Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Tempu udan monu rai mai daudauk ona, inundasaun sai problema ne’ebé sempre akontese iha kada tinan. Tan ne’e, Sekretariu Estadu Protesaun Sivil (SEPS) husu ba komunidade sira ne’ebé hela iha mota laran atu sees an.

Sekretariu Estadu Alexandrino Xavier Araujo hato’o apelu ba komunidade sira iha Munisipiu 12, inklui rejiaun Autonomu Oekusse, liu-liu sira ne’ebé hela besik mota-ibun atu kuidade ba dezastre ne’ebé la espera.

“Ha’u husu ba ita hotu-hotu atu koopera hamutuk, tanba nasaun ida ne’e ita nian, se hakarak ita-nia nasaun ne’e mós ha’u husu populasaun sira ne’ebé afeta ba risku dezastre tenke sees husi fatin ne’e hodi labele sai vitima ba dezastre," dehan nia iha nia serbisu fatin, Kaikoli, Tersa (26/11).

Aleinde sira ne’ebé hela besik mota, SE Alexandrino husu mós ba sira ne’ebé hela foho lolon, tasi ibun inklui uma hirak ne’ebé tama liu estrada publiku sira atu kuidadu.

“Ha’u husu ba ita-nia povu sira, liu-liu kapital Dili ne’ebé halo uma besik iha mota laran, foho loron, tasi-ibun inlkui balun halo uma tama liu estrada publiku iha konsensia bele sees aan husi fatin risku ba dezastre sira ne’ebé akontese ita la espera,” dehan Alexandrino.

Nia husu mós ba komunidade tomak atu labele so’e foer arbiru, tanba bainhira bee dalan intupidu bele halo bee sa’e.

Rogerio, Fruteiru

November 26, 2019

KOSAR  suli ne'ebé la para iha ninia tilun-hun, nia hikis uza ninia liman kabun. Tan de'it atu hola anin uitoan, nia tuur sadere hela iha kadera semente iha Largo Lecidere. Nia liman rua, hadi'a hela tali, ne'ebé kesi tangerinas iha ai-leba.

Rogerio Martins. Estudante ida, husi eskola Ensinu Báziku iha Munisípiu Aileu. Nu'udar fruteiru, atividade negósiu ne'e, nia halo bainhira eskola ferias.

"Ha'u rasik mak hakarak. Tanba, bele hetan osan no fila ba foho, bele hola roupa no sapatu foun,” hateten Rogerio ba tempotimor.com iha Jardín Lecidere, Segunda (25/11/19).

Tuir Rogerio, aifuan ne'ebé nia fa'an, la'ós tangerinas de'it. Dalaruma nia mós fa'an hudi tasak. “Konforme ba tempu. Bainhira tempu hudi tasak mak barak, ha'u fa'an hudi,” nia dehan.

Bainhira tuun mai Dili, Rogerio hela ho nia maun ne'ebé servisu nu'udar kondutór karreta. Joven ho idade 15 ne'e, la sente kole no baruk atu hakat ba fa'an ninia aifuan iha área Audian, Jardín 05 de Maiu, Hospitál Bidau no Largo Lecidere.  

Nia rasik hatene, rezultadu ne'ebé nia hetan, labele kompara ho kole ne'ebé nia sente. Iha loron ida tomak, Rogerio bele lori fila osan $10. Iha okaziaun seluk, nia bele hetan liu ida ne'e.

"Ha'u la moe ida. Na’ok mak ita moe. Fa'an de'it  ne'e. Kuandu pasa ferias, ha'u mai hela de'it Dili," nia dehan ho hamnasa.

Hadau moris iha Kapitál Dili ho modalidade fa'an aifuan, la'ós problema simples. Loron manas, kosar suli, hadau malu sorte ho fruteiru sira seluk. Seidauk tan, presiza maneira bainhira hasoru ho ema aat sira, ne'ebé gosta hadau sasán no osan husi fruteiru sira.

Rogerio la konta, dala hira ona ema hadau nia aifuan no osan. “Uluk ha'u tauk ho ema sira ne'ebé hadau ha'u nia sasán ho osan. Maibé, agora ha'u la tauk ona. Husik de'it ba. Pasiénsia de'it,” nia hatete.

Rogerio hanesan hatene ona maneira oinsá atu bele sees husi ema sira hanoin aat ne'e. Nia dehan, esperensia ne'ebé nia hetan durante ne'e, hanorin nia atu bele kuidadu nia an, husi ema aat sira.

Dala ruma, provérbiu: O bele kiak, maibé labele sai ema beik mak fó motivasaun ba Rogerio Martins ne'ebé mehi hela atu sai mestre. Tanba, Rogerio konsidera ema hotu tenke matenek. Ho nune'e, nia rasik hakarak aprende esforsu nia moris. Maski, nu'udar fruteiru iha tempu ferias.

Tempotimor (Dili) – La hanesan ho tinan hirak liubá. Selebrasaun Loron Proklamasaun Independensia ba 44, tinan ida ne'e, sei la'o ho simples. Maski nune'e, iha okaziaun ne'e, estadu sei fó kondekorasaun 74 ba veteranus no ema estranjeiru balun.

Vise Ministru Administrasaun Estatál, Abilio Caetano informa kestaun ne'e iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Dili, Segunda (25/11/19), hafoin hasoru Prezidente Repúblika.

"Atividade no lala'ok komemora 28 Novembru tinan ida ne'e, simples liu. Maibé, nafatin valoriza istóriku loron Proklamasaun ne'ebé tinan ne'e halo ba 44," dehan Abilio.

Nia esplika, sekuensia sei la'o hanesan baibain. Maibé, interkala ho kondekorasaun ba veteranus no ema balun husi rai liur, tuir dadus ne'ebé fó sai husi Gabinete Prezidente Republika hamutuk ema 74.

“Kona-ba kondekorasaun 74 ne'e, seidauk bele fó sai ba públiku. Tanba, sei hein iha loron 28 Novembru maka sai dala ida. Maibé, tuir dadus loloos iha 74 kondekorasaun,” nia hatete.

Abilio dehan, hahú husi loron 26 to'o 28  Novembru sei hala'o feira iha Centro Convenções Dili (CCD). Iha loron 27 Novembru maizumenus tuku 09.00 dadeer, sei hala'o mós misa agradesimentu iha Katedrál Imaculada da Conceição, Vila-Verde,Dili.

“Iha 28 Novembru selebra loron Proklamasaun Independensia ba tinan 44, sei hahú tuku 9.00 dadeer iha Palásiu Governu. Iha momentu ne'e, Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo mak sei sai inspetór serimónia hasa'e Bandera RDTL,” Abilio informa.

Nia dehan, iha parte loraik, Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe mak sei sai inspetór serimonia iha seremonia hatún Bandeira RDTL.

Tempotimor (Dili) – Oráriu debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 Segunda (25/11/19), adia ba Tersa (26/11/19). Tuir Deputadu Luis Roberto, adia oráriu ne'e relasaun ho deputadu Bankada UDT, Gilman dos Santos, ne'ebé hakotu iis iha HNGV, Segunda dadeersan.

"Ohin tuir loloos atu debate OJE 2020. Maibé, tanbá ami nia maluk Gilman nia mate. Ami tenke suspende filafali ba aban. Ohin loron, ami sei prepara an hodi ba vizita nia isin mate iha nia rezidénsia," dehan Deputadu Bankada KHUNTO ne'e ba Tempotimor iha Parlamentu Nasionál, Segunda (25/11/19).

Luis dehan, Gilman nu'udar belun ne'ebé di'ak tebes, durante ne'e servisu hamutuk iha tinan ida ho balun, iha Parlamentu Nasionál.

"Ami sente lakon belun diak ida. Nia moras saida, ami mos lahatene. Matebian nunka hatete nia moras saida. Triste tebes. Ohin dadeer rona katak nia mate ona," Luis dehan.

Observasaun hatudu, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál ho laran triste husik hela sira nia knaar fatin. La hanesan atividade baibain.

Tuir data fixu, Segunda (25/11/19) ohin, Parlamentu Nasionál hahú debate OJE 2020 to'o Kinta (12/12/19). Maibé, ho situasaun tristeza ne'e, debate OJE 2020 adia fali ba Tersa (26/11/19) aban.

Tempotimor (Dili) – Jornalista Max Stahl sente orgullu no previleziu bele hetan Colar Orden Timor-Leste husi estadu Timor-Leste, atu bele rekoñese liután ninia kontribuisaun.

"Ha'u agradese ba Prezidente Repúblika nia inisiativa. Ha'u agradese mós  ba povu Timor-Leste, tanba ha'u mai iha ne'e buka istória no luta, konaba direitus umanus. Maibé, ha'u aprende buat barak kona-ba realidade liuhosi timoroan sira. Ha'u hetan previleziu bo'ot hodi hasoru sira," dehan Max Stahl hafoin simu kondekorasaun Colar Orden Timor-Leste iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Sexta (22/11/19).

Iha okaziaun ne'e, Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo iha ninia deskursu hateten, seremonia entrega prémiu ne'e nu'udar PR ninia inisiativa rasik. Ne'ebé ho responsabilidade tomak, ho povu no estadu Timor-Leste nia naran, kondekora Max Stahl ho Kolar Órden Timor-Leste.

“Ha’u halo ida ne’e, ohin, ho emosaun kle'an ba rekoñesimentu ba buat hotu ne’ebé belun ne’e halo to’o ohin loron ba nasaun no povu ida ne’e. Belun ne’e mós tulun  ita kore-an hosi dominasaun estranjeira kruel ida,” PR Lú Olo hatete.

Importante, tuir PR, hanoin hikas ninia aten brani boot atu filme iha loron ne’ebé hahalok aat oioin, akontese ba joven sira ne’ebé labele defende-an ho kbiit rasik.

Max Stahl, tuir PR, mai atu halo filme. Maibé, nia fó nia isin no klamar tomak ba Timor-Leste livre no independente. Ohin loron, PR hatete, Max Stahl hela iha Timor-Leste ho nia família no kontribui maka’as tebetebes atu hasa’e nível profisionál ba repórter sira.

“Estadu Timor-Leste, kondekora ona iha 2009  ho Ordem de Timor Leste, grau insígnia. Tinan ida ne’e, PR rasik deside kondekora ho Colar Ordem Timor-Leste. Tanba rekoñese nia servisu ho méritu estraordináriu ba Timor-Leste, iha ámbitu hakerek iha artigu 2 husi Dekretu-Lei númeru 20/2009, 6 maiu, ne’ebé define kondisoins elijibilidade atu fó Ordem Timor-Leste,” hatete PR.

Tempotimor (Dili) – Vigariu Jerál Episkopál Dioseze Metropolitan Dili, Padre Juvito do Rego konsidera Governu nia pozisaun ne'ebé kontratu asesór barak, hanesan moras kolonializmu ne'ebé seidauk lakon husi Timor-Leste.

"Ha'u lahatene, ita hanesan moras kolonializmu ne'ebé mak la remata iha ita nia vida. Kuandu iha asesoria demais ne'e, nova forma de kolonializasaun mental psikolojika. Ita nunka liberta ita nia an.  Husik povu ne'e livre," afirma Amu Juvito iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite hafoin partisipa iha serimonia entrega Colar de Ordem, Sexta (22/11/19).

Nia dehan, povu ne'e povu livre. Ne'ebé lalika hanehan. Sei hakarak aprende, tenke investe ba timoroan sira. Haruka ba eskola atu mai desenvolve Timor-Leste.

"Halo partidu, depois to'o ikus ita ba tau ema sira ne'ebé ukun ne'e, ema ne'ebé kompetensia no kapasidade laiha mós  tuur iha ne'ebá," nia tenik.

Tuir Amu Juvito, uza asesór kuandu nesesidade bo'ot tebes no haree katak ida ne'e, timoroan labele halo ona. Maibe, nia dehan, kuandu timoroan bele halo, la presiza alerjia ho maluk timoroan ou tauk tanba balun matenek liu. Ou tauk hodi bolu asesór sira iha liur mai tanba hatene liu.

“Sentimentu nasionalismu no patriotismu ne'e iha ne'ebé? Atu harii rai ida ne'e ho forma kolonializmu foun, ne'e ha'u  la konkorda. Ha'u hanoin maski  ita beik demais, beik demais maibé ita la presiza asesoria ida barak demais," nia esplika.

Tempotimor (Dili) – Atu halo konstrusaun ba Irigasaun Maliana II, Governu Timor-Leste presiza halo akordu hamutuk ho Governu Indonézia. Razaun, tanba bee ne'ebé atu tama ba irigasaun Maliana II mai husi mota ida ne'ebé baliza entre TL-Indonézia.

"Irigasaun Maliana II ne'e, iha loos mota ida ne'ebé baliza entre TL no RI. Bainhira ninia dezeñu kompletu, ami rasik haruka ba MNEK depois kopia mós ba Embaixada Indonézia iha Dili, para oinsá  iha koordenasaun ho parte Indonézia,” dehan Diretór Nasionál Irigasaun no Jestaun Bee (DNIJB), Martinho Laurentino Soares iha salaun João Paulo II, Comoro, Sesta (22/11/19).

Tuir Martinho, iha parte Indonézia nian, bee suli di'ak tebes. Maibé, parte Timor-Leste seidauk. Nia dehan, tanba atu halo barajem ida, presiza akordu ho parte Indonézia.

"Bainhira koordenasaun la'o loos ona, bee ba irigasaun ne'e sei fahe malu ho Indonézia," dehan Martinho.

Tempotimor (Dili) –  Prezidente Sentru Lojístika Nasionál (SLN), Augusto Junior Trindade katak, foos  Timor atualmente iha armazem SLN nian, hela de'it tonelada atus neen resin (600 toneladas).

"SLN, normalmente kuandu hasoru ona Novembru no Dezembru sempre preokupa ho stok. Entaun hakarak atu hatete katak atualmente iha CLN hela de'it tonelada 600 resin foos lokál," dehan Prezidente CLN, Augusto Junior Trindade iha Salaun João Paulo II Comoro, Sesta (22/11/19).

Nia dehan, maske stok foos hela de'it tonelada 600 resin, maibé CLN sei servisu hamutuk ho parte kompetente atu asegura.

"Ami servisu hamutuk ho seitór privadu no kompañia importadór sira atu garante katak situasaun ida ne'ebé daudaun ita preokupa bele la'o ho di'ak. Tanba estadu rasik, lakohi nia povu festeza Natal no tinan foun ne'e ho situasaun ne'ebé menus ai-han," tenik Augusto.

Nia dehan, maski ohin loron produsaun foos iha Timor Leste menus, maibé  CLN garante sei sai garantór di'ak ba merkadu.

"Ita haree dadus husi Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) rasik, katak ita nia produsaun foos  menus. Maibé, ho buat hirak ne'e SLN servisu hamutuk ho MAP, Sekretáriu Estadu Kooperativa no IGE para oinsá atu foku ba hasa'e produsaun iha rai laran," nia dehan.

Tempotimor (Dili) – Koordenadora grupu to'os na'in Haburas Moris (KHM) Rince Nipu, husu ba Governu atu hadi'a sistema pagamentu ba to'os na'in sira. Saláriu ne'ebé simu tarde, hamosu konfuzaun iha familia laran. Inklui grupu.

"Bainhira pagamentu tarde, mosu violénsia iha to'os na'in sira nia familia no sira nia grupu. Tanba, sira simu osan tarde, iha sira nia grupu hirus malu. Sira duun malu no lori malu ba Governu. Gasta ona tempu tan atu hetan de'it pagamentu ne'e," dehan Rince Nipu iha salaun João Paulo II Comoro, Sesta (22/11/19).

Nia dehan, tan pagamentu tarde, to'os na'in lakon sira-nia konfiansa ba Governu. Tanba Governu la haree ba nesesidade to'os na'in sira nian.

"Lia fuan lakon konfiansa mosu, tanba pagamentu tarde. Tanba to'os na'in bainhira halo to'os no koleita presiza osan. Bainhira sira halo to'os ne'e, selu ema hodi halo to'os. Maibé, bainhira koleita hotu ona, sira simu osan tarde. Ida ne'e mak halo sira lakon fiar no triste," Rince tenik.

Alende ne'e, turi Rince problema seluk ne'ebé sira hasoru mak menus transporte.

"Bainhira produtu sira ne'ebé ami prodús ne'e koleita ona, ami labele lori to'o iha merkadu nasionál, tanba transporte laiha. Tanba, husi Maliana mai Dili, ret ida pelumenus $250 to'o $300 kada kareta," dehan Rince.

Tempotimor (Dili) – Xefe Governu, Taur Matan Ruak dehan, nia sei la preokupa ho opiniaun barak ne'ebé fó sai kona-ba montante Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne'ebé bo'ot  tebes. Tanba, sei iha prosesu diskusaun.

"Hau la preokupa. Tanba sei iha diskusaun iha Parlamentu. Buat hirak ne'e, opiniaun idaidak ninian. Ami haruka proposta ba, naturalmente ao longo de diskusaun mak ita hare'e. Maibé, ha'u la espekula ida ne'e," dehan Taur iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Kinta (21/11/19).

Xefe Governu ne'e mós afirma, desizaun hotu sei fó sai bainhira halo ona diskusaun. Ho nune'e, nia husu atu la presiza halo espekulasaun. Tanba, nia dehan, ida ne'e nu'udar planu Governu nian.

"Montante ne'ebé ami haruka ba Billaun $1,950. Durante diskusaun mak foin hare'e solusaun saida? Alterasaun karik, iha ne'ebé? Tanba saida? Área ida ne'ebé? Ida ne'e diskusaun iha PN," Taur esklarese.

PM Taur dehan, iha tinan ida ne'e primeira vez Governu tau osan $800 e tal mill ba seitór  sosiál  nian, liuliu edukasaun. Tanba tuir PM, seitór ne'e importante.

Remodelasaun

Iha okaziaun ne'e, PM Taur mós konsidera planu remodelasaun ba VIII Governu, hanesan opiniaun ida. Ne'ebé, atu realiza tenke liu husi avaliasaun ba kada membru Governu.

"Ne'e opiniaun ida. Maibé, atu ba remodelasaun tenke halo uluk avaliasaun. Tanba ne'e, ha'u seidauk ko'alia kona-ba ida ne'e," hatete Xefi Governu ne'e.

Nia esklarese, atu halo avaliasaun ne'e kompetensia tomak Primeiru Ministru nian. Tanba, tuir PM Taur, lei mak hateten nune'e.

"Avaliasaun ba membru Governu ne'e, PM mak halo. Klaru katak PM nakloke ba opiniaun no kritika hotu. Maibé iha lei hateten katak kompetensia idak-idak ninian," nia esplika.

Taur dehan, nia fiar koligasaun AMP sei metin nafatin no la'o normál.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter