Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Friday, 25 June 2021

Tempotimor (Dili)-Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS) Francisco Martins Jerónimo deklara, komunidade sira ne’ebé vasina kada fulan sei hamosu sorteiu iha suku ida-idak ba ema na’in-sia (9) hodi hetan US$100.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Diretór Ezekutivu Ajénsia Teknolojia Infromasaun no Komunikasaun, institutu públiku (TIC Timor,ip), Roberto Caitano de Sousa Vicente, halo enkontru regular ho Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hodi relata progressu servisu.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Projetu Konstrusaun estrada diresaun Munisípiu Baukau na Munisípiu Lautein ho distánsia 57,6 kilometru (km) dadaun ne'e atinje ona pursenru ualunulu resinhaat (84%).

Konstrusaun ba projetu ne'e, hahú iha loron 05 fulan-setembru 2017 no tuir lolos remata iha loron 21 fulan-fevereiru 2020, maibé lakonsege tanba situasaun polítika no pandémia Covid-19 ne’ebé atraza prosesu finalizasaun ba projetu refere.

Ministru Obras Públika (MOP), Salvador Eugénio Soares dos Reis Pires, akompaña husi Diretór Jerál Administrasaun no Finansa (DJAF), Januário Patrício Barbosa, no Jestór Unidade Jestaun Manajementu (PMU) estrada, Sidónio Amaral Freitas, iha loron (23/6),  halo inspesaun ba progressu konstrusaun estrada nasionál diresaun husi munisípiu Baukau to’o munisípiu Lautein hodi haree nia progresu.

Maske Governu firme fó apoiu ba projetu konstrusaun estrada ne'e maibé husu ba emprezáriu sira atu garante kualidade infraestrutura oinsá bele fó benefísiu ba komunidade sira ne’ebé asesu.

“Ha’u-nia fatin nakloke no suporta ita-boot sira hodi ko’alia ba issu sira ne’ebé relevante, bazikamente hodi fasilita povu Timor-Leste. Ha’u-nia parte sei halo buat hotu hodi suporta ita-boot sira-nia servisu, no dala ida tan, favór garante kualidade ne’ebé di’ak. Kualidade projetu ne’e mak importante tebes”, dehan Ministru Salvador iha Postu Administrative Laga, munisípiu Baukau, kuarta (23/06).

Durante iha atividade inspesaun, MOP haree direita progresu konstrusaun, rona preblema no preokupasaun ne’ebé kompaña kontratór no konsultór infrenta iha tereñu, inklui haree mós kualidade konstrusaun estrada refere.

Aleinde observa pontu importante sira iha konstrusaun estrada trosu Baukau-Lautein ne’ebé presiza halo realineamentu iha área protezidu sira, ponte ejistente sira, no prosesu indiminizasaun ba komunidade afeitadu sira.

Husu mós kompaña konsultór atu servisu hamutuk, koordena no ko’alia ho komunidade afeitadu sira ba prosesu indiminizasaun, nune’e bele fasilita konstrusaun trosu refere hodi labele atraza prosesu konstrusaun.

Enkuantu orsamentu ne'ebe utiliza ba projetu konstrusaun estrada ne'e mai husi finansiamentu fundu impréstimu husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ho montante US$29,315,346.10.

Empreza ne'ebé hala’o projetu mai husi Internasionál joint venture husi kompaña CBMI Construction CO/LTD no Chonqing Road Engineering Group CO/LTD no hetan superviziona husi kompaña Internasionál Donsung Engineering CO/LTD, iha Joint Venture hamutuk ho Dongil Engineering CO/LTD, asosia hamutuk ho kompaña nasionál Kai Watu Kmanek Consultant Unip.Lda. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Formandu ne'ebé tuir formasaun husi Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Anjelina Lemos hatete, bainhira fila husi formasaun promote sei hari’i kooperativa kreditu (simpan pinjam) iha Munisípiu Aileu, Postu Administrativu Lekidoe, Suku Asubilitó

“Formasaun ne'e ami tuir fulan ida, bainhira remata formasaun ne'e ha'u sei ba implementa formasaun ne'ebé ha'u aprende husi SEKoop ho tipu kooperativa ne'ebé ha'u atu hari’i iha ha'u-nia suku mak simpan pinjan”, dehan Anjelina Lemos, iha salaun katedral Vilaverde, kinta (24/06).

Durante ne'e la hatene kona-ba servisu ka lala’ok kooperativa nia, tanba ne’e tuir tuir formasaun iha Dili atu oinsá bele implementa serbisu kooperativa iha nia suku.

“Ha'u la hatene saida mak kooperativa ida ne'e, no ha'u rona naran kooperativa ne'e maibé ha'u la hatene ne'e kona-ba saida?. Maibé finalidade ha'u komprende ona lala’ok kooperativa ne'e maske formasaun ne'e seidauk remata”, afirma nia.

Iha Suku Lekidoe grupu kooperativa ida seidauk ejiste nune'e iha esperansa sei hari’i kooperativa iha suku atu ajuda komunidade oinsá rai osan no empresta osan.

“Iha ha'u-nia suku grupu kooperativa seidauk iha, ami-nia grupu ou komunidade la hatene saida mak kooperativa tanba ne'e ha'u mai tuir formasaun, ha'u tenke ba implementa filafali no oinsá mak komunidade rai osan no oinsá foti fali osan e osan ne'e rai ona atu foti fali halo saida”, hatete nia. (*)

Published in Ekonomia

Tempotimor (Díli)-Komisáriu Komisaun Funsaun Públika (KFP) ba Asuntu Disiplinar, António Freitas hatete, KFP sei aplika pena administrativa ba funsionáriu Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL) ida, tanba kontra kompromisu kontratasaun.

Published in Justisa

Tempotimor (Dili)-Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun​(MNEK), Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno hatete, desizaun atu muda pozisaun esterna Timor-Leste (TL) hasoru situasaun Mianmar, depende ba Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guteres ‘Lú Olo’ no Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak.

Tanba, eleisaun ba rezolusaun Organizaun Nasaun Unida (ONU) kona-ba situasaun iha Mianmar, Ministériu Negósiu Estranjeiru Koperasaun, iha loron 18 fulan-junu 2021, desidve ota abstein  tanba kumpre konsisténsia polítika externa Estadu Timor-Leste desde 2010.

“Portantu horseik ha’u husu iha Konsellu Ministru, se estadu halo fali konservasaun politika ida, parlamentu bele mós fó sujestaun, maibé depende ba señor Prezidente Repúblika no señor Primeiru Ministru, mak sei deside, se iha mudansa ba politiku ne'e ka lae. Tanba politiku ne'e deside tinan 2010 to'o agora”, dehan Ministra Adalzija iha Parlamentu Nasionál (PN), kinta (24/06).

Bainhira estadu deside muda TL ninia visium mós tenke halo konsulta, tanba ida ne'e la'ós desizaun MNEK nian.

Maske nune’e, rezolusaun ne’e pasa ho votu maioria favorável hosi nasaun 119 no nasaun 36 deside abtensaun, inklui nasaun sudeste aziátiku hanesan Brunei Darusalam, Tailándia, Laos no Kambodia fó votu abstensaun hodi fó biban Mianmar rezolve problema rai-laran.

Enkuantu, dadauk MNEK mós hato'o ona ba Konselhu Ministru (KM) atu nune'e Primeiru Ministru ho Prezidente Repúblika inklui Parlamentu Nasionál hodi haree fali posizaun Timor-Leste ba Mianmar.

Estadu Timor-Leste nia posizaun balun nunka muda  hanesan One-China Policy, auto determinasaun Palestina, auto determinasaun Sahara Osidentál no reforma konsellu seguransa inklui Mianmar. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Formandu ne'ebé tuir formasaun iha Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Sergio Martins Amaral promote sei hari’i kooperativa produsaun iha Suku Irabinde Baixo, Postu  Administrativu Uatukarbau, Munisípiu Vikeké, bainhira remata formasaun kooperativa.

Published in Ekonomia

 

Tempotimor (Dili)-Primeriu Ministru (PM), Taur Matan Ruak, defende reprezentante Timor-Leste ne’ebé deside iha asembleia jerál Organizasaun Nasaun Unidu (ONU) hodi fó votu abteinsaun ba kazu Mianmar, tanba la muda valór no prinsípiu demokrasia iha Timor-Leste (TL) adopta.

“Votu ita-nian halo tiha ona, faktu de konsumadu, votu ida ne’e la substitui valór no prinsípiu sira ne'ebé Timor-Leste komunga hanesan demokrásia. Respeita direitu umanu solusaun pasífika, problema sira la utiliza violénsia, entaun Timor defende ida ne'e no prinsípiu valór sira Timor nia, ita kontinua nafatin”, deklara PM Taur iha Palásiu Prezidensiál, Bairopite, kinta (24/06).

Tanba demokrasia ne’ebé Timor-Leste iha dadaun ne’e lori rán no mate mak hetan, tanba ne’e prinsípiu valór sira ne'e nafatin.

“Ha'u hanoin ita-nia nasaun ne'e demokrátika, ida ne'e opiniaun sidadaun sira-nian importante loos governu rejista preokupasaun hotu, soké hanesan ohin ha'u dehan votasaun ne’e halo tiha ona, agora hasa'e lisaun ba futuru de'it”, afirma Taur.

Haree ba votu ba Mianmar ne'ebé ho abstensaun la fó risku ba prinsípiu demokrásia ne'ebé TL konsumu durante tinan ruanolu-resin nia laran.

“Tamba ne'e mak ha'u hatete, votasaun ne'e mezmu votu ne'e ita halo tiha ona, mas nia la subtituui ba valór no prinsípiu sira ne'ebé ita-nia nasaun definde, ne'e kan iha kontempla iha ita-nia konstituisaun rasik”, reforsa nia. (*)

Published in Politika
Page 2 of 2
Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« June 2021 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Tempo Timor Networks

Online Counter