Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru (PM) Austrália, Scott Morrison, komprometidu hari’i Fundu ida husi Parseria GNL (Gás Natural Liquefeito) nia hodi hametin ligasaun sira entre Austrália no Timor-Leste iha dezenvolvimentu no komérsiu gás nian.

 
Tempotimor (Díli) – Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak afirma, Governu Timor-Leste naturalmente lamenta ho prosesu judisariu ba belun di'ak Timor-Leste nian, Witness K no Bernard Coalery ne'ebé la'o hela iha tribunál Austrália.
 
"Ida ne'e prosesu interna. Prosesu justisa iha sira-nia rai. Ita hanesan Governu naturalmente ita lamenta. Mais, ita la mete iha asuntu ida ne'e," deklara PM Taur Matan Ruak iha Palásiu  Prezidensiál Bairru-pite, Kinta (15/08/2019).
 
Maski nune'e, Xefe Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima Xanana Gusmão, eis Prezidente Ramos Horta no sosiedade sivíl hatudu ona sira nia preokupasun kona-ba justisa ne'ebé hasoru Witness K no Colaery. Tanba Australianu nain rua ne'e, defende soberania Timor-Leste.
 
"Oras ne'e, na'in rua iha hela prosesu judisiariu. Ita nia lider nasionál hanesan señor Ramos Horta mós preokupa, Maun boot Xanana Gusmão mós preokupa ba kestaun ne'e. Katak, ema na'in rua ne'e Timor-Leste nia belun boot," dehan ativista husi ONG La'o Hamutuk, Celestino Gusmão  iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (08/08/19) semana liubá.

Tempotimor (Dili) Laiha ema ida mak duvida ba kapasidade diplomasia Timor-oan ida, José Ramos Horta. Mundu rekoñese ona, la’os de’it ohin loron, maibé mós durante tempu rezistensia. Hanesan Enviado Especial Lider Maximu CNRM, Horta ho ninia abilidade konsege hetan apoiu husi nasaun lubuk ida ba luta libertasaun Timor Leste nian.

Nobel da Pas ne’ebé Horta hetan iha 1996, hamutuk ho Amu Bispu Don Carlos Filipe Ximenes Belo, sai prova real ida ba rekoñesimentu mundu nian, la’os de’it ba kontestu Timor-oan ninia luta, maibé mós ba kapasidade no intelektual Ramos Horta nian nu’udar individu. Prova seluk ne’ebé hatudu mós mak iha tempu ukun an, Horta hetan konfiasan husi Organizasaun Nasaun Unidus (ONU) hodi kaer serbisu importante ba pas iha mundu.

Ho esperensia lubuk ida ne’ebé nia iha, Ramos Horta mós fó ninia hanoin kona-ba diplomasia Timor Leste ohin loron nian ho nasaun sira seluk hanesan Australia, Amerika, Indonezia no Xina.

Ba diplomasia ho Australia, Horta fó ideia atu estadu Timor Leste haklean liu tan relasaun ho Australia, tanba bainhira iha ona desizaun ba liña mediu tasi nian Timor Leste sei iha responsabilidade boot ida, liu-liu oinsa atu kontra atividade ilegal sira iha tasi klaran.

“Ita iha meius ka lae par pur-ezemplu halo atividade iha ne’ebá kontra pirataria, kontra peska ilegal, buat sira ne’e ita laiha meius,” dehan Ramos Horta.

Relasaun Timor Leste ho Australia, tuir Horta, tenke relasaun estratéjiku no tenke kompletu.

“Australia tau osan iha ne’e par ajuda ita no banku Australia mai loke iha ne’e, devia Australia (fó) visa free ba Timor-oan ba-mai, bele, ha’u hanoin ita-nia populasaun la boot, sira loke odamatan visa free ne’e la’os atu halo invazaun ba Australia”, dehan nia.

Tuir mai deklarasaun kompletu José Ramos Horta (JRH) bainhira dada-lia ho jornalista Tempo Timor (JTT), foin lalais.

JTT: Oinsa Señor Dr. RTA HOnia haree ba relasaun dIplomatika Timor Leste ho Austtralia iha area ekonomia, politika, sosial, defeza-seguransa, no sosio-kultural?

JHR: Há’u hanoin, ha’u nia fiar, tanba ita-nia hela fatin mak iha ne’e, Sudeste Aziatiku, viziñu boot ida mak Australia. Ita fahe tasi Timor, sorin ba ita, sorin ba sira, tuir liña mediana ne’ebé maun boot Xanana ho kbiit, ho vizaun, konsege ba ita.

Mais ne’e mós signifika responsabilidade boot ba ita. Ita iha soberania, iha liña mediana, ita iha meius ka lae par pur-ezemlplu halo atividade iha ne’ebá kontra pirataria, kontra peska ilegal, buat sira ne’e ita laiha meius. Ita hakarak sosa meius sei gasta osan lubuk ida, ita la konsege, tanba sa? ita hotu hotu hatene, ita iha ro-ahi ne’ebé ita sosa husi Xina, Sanghai-class ne’e, kuandu governu AMP sosa Sanghai-class argumentu, razaun mak atu ba halo patrollamentu iha Kosta Sul, maibé sosa arbiru, la haree estudu halo didi’ak. Ro-ahi to’o tiha gasta $30 molioens depois mak haree afinal ro-ahi ne’e la kualifikadu par ba Kosta Sul, la augenta ondas tasi iha Kosta Sul. Ida tan laiha kapasidade manutensaun.

Uluk nu’udar Prezidente (Repúblika) há’u hatete, ita-nia kapasiadde manutensaun ida be laiha, atu halo manutensaun ba Nakroma tenke ba Surabaya, to’o agora tinan 10 resin ona, tekniku, pilotu, enjiñeiru, ema boboot iha Nakroma ne’e mesak Indonezia de’it, ne’e failansu boot ida.

Korea fó ro-ahi tolu ba ita atu patrulla, ro-ahi tolu ne’e iha ne’ebé?, la funsiona nein ida, tanba laiha manutensaun. Entaun ita oinsa mak bele ba halo patrullamentu iha Kosta Sul?, tanba halo patrulla o tenke iha ro-ahi no serbisu manutensaun lojistika ne’e tenke profesional 100%, signifika ne’e gasta osan lubuk ida.

Entaun, ha’u hanoin di’ak liu ba Timor ita laiha ona problema ruma ho Australlia, problema ne’e rezolve tiha ona, ita haree ke povu Autralia simpatia duni ho Timor, ita tenke buka. Há’u-nia fiar ita halo akordu estratejiku ho Australia, ke mete seguransa tama, seguransa marítima, seguransa terreste, seguransa ba kontra trafiku de droga, money loundri, buat sira ne’e hotu.

Relasaun Timor Leste ho Australia tenke relasaun estratéjiku, tenke kompletu. Australia tau osan iha ne’e par ajuda ita no banku Australia mai loke iha ne’e. Devia Australia visa free ba Timor-oan ba-mai, bele, ha’u hanoin ita populasaun la boot, sira loke odamatan, visa free ne’e la’os atu halo invazaun ba Australia.

Ha’u hanoin ita populasaun uitoan, hanesan Portugal ita-nia relasun di’ak tebtebes. Timor-oan lubuk ida hetan passaporte português. Timor-oan hira mak iha Portugal? kuaze 2.000 hanesan ne’e. Portantu, Inglatera barak liu, mais sira lori pasporte português, sira simu passaporte portugues sira ba.

Portantu, visa free ne’e la signifika negativa ba Australia, permite ema ba serbisu iha ne’ebá, karik la fó visa free aumenta gueast worker par ema ba serbisu iha ne’ebá. Guest worker ne’e di’ak par sira aprende no manan kultura foun ida, ko’alia inglês, onsan ne’e hametin Timor Leste no Australia.

Portantu, ita-nia primeiru ministru, prezidente repúblika, ministru negosiu estranjeiru, ita hotu-hotu tenke haree hetan konsesu hametin no hakle’an relasaun ho Australia. Prioridade ba área hotu-hotu hanesan defeza-seguransa, komersiu, edukasaun, saúde, teknolojia ho Australia no Australia loke odamatan ba ita bele ba Amerika, Europeia, Japaun, se ita relasaun metin ho Australia, 100% metin ho Australia, sira halo buat hotu-hotu, halo ba sira, halo ba ita, tanba sira-nia interesse.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter