Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Deputadu husi Bankada CNRT hahú lakon pasensia no baruk ona rona deklarasaun husi governu ne’ebé hatete beibeik katak iha tempu besik sei anunsia figura ne’ebé atu assume kargu nu’udar Prezidente Autoridade Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM).

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) interinu Nicolao Lino Freitas, Segunda (21/10/19) hala’o monitorizasaun ba prosesu review teste fíziku kandidatu traballadór SWP 633, iha Sentru Formasaun Tibar.

Tempotimor (DILI) - Eis Ministru Defeza no eis Diretór Jeral Servisu Nasionál Intelijensia Cirilio Cristovão fila hikas ba Aman Maromak nia kadunan iha ospital Bros, Denpasa-Bali, Indonezia, iha 19.45 oras Indonezia.

Tempotimor (DILI)-Sidadaun Indonezia ida konsege halakon estadu Timor Leste ba kestaun propriedade ba rai. Nia ho ninia liman-ain sira konsege hada’u direitu arendamentu ba rai ne’ebé molok ne’e governu halo ho kompaña Land Mark Tranding Lda. Ho nune’e, kompaña ne’ebé halo arendamentu sei selu osan ba sidadaun Indonezia ne’e, la’os ona ba governu Timor Leste.

 KARTA NAKLOKE BA FUNSIONÁRIU, LABARIK NO FOINSA’E SIRA IHA UMA-MAHON TOPU HONIS

Ba funsionáriu no mós labarik no foinsa’e sira ne’ebé hela iha Topu Honis, Therese ho hau hato’o ami-nia domin no felisidades. Liu tiha tinan ida ona dezde tempu ikus liubá ne’ebé ami konsege bele ba vizita imi hotu, ami sente saudades no hanoin beibeik imi loroloron.

Hau-nia irmaun Greg ne’ebé ba vizita Topu Honis dala ida ho hau, karik imi sei lembra nia, husu mai hau iha inísiu tinan ida-ne’e kona-ba saida mak loron 5 ne’ebé kmanek iha hau-nia moris, 2 hosi loron sira ne’ebé kmanek iha hau-nia moris – kleur ona uitoan – mak hau pasa ona iha Topu Honis. Iha viajen ida primeiru ne’ebé hau ho Therese halo iha tinan 2015, ne’e nu’udár esperiénsia ida kmanek tebes bainhira hasoru imi hotu ba primeiravés – nakonu ho ksolok no hamnasa, nakonu ho memórias furak hosi viajen ne’e, maibé partikularmente momentu ne’ebé mak ita pasa hamutuk iha Kutet. Loron ida seluk ne’ebé kmanek iha hau-nia moris mak viajen ida ikus ne’ebé ami halo iha fulan Juñu tinan kotuk iha-ne’ebé hau tenke kaer bís eskola nian iha Mahata. Labarik boot sira kontente tebetebes, hau sei lembra katak hau halai sala tiha dalan iha rotunda nune’e ita tenke volta fali – imi hotu hamnasa hau. Sira-ne’e mak memórias kmanek no loron hirak kmanek liu iha hau-nia moris ne’ebé hau hanoin hikas ho laran-ksolok, maibé mós ho tristeza.

Buat barak mak akontese ona ba imi-nia komunidade iha tinan kotuk no tristeza ne’e mai hosi mudansas resente ne’ebé mosu ona iha Topu Honis.

Liu tinan 4 ona dezde Therese ho hau halo vizita primeiravés ba Topu Honis no hasoru malu ho Richard Daschbach no mós ho inan no labarik sira iha Topu Honis. Durante vizita iha tinan 2015 nian ne’e Richard aprezenta ami ba imi hotu-hotu no Therese ho hau deside katak ami sei tulun Richard ho kualkér maneira ne’ebé ami bele hodi fó moris ida di’akliu ba Komunidade Topu Honis. Ami konkorda atu fornese apoiu finanseiru adisionál ba Topu Honis hodi nune’e bele halo melloria ba labarik sira-nia saúde. Hori tempu ne’ebá kedas, kada tinan, ami fornese apoiu finanseiru ba Topu Honis ho baze ida regulár.

Richard Daschbach halo buat barak, buat di’ak barak, ninia obra iha Topu Honis no ninia servisu ba Timor-Leste rekoñesidu iha mundu tomak, ema hotu ne’ebé hasoru ona nia konsidera katak nia nu’udár ema-boot ida no umanitáriu boot ida. Hau hadomi nia hanesan hadomi hau-nia maun no hau-nia aman. Maibé nia trai tiha ona fiar no konfiansa ne’ebé mak komunidade Topu Honis no povu Timor-Leste haraik ba nia iha tinan barak nia laran, no nia mós trai ona domin no konfiansa hosi ema hotu-hotu no organizasaun sira ne’ebé fornese apoiu finanseiru kontínua ba nia no komunidade Topu Honis. Hau hatene ida-ne’e loos duni tanba Richard Daschbach rasik mak hateten mai hau kona-ba saida mak nia halo ba labarik sira iha Topu Honis.

Ne’e-duni permite hau atu hateten lia-loos ba imi tuir hau-nia hatene:

Iha fulan Fevereiru 2018 hau rona katak SVD iha Dili hasai tiha ona Richard hosi Topu Honis. Hau presiza hatene loloos tansá no sira hateten mai hau katak nia halo ona abuzu seksuál ba foinsa’e feto sira ne’ebé nia tau-matan ba. Hau hakerek email ba Richard hodi husu-tuir ba nia kona-ba buat ne’ebé akontese no nia fó-hatene mai hau katak nia katuas badadaun ona no deside atu reforma hodi ba hela iha rezidénsia SVD nian iha Dili.

Foufoun susar tebes mai hau atu fiar ba akuzasaun sira-ne’e, ne’e-duni hau deside iha fulan Abríl 2018 atu ba vizita Richard iha Dili. Durante vizita ida-ne’e, hau hasoru malu ho Richard iha okaziaun 3 ketaketak, iha okaziaun rua mak nia konfesa duni mai hau katak nia seksualmente haterus-hamoe foinsa’e feto sira iha Kutet, katak nia halo abuzu ba sira no halo ona ida-ne’e ba tempu ida naruk. Bainhira hau husu nia karik nia sente neon-sala ka lae ba ninia hahalok sira-ne’e, nia dehan LAE, nia sempre sente nune’e nafatin. Saida mak nia hateten mai hau ne’e halo hau hakfodak tebes, ida-ne’e harahun tiha hau-nia domin no respeitu ba nia. Hahalok ida-ne’e la’ós deit halo hau sente hakribit katak kualkér mane ruma bele halo abuzu ba labarik sira ne’ebé mak nia tau-matan ba, maibé hau hatene tiha kedas katak ninia hahalok sira-ne’e la’ós deit buat aat maibé mós nu’udár krimes graves.

Tanba saida mak nia dehan mai hau ne’e afeta ona feto foinsa’e barak tebes iha Topu Honis, nune’e hau laiha tan opsaun seluk maibé atu halo denúnsia ba autoridade judisiál sira kona-ba buat ne’ebé mak Richard hateten ona mai hau.

Lia-loos mak ida-ne’e - Richard hato’o buat hirak-ne’e mai hau no Lily Tarung mós iha ne’ebá no rona rasik saida mak Richard hateten.

Richard nia hahalok sira-ne’e nu’udár pekadu ida hasoru Maromak, buat aat no kriminoza. Igreja Katólika nian iha Vatikanu hala’o tiha ona investigasaun ida no deside iha fulan Novembru 2018 atu hasai nia hosi Igreja Katólika – Richard la’ós ona amlulik. Nia la’ós reforma, maibé demitidu tanba deskobre katak nia halo ona abuzu seksuál ba labarik-feto sira iha Topu Honis. Investigasaun kriminál kontinua halo ba abuzu sira ne’ebé nia admiti ona, tanba ne’e-duni mak halo detensaun ba nia no mós hasai tiha nia hosi komunidade Topu Honis. Sei laiha medidas ruma ne’ebé mak foti hasoru Richard anaunsér bainhira nia konfesa duni kona-ba krime sira-ne’e no mós iha evidénsias signifikativa kontra nia.

Hau-nia desizaun hodi halo denúnsia ba konversas entre hau ho Richard ne’e ba autoridade sira atu nune’e justisa bele prevalese no nia nunka sei bele halo tan abuzu seksuál ba foinsa’e feto sira ne’ebé nia tau-matan ba.

Depoizde Richard nia konfisaun kona-ba abuzu seksuál ne’e, hau tenke foti desizaun ne’ebé difísil duni hodi hapara tiha finansiamentu ba Topu Honis. Susar tebetebes atu foti desizaun ida-ne’e tanba hau lakohi atu labarik sira iha Topu Honis sai vítimas dala ida tan. Hau hatene katak Topu Honis mak imi-nia uma no mós katak imi presiza duni hakmahan-fatin no apoiu ne’ebé nia fó. Hau koko duni atu serbisu hamutuk ho Lily Tarung ho esperansa katak, tanba nia mós rona rasik Richard konfesa kona-ba krime sira ne’ebé halo ona, entaun nia sei foti medidas sériu atu proteje labarik sira iha Topu Honis. Maibé Lily nia atuasaun sira ne’ebé apoia Richard atu fila hikas hosi SVD iha Dili hodi ba Kutete (molok polísia halo detensaun ba nia) no mós ninia vizita regulár sira ba Maliana iha-ne’ebé mak haruka nia ba iha Tribunál, halo sai imposível atu kontinua ho ami-nia apoiu finanseiru. Hau komprende katak doadór sira seluk mós hapara ona sira-nia apoiu. Ne’e buat ida normál ba doadór sira atu hapara apoiu bainhira revela ona katak abuzu ba labarik sira-ne’e akontese duni no mós bainhira instituisaun la foti medidas ruma atu suporta no proteje labarik sira.

Therese ho hau no apoiadór sira seluk Topu Honis nian hadomi no respeita imi ida-idak, imi hotu hatudu ona mai ami la’ós buat leet maibé domin no respeitu iha ami-nia vizita hotu-hotu ba iha ne’ebá. Domin no respeitu ne’ebé imi hatudu ona ne’e liu dala barak tebes fó fila hikas ba imi. La’ós atu fó-kulpa no tuir loloos la’ós atu hamoe imi ruma ba buat ne’ebé akontese ona – ne’e la’ós imi-nia salan, só Richard deit mak sai kulpadu ba ninia hahalok sira. Ninia hahalok sira-ne’e kriminál no indefensível.

Ba inan hotu-hotu iha Topu Honis: Hau dehan ba imi ida-idak katak ita hotu-hotu iha responsabilidade ida atu garante seguransa hosi labarik sira ne’ebé mak ita tau-matan ba. Ita ida-idak, inklui hau rasik, la konsege halo ida-ne’e. Hau la fó-kulpa ba imi ka ba hau-nia an rasik, maibé ita nu’udár katuas-ferik la konsege atu proteje ita-nia oan sira hosi Richard –ita devia halo buat ne’ebé di’akliu no agora ita tenke rekoñese verdade kona-ba buat ne’ebé akontese ona no ita tenke halo di’akliu iha futuru. Keta taka imi-nia matan no halo finji katak laiha alegasasun forte hasoru Richard. Ema hotu-hotu iha kapasidade atu halo buat di’ak no aat. Hau rona rasik hosi Richard katak nia halo duni abuzu ba labarik sira iha Topu Honis no agora daudaun hau fahe ho imi hotu. Ita presiza suporta labarik sira liuhosi hatudu solidariedade, ko’alia ba sira ka ajuda sira hodi asesu ba servisu sira ne’ebé bele fornese apoiu ne’ebé sira presiza. Labarik no foinsa’e sira-ne’e karik lahatene katak sira presiza duni apoiu ida hanesan ne’e no dalaruma bele dehan tan katak sira la presiza. Maibé dalabarak ida-ne’e mak reasaun hosi vitíma sira abuzu nian. Bainhira ita ignora buat ne’ebé akontese ona, ne’e katak ita sai sala-maluk hosi abuzu sira ne’ebé Richard halo tiha ona, ne’ebé mak rezulta ona iha ninia demisaun hosi igreja no detensaun hosi polísia.

Ba labarik sira iha Topu Honis [sira ne’ebé mak agora daudaun sei hela iha ne’ebá no mós sira seluk ne’ebé uluk hela iha ne’ebá]: Ema sempre halo buat di’ak no mós ema sempre halo buat aat. Buat ne’ebé Richard hateten mai hau katak nia halo ona hasoru labarik sira iha Topu Honis ne’e aat duni, no aat tebetebes. Ema sira ne’ebé halo buat aat ne’e tenke responsabiliza sira-nia hahalok; tan ne’e mak Richard demitidu hosi amlulik, hetan detensaun hosi polísia no agora daudaun tuir hela investigasaun. Ema ida nia idade ka buat di’ak sira ne’ebé mak sira halo ona iha pasadu ne’e sei nunka bele sai justifikasaun ida atu taka imi-nia matan ba buat aat ne’ebé nia halo. Rekoñesimentu ba buat aat sira ne’ebé nia halo tiha ona ne’e la signifika katak atu nega fali apoiu ne’ebé mak imi simu ona. Maske Richard mak ema ne’ebé iha ne’ebá no hela iha Topu Honis, maibé nia la fornese mesak apoiu sira-ne’e hotu no ema barak mak, realmente, suporta imi no komunidade liuhosi Richard. Apoiu ne’ebé mak imi hetan ona durante hela iha Topu Honis la signifika katak imi deve ba Richard no imi presiza selu ho imi-nia silénsiu. Buat ne’ebé sala tenke ko’alia sai. Ne’e la’ós fasil, maibé ida-ne’e mak maneira moris komunidade nian iha Timor-Leste, no ho maneira ne’e deit mak, hau fiar, Topu Honis bele hetan futuru ida ho laran-moos.

Labarik no foinsa’e sira mak hau hadomi, bainhira ema adultu sira halo hahalok seksuál ho labarik sira, kulpa ne’e nunka duun ba labarik sira. Lei no Igreja hatuur momoos ona katak ida be kulpa ne’e mak ema adultu ne’ebé aproveita ka foti vantajen hosi labarik sira. Hau rona ona katak labarik boot balun iha Topu Honis ameasa no fó presaun ba foinsa’e feto sira atu labele ko’alia sai kona-ba buat ne’ebé akontese iha Richard nia kuartu laran iha tinan barak nia laran. Hau espera katak ida-ne’e laloos tanba selae triste tebetebes bainhira haree maun sira la suporta sira-nia feton sira ne’ebé sei ki’ik.

Therese ho hau laiha tan opsaun seluk alende atu hapara tiha apoiu finanseiru ba Topu Honis. Ami sei nafatin diretamente fó apoiu finanseiru ruma ba imi nain hira ne’e ida atu remata Universidade no ami prontu nafatin atu fó apoiu iha aban-bainrua. Favór keta hanoin katak ami abandona tiha ona imi. Ami sempre prontu nafatin atu suporta imi no ami espera katak imi no Topu Honis bele sai nafatin parte importante ida hosi ami-nia moris. Maibé ami labele kontinua fó apoiu finanseiru se bainhira laiha medidas ruma ne’ebé foti atu proteje labarik sira no mós atu suporta sira.

Ba komunidade lokál tomak: Topu Honis ne’e parte hosi imi-nia komunidade no fó ona oportunidade ba imi-nia oan sira, permite sira atu eskola no hetan moris ida saudável. Labarik sira laiha tusan ba ema ruma ne’ebé suporta ona sira no sei nunka bele sai vítima ba abuzu hodi troka ka selu fali ba apoiu finanseiru no hakmahan-fatin ne’ebé sira hetan. Se ita hanoin ho forma kontráriu ne’e simplesmente signifika katak ita nega tiha umanidade bázika hosi labarik Oecusse oan sira. Hahalok aat hosi ema ida nian sei labele taka odamatan atu kontinua fó apoiu ba labarik sira ne’ebé hela iha Topu Honis no mós atu fornese apoiu iha aban-bainrua ba labarik sira ne’ebé presiza. Ami hatene katak iha tempu ida Topu Honis reprezenta duni oportunidade reál ida atu suporta labarik Oecusse oan sira hodi hetan susesu apezarde dezafiu sira. Mezmu karik Richard hala’o ona knaar ida boot iha Topu Honis no agora daudaun autoridade sira hasai ona nia tanba buat hirak ne’ebé nia konfesa katak nia halo duni ona hasoru labarik sira iha ne’ebá, maibé ami sempre hanoin katak komunidade ne’e rasik – imi hotu-hotu, kuidadu ba malu no respeita malu – bele sai forte no bele hakat ba futuru ida ne’ebé naroman liutan.

Therese ho hau sempre apresia tempu ne’ebé mak ami konsege pasa ona iha Topu Honis no mós iha Timor-Leste. Ami sempre sente katak ema hotu-hotu ne’ebé ami hasoru simu ona ami ho laran-di’ak no domin no ami sempre koko nafatin atu fila hikas ba domin ida-ne’e.

Therese ho hau espera katak Topu Honis bele funsiona nafatin, hodi kontinua tau matan ba feto no labarik sira ne’ebé buka hakmahan-fatin iha ne’ebá no mós ami espera no reza katak sei nunka iha tan foinsa’e feto sira iha fatin ne’ebé deit iha mundu, maibé partikularmente iha Topu Honis, sai tan vítima ba abuzu fíziku ka seksuál.

Topu Honis sei nunka bele sai hanesan ne’e nafatin – konfiansa barak tebes mak sai traída, maibé bele sobrevive no bele iha tranzisaun ba hakmahan-fatin ida ne’ebé di’akliu no seguru liu ba ema sira ne’ebé presiza duni. Maibé, hau fiar katak tranzisaun ida-ne’e só bele akontese bainhira ita rekoñese buat saida mak akontese ona iha pasadu no harii futuru ida ne’ebé bazeia ba domin no konfiansa, futuru ida ne’ebé garante seguransa ba feto no labarik sira ne’ebé buka protesaun.

Therese ho hau no mós maluk sira seluk ne’ebé fó ona apoiu ba Topu Honis iha pasadu sei prontu nafatin atu hafó apoiu finanseiru ba imi iha aban-bainrua se bainhira aplika duni mudansa sira ne’ebé garante labarik sira-nia seguransa, inklui estabelese estrutura jestaun ida profisionál ne’ebé ho esperiénsia ba kuidadu labarik nian, órgaun supervizaun ida formál atu monitoriza funsionamentu orfanatu/uma-mahon nian, no fornese apoiu pesoál direta ba labarik foinsa’e sira ne’ebé hela iha Topu Honis iha tinan hirak ikus ne’e hodi garante katak sira sei la sai vítima ba kualkér ameasa ka ta’uk.

Iha organizasaun apoiu lubuk ida iha Timor-Leste ne’ebé bele ajuda imi durante tranzisaun ne’e. Hau ko’alia ona ho Fokupers, organizasaun sosiedade sivíl ida rekoñesidu tebetebes ne’ebé fó apoiu ba feto no labarik sira, no sira konkorda atu prontu hodi hafó tipu apoiu balun ba labarik-feto no mós feto sira, se imi presiza/hakarak. Bele liga ba ninia Diretora, Sra. Maria José Guterres, liuhosi númeru 7624 82 98. Se karik imi mós hakarak, entaun imi bele kontaktu ba hau liuhosi Sr. Olívio Barros iha númeru 7689 17 24 no ita bele diskute kona-ba oinsá mak ami bele suporta imi hodi hakat ba oin nu’udár organizasaun ida, husik hela pasadu iha kotuk no envolve ema sira seluk ne’ebé bele tau labarik sira-nia interese iha prioridade ne’ebé aas liuhotu.

Hau hakarak duni atu fila hikas ba Topu Honis no hateke ba imi-nia matan laran no bele haree liuhosi matan sira-ne’e futuru ida naroman ne’ebé imi hotu sei hetan iha loron aban.

Ho Respeitu no Domin,

 

Tony Hamilton

Tempotimor (Dili) – Vise Ministru Obras Públika nu'udar Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) interinu, Nicolao Lino Freitas Kuarta (16/10/19) hala’o observasaun ba diresaun nasionál sira iha edifísu SEFOPE Kaikoli, DNEE no Sentru Formasaun SENAI, Bekora hodi haree no observa direta sira-nia servisu.

Governante ne'e informa, husi vizita ne’e bele hatene di’ak liután informasaun no lala’ok servisu ne’ebé formadór sira durante fó formasaun ba Timor-oan sira ne’ebé hakarak ba servisu iha rai liur, hanesan Korea do Sul no Austrália.

Iha biban ne’e, SEFOPE interinu nee mós observa joven timoroan sira ne’ebé tuir hela exame lian korea.

“Prosesu ne'e la’o hó transparansia,” SEFOPE interinu ne'e tenik.

 

‘SAIDA MAK ITA ATU HALO”

Paradigma foun hosi aplikasaun servisu jestaun komunikasaun ohin loron nian hatudu inovasoens kriativas responsivas, adaptável bazeia ba mudansa teknolojia wainhira pais hotu hakat tama   era digitalijasaun. Ezizensia hirak ne’e nu’udar resposta konaba transparênsia no responsabilidade hodi hamosu konfiansa públika (Public Trust ) relasiona ho servisu hosi kada ministérius ho ninia ajênsia governamentais sira seluk.

Ho nune’e mudansa konaba padraun komunikasaun iha era digital ne’e transforma ona tipu hosi kanalizasaun informasaun ba publiku liuhosi maneiras oin oin ne’ebe ikus mai mosu  jornalismu sidadaun ne’ebe konsideradu nu’udar fenômenu foun iha komunikasaun nian. Xave fundamentu hosi aplikasoens jornalismu sidadaun katak, sidadaun iha ne’ebe deit livremente partisipa ativa hodi relata akontesimentu saida deit maka hetan iha terenu liuhosi kanais propriu ne’ebe mak ezisti tiha ona, wainhira situasaun ne’e presiza ema seluk nia atensaun.

Fenómenu foun ne’e opta pensamentu katak komunikasaun laos ona lao ho modelu diskusaun ema nain rua nian deit maibe sai tiha ona diskusaun ho involvimentu ema barak iha qualquer desizaun ba intereses komum nian. Ho tipu komunikasaun modelu ne’ebe involve ema barak, governu pozisiona kada indivídu sai ona forsa alternativas hodi influensia opiniaun públiku

Portantu, komunikasaun Governu laos deit iha porta-voz ne’ebe briliante, mais presiza mos envolve sidadaun hotu iha prestasaun servisu ho ninia orientasaun ba ninia sidadaun hodi bele hetan feedback antes desizaun ne’e desidi ba intereses públiku nian. Iha países dezenvolvidu ohin loron, requere elaborasaun no promosaun hosi aktus boas prátikas wainhira ita koalia questões transparênsia. 

Artigu ne’e atu ajuda oinsa defini estrutura konseitual konaba "partisipasaun" ho analiza hosi mekanismu komunikasaun nian. Ho ninia objetivu hodi responde perguntas: konaba plataformas saida mak bele konsideradu adequadas hodi mellora partisipasaun públiku liuhosi mekanismu komunikasaun governu nian ba ninia sidadaun iha país ne’e. Tanba komunikasaun ne’ebe equilibru no balansu hosi atividades hotu ne’ebe mak halao hosi Governu nu’udar forsa vital no esensial tebes wainhira koalia konaba elementu estratéjiku ba prestasaun servisu. 

Wainhira  Governu oferese informasaun ho transparente, produtiva ho nia interasaun iha níveis xave konaba oinsa alkansa susesu iha futuru nasaun nian, ajuda ona ninia sidadaun hodi hatene konaba oinsa hatene situasaun atual iha qualquer governasaun ida ne’ebe deit. Ho komunikasaun ne’ebe diak bele sai alternativas iha prosesu hametin estrutura Governu nian wainhira ema hotu konsidera katak komunikasoens Governantes sira iha papel krítiku hodi desempeña prosesu tomak iha konstrusaun nasaun nian. 

Banku Mundial iha ninia relatoriu konaba Communication for governance and accountability program “ hateten katak kapasidade komunikasaun Governu laos deit konaba diseminasaun informasoens ne’ebe efisiente no efikaz. Maibe presiza mos kapasidade konaba ‘PROMOVE” informasoens nesesáriu maske insufisiente. Dispozisaun no kapasidade hodi hato’o ba sidadaun tenke kombinadu ho kapasidade hakarak atu rona sira nia problema hodi inkorpora nesesidades hirak ne’e iha prosesu balun no promove nafatin informasaun ba sidadaun katak tenke hamosu kunfiansa hosi fontes konfiáveis informasaun hirak ne’e.

Hanoin hosi Banku Mundia nian ne’e realmente atu hateten katak servisu komunikasaun Governu nian laos envolve deit hodi haruka mensajens persuasivas ba públiku, maibe presiza mos esplikasaun polítikas hosi servisu refere (take and give). Konsientiza direitus sidadaun liuhosi dezenvolve mekanismu ne’ebe permita komunikasaun bidiresional (duas parte) entre sidadaun ho Governu sei fo implikasoens pozitivu ba desizoens hirak ne’ebe governantes atu foti ba intereses públiku sei hamosu kumprensaun diak. Komunikasaun bidiresional hateten katak Governu ho públiku sei produz rezultadus governasaun ho qualidade ne’ebe sustentáveis. Ho nune’e prosesu konsultasaun konaba envolvimentu públiku labele atu akontese deit iha tempu eleisoens, krize ou questoens politika sira seluk. Governantes presiza iha kunsiensia no siente katak se sira la aplika maneiras komunikasaun efikazes , forsa opozisaun bele domina ajenda públika. Maneiras ne’e nu’udar solusoens hodi hatudu ba sidadaun katak Governu rona preokupasoens ne’ebe mak hasoru hosi kada sidadaun no ikus mai sidadaun mos hatene kontribuisoens ho tipu saida mak bele oferese hodi solusiona situasaun balun.

 

SAIDA MAK ITA PRESIZA  HALO HODI AJUDA PÚBLIKU SAI SIDADAUN INFROMADU.

Iha prátika, dezevolve politika komunikasaun Governu nian, laos deit sai feramenta hodi jere krize ou ativa iha prosesu hodi halo arkivu ba atividades temporariu sira, maibe envolve mos iha variedade elementus ne’ebe úteis, hanesan konsultasaun konaba elaborasaun polítikas, alkansa konsensu, konsientizasaun, mudansa ba komportamentu, promosaun konaba transparênsia inklui edukasaun sívika hodi hatene sosiedade ninia ideas balun.

Aktus ne’e hodi bele konsidera katak komunikasaun nu’udar atividades instituisoens ou organizasoens nian iha setor públiku ho ninia papel transmiti ou kompartilla informasoens, prinsipalmente ho ninia objetivu aprezenta no esplika desizoens no asoens governamentais, promove lejitimidade hosi intervensoens ne’ebe mak iha, defende valores komum no ajuda públiku hodi mantein lasus sosiais ne’ebe mak iha.

Ho nune’e wainhira ita entende atividade komunikasoens nu’udar inisiativas ne’ebe mai hosi instituisoens públikas ho ninia intensaun afavor ba interesse públiku, ita permite ona komunikasaun bidiresional entre Governu ho sidadaun. Hanesan diálogu, nu’udar pré-requisitu konaba partisipasaun sidadaun iha vida públika. Nune’e mos, komunikasaun hirak ne’e sai mos instrumentu konaba oinsa hodi formula polítikas hodi hamosu   konfiansa liuhosi meiu hametin komportamentus sidadaun hotu.

Governamentais sira tenke kumpriende katak komunikasaun laos ona lao ho modelu diskusaun ema nain rua nian deit maibe sai tiha ona diskusaun liuhosi involvimentu ema barak nian iha qualquer desizaun ba intereses komum nian. Ho tipu komunikasaun modelu ne’ebe involve ema barak, governu pozisiona kada indivídus sai ona forsa alternativas hodi influensia opiniaun públiku.

Ida ne’e importante tebes wainhira ita rekunhese valores fundamentais hosi administrasaun governu sentral konaba Estadu de direitu katak requere tebes komunikasaun efikasia liuhosi eleva konhesimentu sidadaun ba desizoens hotu ne’ebe refleta ba iha interese públiku nian. Tanba prinsipiu ida ne’e fundamentu tebes hosi papel komunikasaun governu nian konaba oinsa hato’o idéias no programas ba publiku ho klaru hodi alkansa obtivu ne’ebe planeada. Nu’udar parte prinsipal hosi tarefa governu nian mak tenke kuidadu ho linguasem pirante publiku hodi asegura nafatin bem-estar sosial públiku nian.

Ikus liu, wainhira governu aplika modelu komunikasaun ne’ebe apropriada, bazea ba qualidade dadus hodi suporta informasaun relevantes hirak ne’e liuhosi variedade kanal ne’ebe mak iha, questaun konaba falta de informasaun iha nivel públiku bele rezolvidu wainhira estratéjia hirak ne’e integra iha desizoens ne’ebe atu desidi ba interese públiku nian. Ho modelu ne’e, sosiadade sei iha kunfiansa ba dezenvolvimentu ne’ebe mak atu halao, tanba sosiadade hetan ona informasaun ne’ebe sufisenti nu’udar bukae ba sira hodi sai guarda rede ne’ebe diak ba ninia nasaun.

 

Renato da Costa

Tempotimor (DILI)-Hahalok husi Funsionariu Ministériu Negosiu Estrajeiru no Kooperasaun ida ho inisial SMS ne'ebé durante ne'e serbisu iha Konsuladu Timor Leste iha Sidney, Australia, halo nasaun lakon dupla.

Tempotimor (Ainaro) – Diresaun Nasionál Emprego Exterior SEFOPE, hahú Segunda (14/10/19) hala’o teste fiziku no eskrita ba kandidatu traballadór Seasonal Worker Program (SWP), iha salaun Administrasaun Munisípiu Ainaro.

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva hamutuk ho Ministra Finansas interina, Sara Lobo Brites, Segunda (07/10/19) iha edifísiu Ministériu Finansas, Dili lansa relatóriu dahuluk ba Lebantamentu Nasionál Traballu Infantíl.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter