Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, husu ba VIII Governu, liuliu Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), atu hatuur didi'ak sistema edukasaun iha rai laran, hodi bele hadi'a kualidade edukasaun. Liuliu ba profesór no estudante sira.

"Governu tenke investe maka'as iha área edukasaun. Tanba rekursu umanu ida ne'e, laiha rohan. Tan ne'e, ita nia rikusoin sira seluk bele hotu. Maibé, rikusoin ida ne'e nunka mais bele hotu. Tanba ne'e, tenke investe maka'as iha área edukasaun," dehan Francisco Miranda Branco, Vise Prezidente Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (25/09/19).

Deputadu ne'e, husu Governu atu revé filafali sistema edukasaun nasionál nian.

"Governu iha obrigasaun tenke revé fali sistema edukasaun nasionál atu nune'e bainhira estudante sira remata iha universidade servisu kedas. Maibé, se la hetan servisu Governu apoiu sira hodi hetan kréditu, hodi kria servisu ba ninia-an rasik," dehan Branco.

Nia afirma,  Governu presiza halo komunikasaun ho igreja. Tanba, parte igreja iha esperiénsia iha área edukasaun.

"Igreja Katólika iha esperénsia di'ak kona-ba área edukasaun. Entaun, presiza partila sistema edukasaun ho igreja Katólika. Tanba, sira ho esperensia ne'ebé naruk," tenik Branco.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Francisco Miranda Branco hatete, Governu daualu mai atu halo reforma. Hadi'a buat ne'ebé sedauk di'ak. Maibé, sei hahalok fahe malu projetu loos duni, diskursu polítika sira durante kampaíña, retorika de'it.   

“Governu daualu ne'e, mai atu halo reforma. Hadi'a buat ne'ebé seidauk di'ak. Maibé, se ida ne'e loos duni (fahe projetu ba malu), diskursu polítika sira ne'e mesak retórika hotu de'it. Retórika ba kampaíña de'it. Depois, agora nia prátika nafatin de'it hanesan ida uluk," afirma Francisco Branco, Kuarta (25/09/19) iha sala Bankada FRETILIN nian, iha Parlamentu Nasionál.

Francisco Branco hatete lia hirak ne'e relasiona ho Kompañia Baekmoon Unipessoal ne'ebé liu shortlist ba projetu ualu (8) iha MOP. Baekmoon Unipessoal, nu'udar kompañia ne'ebé Luzerio Donzilio Junior da Conceição Teme, oan mane husi asesór prinsipál Ministru Obras Públika, Jorge da Conceição Teme, servisu.

Na'in husi kompañia sira seluk, ne'ebé partisipa mós iha tenderizasaun hamutuk ho kompañia Baekmoon Unipessoal, hahú deskonfia. Sira dehan, iha posibilidade boot Kompañia Baekmoon Unipessoal bele manan projetu lubuk iha MOP.

Francisco Branco deklara Parlamentu Nasionál sei bolu Ministru Obras Públika (MOP), para ba hatán  iha Parlamentu Nasionál kona-ba buat hirak ne'e.

"Ami iha podér atu bolu Ministru Obras Públika mai para hatán iha PN. Karik ida ne'e ami sei uza. Tanba, dalaruma mós bele loos no bele issu de'it. Tanba ita la gosta ema ida, ita hamosu issu bara-barak. Maibé, depois bolu tiha ministru mai hatán iha PN nia oin, mak foin hatene loloos saida mak akontese," Branco afirma.

Vise Prezidente Bankada FRETILIN ne'e hatete Governasaun daualu ne'ebé mai ho polítika atu halakon karatér sira ne'ebé fó projeitu ba malu ne'e, maibé atú ne'ebé akontese iha Governu anteriór da'et fali mai Governasaun daualu.

"Prátika ne'ebé la'o iha Governu anteriór mak fahe projetu de'it. Ajudikasaun direta de'it, single source de'it, la liuhusi aprovizionamentu normál, la liuhusi tenderizasaun ne'ebé se mak kualifikasaun di'ak liu para kaer projetu. Maibé, ita fó tuir sentimentu ida-idak nian, katak familia, kor hanesan. Se hanesan ne'e, ita atu lori nasaun ne'e ba ne'ebé," Branco afirma.

Nia mós dehan, bainhira Governu mai atu hadi'a sistema sira ne'e mak nune'e nafatin, oinsá mak bele kumpri lei ne'ebé vigora iha Timor-Leste.

Tempotimor (Dili) – Polítika Governu daualu ne'ebé promete atu kria kampu servisu ba Timoroan 60.000 kada tinan, ne'e bosok povu.

"Polítika kria kampu servisu 60.000 ne'e bosok. Ida ne'e bosok povu. Polítika kampaíña nian. La tuir realidade no laiha kálkulu ida atu ko'alia ba ida ne'e. Tanba ne'e, ita kuandu ko'alia tenke kálkulu halo didi'ak no halo estimasaun loloos mak ko'alia  ba públiku," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (25/09/19).

Nia dehan,  polítika AMP nian ne'e hato'o iha kampaíña. Maibé, atu atinje kampu servisu 60.000 nee ita bosok povu no bosok an duni. Tanba, realidade imposivel bele atinje.

Antes ne'e, Vise I Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento deklara katak, bainhira Governu la konsege atinje, di'ak liu halo mudansa ba polítika Governu nian.

"Ha'u hanoin, se Governu hanoin polítika ne'e la'ós ideál, bazeia ba promesas kampaíña eleitorál, bele revé. Ha'u hanoin la sala buat ida. Importante, mak oinsá la'o tuir nafatin programa Governu nian. Kona-ba númeru ne'e ita bele halo mudansa, bazeia ba realidade ne'ebé mak andamentu polítika ne'ebé mak ita infrenta," dehan Vise I PPN ne'e loron Tersa (17/09/19).

Tempotimor (Dili) – Asesor polítika Iha Ministériu Obras Públika (MOP), Jorge do Conceição Teme rejeita kompañia ne'ebé manan tender ne'e ninia oan nian, tanba ninia oan laiha kompañia.

Tuir asesor polítika ne'e katak, ninia oan servisu duni iha kompañia Baekmoon, maibé la'os ninian.

"Nia servisu iha kompañia ne'e, la'ós viola lei ka regra. Nia laiha kompañia. Maibé hanesan on the job training, nia servisu de'it iha kompañia Baekmoon," deklara Jorge do Conceição Teme, iha edifísiu Ministériu Obras Públika, Kaikoli, Tersa (24/09/19).

Iha fatin hanesan, Diretór Nasional Aprovisionamentu MOP, Quintiliano Afonso Belo katak, projetu ne'e sei iha hela prosesu apresentasaun dezeñu BOQ.

"Prosesu sei la'o hela. Agora dadauk sei halo apresentasaun sira nia metodolójia aproximasaun hodi halo dezeñu BOQ ba truxer sira ne'ebé sira konkore ona," esplika Quintiliano.

Diretór nasional ne'e informa tan, molok halo avaliasaun sira forma uluk ekipa.

"Iha aprovizionamentu molok fó avaliasaun ne'e ami forma ekipa ida komisaun ba avaliasaun ne'e mak iha kompetensia tomak husi ministru mak fó despaxu hodi halo desizaun koletivamente," nia esplika.

ONU Prontu Apoiu PNTL  

September 24, 2019

Tempotimor (Dili) – Organizasoens Nasoes Unidas (ONU) iha Timor-Leste prontu nafatin apoiu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), tanba papél PNTL importante iha Timor-Leste.

"PNTL nia papél importante hodi garantia ba respeitu sidadaun sira nia direitu. Tanba kada nasaun hotu-hotu presiza instituisaun ne'ebé mak efikasia atu garantia paz, justisa no seguransa seriedade hodi fundamentál atu realiza dezenvolvimentu nasaun nian," hatete Reprezentante ONU iha Timor-Leste, Roy Trivedy iha Timor Plaza, Tersa (24/09/19).

Nia dehan, Timoroan sira tenke apoiu PNTL atu fó seguransa ne'ebé funsiona ho di'ak.

"Ita boot sira nu'udar Timoroan halo esforsu tomak hodi apoiu PNTL, para  sai forsa ida ne'ebé funsiona ho di'ak. Tamba ne'e, ONU hola papél ida hodi apoiu ba PNTL iha parte ne'ebá ho posibilidade bele ajuda," Roy promote.

Nia mós afirma katak, iha dékada ikus mai ONU ajuda PNTL liuhosi área administrasaun logistika, administrasaun públika no jéneru direitus umanus.

Reprezentante ne'e subliña, ONU sei apoiu ba PNTL iha parte ne'ebé mak presiza. Tanba iha tinan lima ikus ne'e, reprezentante ONU iha Timor-Leste hamutuk ona ho PDHJ hodi fó treinamentu ba PNTL kona-ba respeita no protesaun direitus umanus.

Tempotimor (Dili) – Ministru Reforma Lejislativa Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Manuel Leite Magalhães hatete, ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2019 MRLAP nian, atinje ona %80.

"Ezekusaun OJE 2019 MRLAP rasik ne'e atinje ona %80, ne'ebé ezekusaun ne'e haree ba nia rítmu saudavél loos no kumpri kalendáriu ne'ebé sira ne'ebé la'o," hatete Fidelis iha Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (24/09/19).

Nia afirma, atividade ne'ebé MRLAP halo durante ne'e mak halo esbosu lei sira no seluk tan.

"Buat ne'ebé mak MRLAP halo mak iha proposta lejislativa, bainhira diskusaun orsamentu prezensa husi MRLAP nian, kontribui ba halo programa reforma administrativa ne'e MRLAP nian. Esbosu lejislativa ne'ebé mak sei aprezenta iha Setembru, esbosu ba kuadru legais sira sei aprezenta Iha Outubru. Ne'e esforsu ida ne'ebé mak MRLAP halo," dehan Fidelis.

Nia afirma, bainhira asume pasta interinu ba MKAE no MTCI servisu mak hala'o enkontru barak hodi aumenta ezekusaun.

"Bainhira ha'u asume kargu hanesan Ministru interinu ba MKAE no MTCI atu koordena bar-barak para dudu sa'e ezekusaun, la'os ba MRLAP nian de'it. Maibé, ba mós MKAE no MTCI," dehan Fidelis

Tuir Fidelis, rítmu ezekusaun nian komesa la'o di'ak tanba balun iha de'it %30, maibé komesa iha ona mudansa. Nune'e hein katak iha tinan ne'e nia rohan, bele atinje ona %50 ba leten.

Tempotimor (Tibar) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva akompaña Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia (MAKE) interinu, Fidelis Manuel Leite Magalhães partisipa iha enseramentu formasaun prátika espesialidade konstrusaun sívil iha Centro Nasionál Empregu, Formasaun Profisionál (CNEFP) Tibar.

Tempotimor (Dili) – Komandante Operasaun PNTL, Superintendente Xefi Pedro Belo hatete, konfrontasaun Ai-mutin ne'ebé rezulta ema ida mate, no ida fali kanek todan, tan de'it tolok membru Polísia nomos komunidade iha área Ai-mutin.

“Relasiona ho konfrontasaun ne'ebé mosu iha Ai-mutin hodi rezulta joven ida mate no ida fali kanek ne'e, tanba grupu ne'ebé halo konvoiu atu filafali ba munisípiu mak tolok membru Polísia inklui mós komunidade sira iha área Ai-mutin,” informa Pedro Belo ba jornalista, Tersa (24/09/19).

Kronolojia, tuir eis Komandante PNTL Munisípiu Dili ne'e konta, bainhira remata inagurasaun gruta iha Aituri-Laran, grupu joven sira ne'ebé mai husi munisípiu ida-idak fila ba sira-nia munisípiu.

“To'o iha unidade  espesiál Comoro nia oin, iha grupu balun ne'ebé iha parte klaran konsege tolok ami nia maluk Polísia sira iha ne'ebá. Depois, sira hakat liubá sira komesa tolok iha konvoi laran. Karreta ida, komesa halai sai ba dalan seluk. Iha ne'ebá mak balun hakilar no tolok mak mosu konfrontasaun hodi hetan rezultadu ida mate no ida kanek," Pedro Belo konta kronolijia ba jornalista.

Pedro afirma,  bainhira mosu konfrontasaun hetan kedas atuasaun husi ekipa patrollamentu Eskuadra Dom Aleixu. Inklui mós Forsa Rezerva nomós Unidade Espesiál ne'ebé konsege kaptura suspeitu na'in rua no detein hela iha sela Polísia.

Kona-ba vítima, tuir Pedro Belo, parte Polísia Nasionál Investigasaun Kriminal responde kedas, depois lori kedas ba iha murtuáriu HNGV.  "Matebian ne'e, autopsia hotu ona no oras ne'e daudaun sira lori sai ona ba fali munisípiu Ainaro," dehan Pedro

Komandante ne'e afirma, kona-ba suspeitu parte seguransa kontinua buka tuir atu halo kapturasaun. Maibé, hein rezultadu husi investigasaun. Tanba polísia identifika hela ema balun.

"Suspeitu rua ne'ebé mak kaer ona ne'e  Fragante Delitu. Maibé, sira seluk ita sei buka tuir. Ha'u fiar katak sei deskobre ema lubuk ida para atu ba hatán iha tribunál," nia dehan.

 

Tempotimor (Dili) – Ministru Reforma Lejislativa Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Manuel Leite Magalhães afirma, lista membru governu pendente nain 9, mantein.

“Pozisaun husi exelénsia Primeiru Ministru mak nafatin. Laiha razaun ruma atu muda kandidatu sira. Mantein nafatin lista kandidatu. Iha tempu besik ha'u hanoin exelénsia PM sei komunika kona-ba desizaun ruma. Lala'ok saida mak hola atu solusiona situasaun ida ne'ebé adapta to'o ohin loron," resposta MRLAP ba deklarasaun bankada KHUNTO iha plenária Parlamentu Nasionál, Tersa (24/09/19).

Fidelis afirma, laiha razaun étika ka morál atu troka kandidatu membru Governu. "Laiha razaun nein étika, morál, nein legál ida atu bele troka kandidatu na'in sia. Señor Primeiru Ministru mantein nafatin lista na'in 9. Tanba, laiha razaun ka kualker razaun atu bele justifika naran kandidatu nian.  Tanba haree ba konstituisaun, leis no prinsípiu fundamentais sira," Fidelis afirma.

Ho razaun hirak ne'e, tuir MRLAP, Primeiru Ministru sei la muda naran lista membru Governu, inklui aliansa ne'ebé mak sustenta parlamentu mós Governu. Nia dehan, desizaun la muda.  Tanba desizaun halo husi konsellu diretivu nasionál.

Antes ne'e, bankada KHUNTO iha uma fukun Parlamentu Nasionál deklara ona katak sei troka membru na'in rua ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika iha loron 22 Jullu 2018, iha Palásiu Nobre, Lahane, Dili.

"Ba ami KHUNTO, preparadu ona atu troka ami nia ema na'in rua ne'e. Tanba ne'e liuhusi ha'u nia intervensaun ne'e, média sira mós rona hotu, ami prepara ona ami nia ema, karik PLP no CNRT prepara ona. Tanba, bainhira pedidu PR nian mai atu husu konfiansa ba rai liur ne'e nunka mais akontese, to'o mandatu tinan lima ne'e hotu mós Prezidente Repúblika la sai ba liur," deklara deputadu bankada KHUNTO, Olinda Guterres iha Plenária PN, Tersa (24/09/19).

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus afirma, kazu Ai-mutin, Suku Comoro la inklui grupu arte-marsiais. Tanba, dadaun ne'e bandu arte-marsiais atu hala'o atividade. Nune'e, kazu refere nu'udar krime organizadu.

"Iha momentu ne'e, ema hotu ba missa no inagura gruta. Maibé, oinsá mak akontesimentu iha fali parte Ai-mutin nian. Ne'e ema hotu la espera,” Filomeno afirma, Tersa (24/09/19) iha salaun Suai Room, Timor Plaza, Dili.

Tuir Filomeno, ema barak dehan kazu ne'e Kolimau 2000 no arte-marsiais. “Ne'ebé ha'u ladún  hatene. Maibé, iha konfrontasaun ne'e Polísia tun halo kedas atuasaun," Filomeno esplika.

Entretantu, kazu refere entrega ona ba Ministériu Públiku depois ba tribunál. Nia dehan, parte seguransa buka tuir nafatin, suspeitu sira ne'ebe inklui iha kazu refere atu halo kapturasaun hotu.

"Kazu sira hanesan ne'e la'ós arte-marsiais. Maibé, grupu organizadu kriminozu ka asasinu atu mai halo destabilizasaun iha Timor-Leste. Maibé, buat hirak ne'e identifika ona," hatete Filomeno.

Nia promote sei fó medidas rigorozu ba autor krime sira. “Tanba, aproximasaun agora foti ne'e laiha mudansa. Entaun, agora foti medidas seluk para bele muda situasaun,” nia afirma.

1 Mate, 1 Kanek Todan

Konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Segunda (23/09/19) ne'e rezulta joven 1 mate no 1 fali kanek todan.

“Joven ida mate, agora iha hela mortuáriu Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), para submete ba autopsia. Ida fali kanek todan iha hela sala ICU-HNGV,” Euclides hatán ba perguntas tempotimor.com liuhosi liña telefone, Segunda (23/09/19) kalan.

Euclides dehan, kazu ne'e akontese bainhira grupu lubun boot arte-rituál ida fila husi selebrasaun misa inagurasaun Gruta Sagrado Coração de Jesus iha Taibesi, Dili. Grupu lubun boot ne'e liuhosi área Aimutin, besik fatin fa'an roupa obralan.

"To'o iha área Aimutin, dehan iha grupu ida mak sadik fali sira. Entaun sira tuun fali iha obralan nian ne'e baku fali ema. Ema mós halo auto-defeza ba nian an. Ne'ebé rezulta vitima ida mate fatin no ida kanek todan," dehan Euclides.

Xefi Suku Comoro, Eurico de Jesus ba jornalista katak vitima ne'ebé mate ne'e, la'ós populasaun husi área Aimutin. Nia deskonfia mai husi fatin seluk.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter