Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasional (PN), Tersa (24/09/19) fó votus pezar ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB ne'ebé fila ona ba Aman Maromak di Kadunan Santo iha Domingo (22/09/19) iha Hospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV), Dili.

Votus pezar husi Parlamentu Nasionál ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB ne'e, liuhosi deklarasaun kada bankada ne'ebé hato'o sira-nia boa viajen ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB no fó sentidu kondolénsia ba familia igreja Katólika, inklui familia boot Salezianu.

Iha prestasaun lideres bankada sira ne'e, Xefe bankada Partidu Uniaun Dezenvolvimentu Demokrátika (PUDD),  António de Sá Benevides hato'o ninia obrigadu ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB ne'ebé durante ne'e sai motivadór ba sarani sira igreja Katólika iha Timor-Leste.

Votus pezar ne'ebé Parlamentu Nasional oferese ba Pe. João de Deus Pires ne'e ho rezultadu votasaun a favór 45 kontra no abstensaun zero.

Tempotimor (Dili) – Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) iha plenária, husu ho aberta ba bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP) no Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT), atu troka Membru Governu (MG) sira ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika.

"Kona-ba membru na'in sia ne'ebé mak sei pendente hela, husu ba kolega Partidu CNRT no PLP karik bele troka took ita nia ema balun, ne'ebé mak Prezidente Repúblika lakohi fó pose ne'e. Bele karik, troka took ita nia ema na'in sia ne'ebé mak pendente hela," dehan deputada Olinda Guterres iha plenária Parlamentu Nasional, Tersa (24/09/19).

Nia dehan, KHUNTO rasik prepara ona ema na'in rua hodi troka KHUNTO nia ema ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika.

"Ba ami Partidu KHUNTO, ha'u rasik prepara ona ema na'in rua atu troka António Verdial no Tuken. Se na'in sia ne'e mak la hetan pose nafatin, mak exelénsia Prezidente Repúblika nia pedidu mai Parlamentu Nasionál atu ba rai liur ne'e defisíl teb-tebes," dehan Olinda.

Tempotimor (Dili) – Bankada Congresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT) iha Parlamentu Nasionál (PN), dúvida ho desizaun Prezidente Repúblika nian. Tanba, bainhira Bankada FRETILIN iha PN vota kontra ba projeitu ruma, PR a favor ba desizaun FRETILIN.

"Pozisaun CNRT nian ne'ebé la fó Prezidente Repúblika ba partisipa Asembleia Jerál ONU mak bankada CNRT hakarak hateten katak, vingansa polítika nia huun loloos mak partidu Fretilin, no PR tenta husik membru oitavu Governu indijitadu laiha solusaun no la serteza," deklara deputadu Bankada CNRT, Gabriel Soares iha plenária, Tersa (24/09/19).

Nia dehan, Prezidente Repúblika rejeita fó pose ba membru Governu, hatudu katak Señor Prezidente Repúblika lakohi kumpri Konstituisaun RDTL no husik Governu la kompleitu to'o agora.

“Ami konsiente no la'ós novidade ho átu PR nian. Iha tinan rua ikus ne'e, maluk opozisaun vota kontra projetu de leis ruma, desizaun ikus PR nian a favór ba maluk opozisaun sira nian. Maski  projetu vota a favór maioria, iha plenária PN," Gabriel afirma.

Buat hirak ne'e, nia esplika akontese tanba Prezidente Repúblika la hatudu onestidade. “La kumpri Konstituisaun RDTL hodi la fó pose ba membru Governu sira. Tanba ne'e, CNRT sei ejize ba PR atu kumpri desizaun povu nian”.

Hatán ba deklarasaun Bankada CNRT ne'e, Xefi Bankada FRETILIN, deputadu Aniceto Guterres katak, membru Governu na'in sia ne'ebé PR la fó pose, bele lori ba tribunál.

"Dehan PR kontra Konstituisaun RDTL hodi la fó pose ba membru na'in sia ne'e, bele lori ba tribunal. PR viola ka la viola," dehan Aniceito.

Iha fatin hanesan deputadu bankada PLP, Sabino Soares 'Guntur' katak, presiza klarifika ba públiku karik Prezidente Repúblika mak foti pozisaun hotu hodi halo julgamentu ba ema na'in sia ka oinsá.

Tuir publikasaun iha CNRT Midia Center bolu sarani Prezidente da Republika, Dr. Francisco Guterres Lu-Olo nu'udar 'BONEKA' ba Sekretariu Jeral FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri. 

"Dr. MA (Mari Alkatiri) ezije dialogu hafoin F2000 lakon iha elisaun Antisipada ne'ebe nia nu'udar poder informal maka volante ninia boneka Dr. Francisco Guterres hodi deside EA ne'e!' Publika iha CNRT MC.

Tempotimor.com koko konfirma ho parte Prezidensia da Republika maibe rejeita atu fo komentariu kona ba CNRT MC nia sarani Prezidente Lu Olo hanesan BONEKA.

Tempotimor (Dili) – Segundu Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo afirma, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Segunda (23/09/19) rezulta joven 1 mate no 1 fali kanek todan.

“Joven ida mate, agora iha hela mortuáriu Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), para submete ba autopsia. Ida fali kanek todan iha hela sala ICU-HNGV,” Euclides hatán ba perguntas tempotimor.com liuhosi liña telefone.

Nia dehan, kazu ne'e akontese bainhira grupu lubun boot arte-rituál ida fila husi selebrasaun misa inagurasaun Gruta Sagrado Coração de Jesus iha Taibesi, Dili. Grupu lubun boot ne'e liuhosi área Aimutin, besik fatin fa'an roupa obralan.

"To'o iha área Aimutin, dehan iha grupu ida mak sadik fali sira. Entaun sira tuun fali iha obralan nian ne'e baku fali ema. Ema mós halo auto-defeza ba nian an. Ne'ebé rezulta vitima ida mate fatin no ida kanek todan," dehan Euclides.

Xefi Suku Comoro, Eurico de Jesus ba jornalista katak vitima ne'ebé mate ne'e, la'ós populasaun husi área Aimutin. Nia deskonfia mai husi fatin seluk.

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva husu sentru formasaun hirak ne'ebé hetan subsidiu husi Governu, atu apoiu Governu liuhosi prepara juventude ho kualidade.

"Sentru formasaun hirak ne'ebé hetan ona subsidiu husi  Governu kada tinan, atu ajuda Governu hodi prepara ita nia joven sira ne'e ho kualifikadu, para bele kompete iha merkadu indústria," afirma SEFOPE, Julião da Silva iha Sentru Formasaun SDVJ Camea, Dili, Segunda (23/09/19).

Governante ne'e dehan, prezensa sentru formasaun ninian importante tebes. Tanba ne'e, husu ba formadór sira atu hanorin joven sira ho matenek no valór ba moris nian.

Iha fatin hanesan, jestór estratéjiku ba programa WDPTL, Geraldo Sarmento Ximenes katak, sentru formasaun sira ne'e atu haforsa formasaun sira.

"Programa ida ne'e, atu haforsa formasaun sira hadia sira nia jestaun no planu oinsá atu sujere ba sentru formasaun sira, para bele responde ba kampu indústria," hatete Geraldo.

Tempotimor (Dili) – Pedidu Prezidente Repúblika atu desloka ba Novaiorke, fulan liubá, hetan blokeia husi bankada Governu iha Parlamentu Nasionál (PN). Iha semana liubá, Prezidente Repúblika hatama tan pedidu foun atu desloka ba estranjeiru.

Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál (VPPN), Luis Roberto rekoñese kona-ba pedidu ne'e. Nia dehan, pedidu ne'e tama tiha ona iha PN atu husu autorizasaun ba exelénsia Prezidente Repúblika desloka ba Indonézia no Japaun.     

"Sim, pedidu husi exelénsia Prezidente Repúblika nian mai iha Parlamentu Nasionál para fó autorizasaun ba señor Prezidente Repúblika ba iha nasaun Indonézia no Japaun. Ida ne'e, orsida plenária mak sei deside," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).

Tuir deputadu bankada KHUNTO ne'e, pedidu foun ne'e sei ajenda. Plenária mak sei deside. Tanba plenária mak aas liu. Tan ne'e, nia dehan, atu autoriza ka lae so plenária mak foti desizaun.

"Maske iha orgaun balun no ema hotu fó hanoin ba Parlamentu Nasionál para fó autorizasaun ba ita nia nai Prezidente Repúblika para halo nia viajen ba estranjeiru, maibé filafali ba plenária. Kuandu bazeia ba Artigu 80 Konstituisaun RDTL, plenária maioria la autoriza, entaun ida ne'e mós Konstituisaun mak haruka. Maibé, karta PR nia sei lori ba iha plenária para hanoin lisuk," dehan Luis Roberto.

Alende ne'e, Parlamentu Nasional (PN) halo ona kanselamentu ba viajem PR nian ne'e hamutuk dala lima tuituir malu. Nune'e, pedidu viajen PR nian to'o de'it PN.

Tempotimor (Dili) – Bankada Demokrátika iha Parlamentu Nasionál husu Governu atu konsidera amu João de Deus Pires, SDB nia partisipasaun ba luta libertasaun povu no nasaun Timor-Leste.

"Ita nia luta ne'e maka'as liután. La'o di'ak liután, bainhira igreja Katólika tama iha laran.  Hahú amu na'in rua, ne'ebé mak fasilita hanesan amu Afonso no amu Luis ne'ebé fasilita para Dom Martinho bele hasoru malu ho maun boot Kay Rala Xanana Gusmão iha liurai Miguel nia fatin iha Mehara," deklara Prezidente Bankada PD Mariano Assanami Sabino iha Plenária, Parlamentu Nasionál, Segunda (23/09/19).

Nia afirma, bainhira ita akordu ona katak igreja Katólika partisipa tomak iha luta libertasaun ne'e, maibé estadu iha de'it dalan úniku mak rejistu naran.

"Ita haree katak estadu iha de'it mak ema tau naran.  Entaun, ema balun husi igreja Katólika lakohi tau naran. Tanba nia sente nia kontribui, komite omenajem, Sekretáriu estadu veteranus, atu identifikasi sira duni. Partisipasaun maka'as liu iha funu ne'e mak amu João de Deus ne'ebé mak horseik laiha ona ita nia leet. Amu Locatelly ne'ebé oras ne'e sei moris. Inklui iha kongregasaun salezianu ne'ebé kontribui amu barak," Assanami afirma.

Tuir Assanami, estadu durante ne'e la rekoñese kontribuisaun husi amu sira nian iha situasaun defisíl nia laran.

"Estadu ne'e la rekoñese, la respeita no la melloria ba ninia ema ne'ebé mak involve. Dehan ema hotu tenke mai tau naran, só rejistu, se la rejistu prontu estadu mós haluha ona nia. Madre Guelhermina nomós amu barak ne'ebé mak katuas ona, ita halo saida? Governu mós tenke tau espesiál," dehan Assanami.

Assanami husu ukun na'in sira atu ukun estadu ne'e ho nakloke tanba estadu ne'e la'os partidu polítika nian, inklui Governu mós la'os partidu polítika nian. Nia dehan, ukun ne'e hanesan instrumentu ida para hetan konfiansa husi povu para ba kaer ukun.

Nia sujere fó fatin ba matebian Amu João de Deus Pires,SDB hodi haloot iha Jardín Dos Erois Metinaru.

MÉDIA sosiál iha Timor-Leste, hahú maizumenus tuku 16.50 OTL iha Domingo (22/09/19), kuaze hakerek mensajem badak hanesan titlu ne'e.

Status iha Facebook (FB), story iha Whatsapp (WA), twitter no sosiál média seluk, hato'o sentidu kondolénsias ba Amu João de Deus Pires, SDB ne'ebé Aman Maromak bolu hikas ba Nia Kadunan Santu, iha Domingo tuku 16.40 OTL, iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Bidau, Dili.

Tiur Diretór Apoiu Diagnostiku no Terapeutiku HNGV, Doutór Mendes Pinto, moras ne'ebé mak Padre João de Deus sofre mak hanesan multiple organ failure (falência de múltiplos órgãos) iha parte Pulmaun, Fuan, Riins, Sibilites Kronik (kanek iha ain), depois liga mós ho padre nia idade ne'ebé avansadu ona (91 anos). Padre João de Deus baixa ikus nian iha Hospitál Nasionál Guido Valadares iha loron 31 Agostu 2019.

Ba sarani Katóliku Dioseze Baucau, liuliu iha Kelikai, Laga, Ba’agia, Fuiloro, Lospalos Amu João de Deus Pires, SDB hanesan aman ida ne'ebé nakonu ho domin iha ninia etapa evanjelizasaun. Liuliu ba labarik orfonatu sira iha Kelikai, Laga no Fuiloro.  

Tempu Indonézia hahú invazaun iha 1975-1999 nu'udar períodu ida terus boot no naruk.  

“Ha'u moris iha Timor iha etapa haat dinastia evanjelizasaun nian. Dinastia dahuluk mak ida ho prezensa ema-portugés sira-nian husi 1958-1974. Ha’u pasa tinan haat iha Dili no restante iha zona Baucau nian, menus tinan 1969-1970 mak ha’u ba hela iha Fuiloro ba fulan sanulu, hafoin ba fali zona Baucau nian to’o tinan 2008. Dinastia daruak mak invazaun, konfuzaun, hahú partidu sira, preparasaun no kombinasaun entre Governu Portugés ho Indonéziu to’o loron invazaun. Pratikamente tinan rua de’it, husi tinan 1974, bainhira mosu revolusaun kravu sira-nian iha Portugál to’o bainhira Indonézia tama iha Timór. Ne’e períodu ida terus boot. Dinastia datoluk mak tempu invazaun Indonézia husi tinan 1975 to’o 1999 ne’ebé lori terus naruk. Dinastia ikus mak tempu independénsia Timor-Leste nian,” hatete Amu João de Deus iha ninia intervista ida ho média FMA TIN TATOLI edisaun Marsu-Abril 2013.

Tan nia dedikasaun ba povu Timor-Leste iha tempu susar nia laran, iha 26 Marsu 2018, nu'udar eis Komandante Supremu FALINTIL no eis lider Komisaun Nasionál CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hasai karta deklarasaun ida hodi fó rekonesementu ba Amu João de Deus Pires.

Iha karta ne'e Xanana hakerek, depois base de apiou rahun, Pe. João de Deus halo meius oioin para bele ajuda populasaun sira, ne'ebé hetan kaer nomos sira ne'ebé rende iha situasaun hamlaha no hetan moras perigozu, entre tinan 1979-1980.

Amu João de Deus moris iha 15 Abril 1928 iha Aldea Morais, Suku Mirandela, Munisípiu Bragança, Portugál. Amu João hahú ninia misaun iha Timor-Leste hori 1958. Liu de'it tinan rua, depois nia simu ordenasaun nu'udar amululik iha 8 Jullu 1956.

‘Cala-te a Vai’ (nonook no ba de'it), lia fuan esperansa ne'ebé iha tinan 1963, padre provinsiál SDB Portugál, Padre Armando Monteiro, hatete ba Amu João bainhira mai iha Timor. Bele mós, tanba lia fuan ‘Cala-te a Vai’ mak halo susar uitoan atu buka lalatak dijitál kona-ba Amu João de Deus iha google. Liuliu kona-ba nia papél durante nia moris.

Bainhira rona Amu João de Deus nia iis kotu, Amu Eligio Locatelly, SDB hakerek ninia status FB nune'e: “Nia matan taka maibé nia matan-been suli. Na’in fó kbiit ba nia. Amen!

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hatete, poder informál agora domina estadu demokrátika Timor-Leste.

“Poder informál hahú interven iha fatin hotu-hotu. Komanda Parlamentu, Governu, sempre kontra Prezidente Repúblika no atu sobu justisa. Ne'e mak perigozu tetes," dehan Alkatiri iha konferénsia ba datoluk FRETILIN nian, iha salaun City 8, Manleuana, Sábadu (21/09/19).

Poder informal, tuir eis Prezidente RAEOA-ZEESM, poder ne'ebé la tama iha Governu, Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika no tribunais. Maibé, iha liur de'it mak manda.

Tuir Alkatiri, Setembru tinan ida ba kotuk iha retiru FRETILIN nian iha Vikeke, iha ne'ebá kedas FRETILIN sente katak estadu diretu demokrátika komesa atu la'o sala dalan.

Nia dehan, bainhira FRETILIN haree poder informál ne'e domina estadu, FRETILIN buka dalan diálogu. Maibé AMP (Aliansa Mudansa ba Progresu) rezeita.

"Tempu ne'ebá, ami hanoin katak tenke liuhusi dalan diálogu, se bele satan tiha tentativa ida ne'e. Soké Fretilin hakarak diálogu, sira hamutuk (AMP) lakohi diálogu. Bainhira enkontru, Komite Sentral fó mandatu mai ha'u katak ha'u tenke loke dalan ba diálogu. Maibé, foin mandatu ne'e sai ba públiku, AMP hatán kedas lakohi diálogu. Entaun, ami haree katak ne'e perigu ba Timor-Leste," Alkatiri afirma.

Iha fatin hanesan, Adjunto Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, José Reis deklara katak retiru FRETILIN nian iha Vikeke atu halo analiza ba situasaun rai laran ne'ebé komesa iha inervensaun husi poder informál.

"Iha Vikeke ami mós halo analiza ba situasaun rai laran, ho previzaun ida hatudu momoos katak iha poder informál ida ke infrakese poder formál. Ne'ebé husi konferénsia ida ne'e, ami mai haforsa Partidu FRETILIN hodi hateke ba oin," dehan José Reis.

Konferensia Partidu FRETILIN ba datoluk ne'e hodi hametin FRETILIN hodi kontra poder informál ne'ebé domina iha estadu demokrátika Timor-Leste.

Tempotimor (Dili)-Komunidade nia fahi lubuk ida mak moras no mate ona maibé Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) seidauk bele halo asaun prevensaun tanba la hatene moras saida mak ataka fahi hirak ne'e.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter