2. Alegasaun violação clara e grave das suas obrigações constitucionais sei susar hasoru Prezidente da Repúblika tanba Art.85 KRDTL nuudar meus konstitusionais ba desizaun Prezidente da Repúblika no Art. 90 KRDTL mak sai meja parares polítika wainhira Prezidente da Repúblika goja poder polítika ba desizaun polítika nian. Uja Aprosiamsaun Artigu 85 no 90 KRDTL haforsa Prezidente da Repúblika uja kompetensias Art. 74 KRDTL hodi konsolida desizaun koletiva, demokrátiku ba konstitusionalidade Governativa neebe sai ramu ida neebe hamosu liu husi rezolusaun meja Redonda dia 10 de Favereiro 2020. No Rezolusaun ida duni mak sai materia né’ebe hafraku esforsu petisaun hothotu né’ebe halo husi Pesoal, Grupo polítika sira hasoru Prezidente da Repúblika.
  3. Prezidente da Repúblika mós bele uja Artigu 85 aliña e KRDTL hodi rekuza hasoru petisaun hotu né’ebe deskreve materias krime hasoru KRDTL. Tanba Prezidente nuudar subjeitu ba prosessadu petasaun bele mós husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu konstitusionalidade norma sira-nian liu-liu regras aplitude hirak né’ebe mensiona desizaun konstituisionais.

Konkluzaun husi artigu né mak ba iha realizasaun poder konsitutionais né’ebe ekilibre depende ba prezidente da Repúblika hodi promula, Aprova no goja poder polítika hodi foti desizaun ba kualker diplomas inklui kontrolu Juridiku no Polítika ba iha asaun legilativu Parlamentu Nasionál no Governu.  Se Petisaun Alegasaun hasoru Prezidente da Repúblika mak violação clara e grave das suas obrigações constitucionais mak pesoal, grupo no Organizasaun politiku sira nebe hatoo petisaun tengke preparadu prosesual hotu né’ebe reprezenta kualidade juridiku no polítika ba krime obrigações constitucionais. Tengke hatoo liu husi Parlamentu Nasionál, Aprezenta destinu krimes sira né’ebe alega ba fo garantia resposte wainhira hasoru fila fiskalizasaun abstratu ruma wainhira prezidente da Repúblika uja Art 85 alina e ba ezersisiu formasaun, governu Sustentabilidade Governativa, Forsa Polítika Maoira ida né’ebe sustentavel. Se refere konsitutusionalidade formasaun Governu, Lista mebrus Governu pedente né’ebe rezulta Empasse Poltika mosu iha VIII Governu nian Laran, Proposta Lei OGE né’ebe La passa iha PN por kauza votus Absteinsaun balun husi partidu parte Koligasaun, Partidu Koligasaun ejistente né’ebe hahakarak forma koligasaun rua iha tinan legislativu hanesan, La iha maória forsa polítika wainhira hatoo petisaun ida ba Tribunal Rekursu. mak kaderia manas né’ebe Prezidente atu tuur sei sai kadeira ida manas liu fali ba hatoo nain sira.

“Fiar katak La iha jogus polítika entre Lider Sira MAIBE Iha mak LIA-LOS no SALA Entre Sira Kona-ba Ukun-Rai no Povo”

Petisaun atu re-afirma deit Estadu de Direitu Demokrátiku, Fins mak Lia Los ba Ukun Rai no Povo né Ass liu tanba né pratikas predomina poderes tengke submete tuir dalan formais no lejitmo, Duke Istória Foun Entre Maun-Alin né’ebe husik hela ba Jerasaun sira tuir.

Timor-Leste Ida Deit, Lideres Nasionál mesak ida Deit, Lia los no Justisa ba Ukun Rain so para atu ba Povo Timor Leste ida Deit, Uniku meus mak Hamutuk hateten Adeus Empasse ba Povo Tomak UNIDADE, ASAUN no PROGRESU Mak Petisaun ida Diak liu. ….Sei Kontinua!

PUBLISIDADE

Published in Opiniaun
Page 1 of 2
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2020 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter