Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Deputadu Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Adriano do Nacimento kondena Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guteres Lopez, la dignifika Parlamentu Nasionál hanesan orgaun soberanu ida iha nasaun Timor-Leste.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Adriano do Nascimento dehan, nu'udar Prezidente foun ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM), José Luis Guterres ‘LUGU’ ba halo kontinuasaun de'it obra ne'ebé durante ne'e Mari Alkatiri halo ona iha Oekusi.

"Atualmente nia prezidente RAEOA ona. Agora, ita hein ninia kapasidade atu hatuur konfiansa legál no polítika ne'ebé VIII Governu fó. Prezidente autoriedade tenke hatudu ninia kapasidade intelektuál, sensibilidade polítika atu haree kestaun Oekusi nian, nomós sensibilidade ekonomika hodi hatur RAEOA nu'udar rejiaun espesiál," dehan deputadu PD Adriano do Nascimento iha PN, Kinta (14/11/19).

Adriano fiar, prezidente foun RAEOA ba la'ós atu halo buat foun, maibé kontinua de'it obra ne'ebé Mari Alkatiri hahú tiha ona.

"Señor LUGU ba iha ne'ebá la'ós buat foun. Nia hamriik iha Dr. Mari ninia obra maka dezafiu boot ba nia. Ema sei halo komparasaun. Seraké Mari nia jestaun ukun mak di'ak-liu ka LUGU nia ukun mak di'ak-liu. Tanba, bele dehan katak Dr. Mari halo buat ne'ebé di'ak-liu kompara ho obra iha Dili laran," dehan Adriano.

Nia afirma, durante ne'e lideransa Mari nian, bele dehan katak iha de'it Pante Makasar. Maibé, foti ona nasaun no rejiaun nia oin iha mundu. Maski, iha postu sira seluk seidauk. Maibé, iha faze pur faze.

"Dezafiu ba LUGU mak ne'e, seraké nia bele to'o iha ne'ebá ka la'e? Nia kontrolu ba kualidade obra nian ne'e, to'o iha ne'ebá ka la'e? Maibé, señor LUGU mós keta haluhan katak molok Dr. Mari sai husi Oekusi ami PN politiza tiha ona Oekusi ne'e," dehan Adriano.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Antonio da Conceição deklara katak durante ne'e liñas ministeriais iha VIII Governu subar ona osan ba iha fundu kontizensia nian.

"Liñas ministeriu sira ne'e iha osan ne'ebé sira subar ne'e barak la halimar. Buat ida naran fundu kontinzensia ne'e, iha governasaun sira uluk ne'e so tau de’it iha dotasaun tudu Governu osan ne'e iha ministeriu finansas," dehan Antonio iha Parlamentu Nasional, Segunda (11/11/19).

Nia hatutan, maibé Governu agora ne'e kada ministériu iha fundu kontinzensia, atuasaun emerjensia ne'e ba tudu Governu, la'ós ministeriu ida hanesan ahi han rai Sekretariu Estadu Ambiente ne'ebé la'ós nia responsabilidade.

Nia responsabilidade mak atu promove fali meiu ambiente. Maibé, atu kuda ai ne'e depois, ida fahe asistensia umanitaria mak ba uluk.

"Solidariedade matan dukur hela la ba halo ida, depois seluk ambiente mak tun uluk ba kuda ai iha tempu ne'ebé la'ós udan ne'e imposivel."

Hatudu katak atuasaun ne'e hanesan arbitrariu loos, laiha asaun kordenada, uma ahi han hela iha Lorosa’e ne'ebá to'o uma lulik sira ne'e, Sekretariu Estadu Kultura nian buka atu hadi'a filafali tan sei fahe osan ne'e laloos.

Kultura ne'e moris husi grupu ne'e rasik mak harii la'ós estadu mak ba harii kultura hodi hola parte ba sistema estadu ninian.

Agora sekretariu estadu tau osan ba ida ne'e de'it buat sabraut barak, ne'ebé ami hanoin osan ne'e se ita bele ko'a sira nia osan ne'e diak liután.

Tinan ne'e sira la'ós halo milagre hanesan Jesus nian fila ikan 2 atu fó han ema rihun ba rihun ne'e la to'o ida ne'e laiha kapasidade.

Tempotimor (Dili) – Partidu Demokrátiku (PD) propoin, hodi ko'a  Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ba Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) no Ministériu Ensino Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) %50, tanba konsidera laiha utilidade.

Tuir Prezidente Bankada PD, Antonio da Conceição maske edukasaun ne'e importante tebes, maibé tenke hare'e didi'ak orsamentu. Nia dehan, importante la signifika naran tau osan hodi bele dehan halo ida ne'e no halo ida ne'ebá.

"Iha altura ne'ebá, iha hau nia tempu Ministériu Ensino Superiór seidauk iha. So diresaun de'it mak iha. Maibé, agora fahe ona ministériu rua ne'e ho osan bo'ot. Ami propoin ko'a. Ko'a mais ko'a  maka'as. Hatun ba %50 husi nia pedidu ne'e," dehan Antonio iha Parlamentu Nasionál, Segunda (11/11).

Nia esplika, razaun ko'a tanba laiha utilidade ba osan. VIII Governu ne'e, tuir Antonio esperensia iha ona. Maibé, tau osan la tuir dalan.

“Osan ida $21 milloens ne'ebé mak atu tau de'it ba rehabilitasaun ka konstrusaun sala de aulas, ne'e fatin loloos ida iha transferensia públika, ne'ebé mak agora daudauk Ministeriu Edukasaun, Juventude no Desportu tau hela,” nia hatete.

Tuir deputadu ne'e ninia haree, OJE 2020 ne'e bo'ot la halimar. Tan ne'e, nia sujere hakarak atu ko'a  OJE 2020 ne'ebé aloka ba MEJD ne'e atu tau filafali ba fundu de infrastutura. Ho nune'e, tuir Antonio, kapitál desenvolvimentu bele aumenta no haree katak ida ne'e bele hamosu servisu iha rai laran.

Tempotimor (Dili) – Bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), konsidera Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, boot tebes no pela primeira vez hakerek iha istória Timor-Leste nian. Alende ne'e, OJE 2020 laiha profesionalidade. Tan ne'e, sei la fó impaktu ba ekonomia nasionál.

“Orsamentu ne'e boot tebes. Ida ne'e, pertama kali tercatat iha sejarah ukun Timor nian,” deklara Prezidente Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Antonio da Conceição iha Parlamentu Nasionál, Segunda (11/11/19).

Antonio dehan, bele tau osan bo'ot. Maibé, laiha kapasidade ezekuta mak sai problema. Ezekuta, tuir nia hanoin, la'ós liga de'it atu gasta. Maibé, aliñamentu ba prioridade.

“Ita sente dehan atividade exportasaun laiha no halo komparasaun ho importasaun ne'ebé bo'ot tebes. Entaun, tenke hare'e para dezenvolve ona agrikultura. Atu nune'e, bele redus atividade importasaun,” nia esplika.

Populasaun, tuir Antonio, halerik hela de'it tanbá sira-nia sasan la folin. Maibé, sasán husi rai liur kontinua tama mai rai-laran. “Presiza halo aliñamentu ba prioridade orsamentu ne'e, tuir dadus nasionál nian,” nia sujere.

Iha fatin hanesan, Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco rekoñese, montante OJE 2020 bo'ot. Maibé, la determina ekonomia rai-laran. Katak, la fó impaktu ba ekonomia nasionál nian.

"Ami hare'e hotu situasaun hirak ne'e. Katak, orsamentu ida ne'ebé laiha profesionalidade. Ninia alokasaun ba liu bens de servisu, hodi sosa sasán," hatete Francisco Branco.

Tempotimor (Dili) – Deputadu opozisaun iha Parlamentu Nasionál husu ba Governu daualu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, atu hatudu rezultadu serbisu loron 100.

Deputadu husi Bankada FRETILIN, Dario Madeira sisi promesa Governu bainhira simu pose katak sei halo esforsu hotu-hotu iha loron 100, hodi hatudu rezultadu ba povu Timor-Leste.

“Ha’u reprezenta (povu) iha Parlamentu Nasionál ida ne'e, hakarak atu ko'alia tanba tempu mós besik ona. Orsamentu ba tinan 2020 atu mai ona PN, atu tama ba diskusaun,” Dario deklara iha PN, Tersa (15/10/2019).

Hanesan deputadu ne’ebé durante ne’e tuun ba hala’o kontaktu eleitorál iha baze, Dario hatete, nia sempre simu pergunta barak kona-ba kestaun ne’e.

Tanba ne’e, nia dehan, nu’udar reprezentante povu, nia iha obrigasaun ida atu husu tutan ba Governu kona-ba promesa ne’ebé halo ona.

“Hahú formasaun Governu (VIII) Señor Ministru sempre koalia katak “ami sei halo esforsu hotu-hotu iha 100 dias ami sei hatudu rezultadu,” dehan Dario hodi repete promesa ne’ebé Governu fó.

Maibé, nia hatutan, ohin loron povu husu rezultadu serbisu loron 100 mak ne’ebé?.

“Halo favor hatudu ba votante sira par sira mós bele hatene ida ne'e,” dehan nia.

Deputadu ne’e dehan, promesa ba loron 100 ne’ebé Governu AMP fó to’o ohin loron prejudika nafatin povu, liuliu iha área  Saúde, Bee-moos, Agrikultura, no Infraestrutura.

“Área hirak ne’e iha baze sei nafatin sai problema,” dehan nia.

Tempotimor (Dili) – Mália da Costa, estudante Ensinu Sekundária Colégio (ESC) São Paulo São Pedro Aileu, Segunda (14/10/19) durante oras ida nia laran, asume knaar hanesan deputada.

Inklui deputadu, Mália sai mós Prezidente Bankada Partidu Demokrátika (PD) iha uma fukun Parlamentu Nasionál. Durante asume ninia pasta, Mália hanesan deputada iha PN espresa nia sentimentu triste, relasiona ho situasaun ambientál iha Kapitál Dili.

"Ha'u nu'udar labarik feto ida, ha'u sente triste ho situasaun meiu ambiente, ne'ebé oras ne'e ema barak ladún iha konxiénsia hodi sunu rai arbiru. Tanba ne'e, nia impaktu ba iha futuru bainhira tempu udan halo rai monu no estrada sira ne'ebé sai estratéjiku ba viajem pasajeiru sira nian, inklui ba labarik feto sira iha tempu ba eskola," espresa Mália da Costa iha plenária bainhira nia hato'o ninia intervensaun.

Iha plenária ne'e, Mália fó mós ninia sujestaun ba Parlamentu Nasionál atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé implementa ona iha suku sira.

"Husu ba PN atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé estabelese ona iha suku sira, tanba realidade hatudu katak ema kontinua sunu rai, ne'ebé rejulta ahi han komunidade nia uma kuaze 100 resin, animal no rikeza iha Munisípiu Ermera,” nia esplika.

Nia afirma, iha Konstituisaun RDTL artigu 61 kona-ba Meiu Ambiente, tanba ne'e ema hotu iha direitu moris di'ak iha ambiente no familiar liután, tanba ne'e atu solusiona kestaun ne'e iha pontus importante haat.

"Pontus importante haat man hanesan, Fó importánsia hodi rezolve mudansa klímatika, aplika polítika iha nivél nasionál, presiza iha rekursu umanu ne'ebé di'ak hodi apoiu nai ulun sira, no ikus liu mak labarik feto sira presiza hetan oportunidade hodi espresa nia opiniaun hodi halo desizaun ba mudansa klimatika no ambientaál," dehan Mália.

Tempotimor (Dili) – Partidu FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) husu imediatu ba parte seguransa atu kaptura no halo investigasaun ba motorista deputadu nian iha PN, ne'ebé halo insultasaun ba Prezidente Repúblika.

"Uluk deputadu Sabino Soares ‘Guntur’ dehan Prezidente Repúblika goblok ba presta deklarasaun. Agora, motorista deputadu ida nian iha PN tau estatus katak, “Imi Fretilin 2000 ne'e, viva to'o rai ne'e ku'ak, mak imi nia Prezidente ka imi nia Doutór Lú Olo ema sei sulan hanesan fahi Makau to'o hotu," deklara deputada Maria Angelica iha plenária, Tersa (01/10/19).

Entertantu, deputadu Alexandrino Cardoso da Cruz mós hatete hanesan. "Motorista ida mak dehan fali sulan Prezidente Repúblika hanesan fahi Makau iha luhan laran to'o mate ne'e, ha'u hanoin ita konsidera ita nia prezidente hanesan animal," dehan Alexandrino.

Nia mós husu ba parte seguransa atu halo kapturasaun ba motorista ne'ebé insultu Prezidente Repúblika ne'e.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Parlamentu Nasionál konsidera, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Comoro, Segunda (23/09/19) ne'ebé rezulta joven nain rua mate, responsabilidade Governu nian.

"Juventude asaltu malu. Oho malu beibeik ne'e, tanba laiha kampu servisu. La'ós liga ba buat oioin. Tan ne'e Parlamentu Nasionál husu ba Governu daualu, para kria jestaun ho di'ak, para kria kampu servisu ba ita nia juventude sira, para sira mós bele partisipa iha dezenvolvimentu estadu," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).

Iha fatin hanesan, Prezidente Bankada Demokrátika Mariano Assanami Sabino katak,  konflitu mosu tanba ema la servisu.

"Konflitu ne'e kuaze ema la servisu, lanu. Ida ne'e problema kona-ba kampu servisu nian. Ita ko'alia kona-ba paz, estabilidade, dezenvolvimentu ekonomia, kampu servisu," dehan Assanami.

Assanami afirma, durante Timor-Leste ukun an, la dezenvolve sidadania. "Durante ne'e ita la dezenvolve sidadania. Tanba ne'e, mak ita nia dezenvolvimentu ba sidadania," afirma Assanami.

Tuir informasaun ne'ebé iha katak, iha maizumenus tuku 11.00 otl, Segunda (23/09/19) joventude sira asaltu malu iha parte Ai-mutin, ne'ebé rezulta joven na'in rua mate fatin.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter