Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) –  Durante ne'e, Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi-Ambeno (RAEOA) ho Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) rekolla ona taxa rejionál hamutuk Millaun $32.

"Reseita hirak ne'e, mai husi Alfandega, EDTL, impostu bainhira sasan sira tama no projetu hirak ne'e hotu mak hamutuk millioens 32 ba kofre rejionál," dehan Prezidente Interino RAEOA ho ZEESM, Arsenio Paixão Bano iha Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Dili, Kuarta (18/09/10).

Kona-ba taxa husi Aeroportu Internasionál Rota do Sandal, Bano rekoñese seidauk boot. "Kobre, mas seidauk maka'aas. Ita foin hahú ne'e kobre uitoan," nia dehan.

Tuir Bano, aeroportu internasionál la'ós buat ida fasil. Presiza prepara buat barak. “Sertifikadu de'it ami seidauk iha. Ida ne'e preokupasaun ida mós husi Governu sentrál nian. Tenke halo hotu sertifikasaun internál no sei deskute ho  Administrasaun Aeroporto no Navegasaun Aeréa Timor-Leste (ANATL),” Arsenio esplika.

Aeroportu Rota do Sandalo nu'udar aeroportu ho estandar internasionál ne'ebé hetan inagurasaun iha loron 17 Junu 2019.

Tempotimor (Dili) – Maski tinan rua ona autoridade munisípiu estabelese, maibé seidauk hetan valór  husi Governu Sentrál (GS).

Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau (PAMB), Antonio Guterres konsidera Governu Sentrál (GS) halo ona diskriminasaun no kompetisaun ho munisípiu.  

“Problema ba ami, mak oinsá dudu desentralizasaun iha kraik para bazeia ba programa Governu nian katak, fazeadamente la'o tuir dalan. Maibé, ami la'o tiha ona iha deskonsentrasaun no agora iha desentralizasaun territorial ona,” dehan Antonio Guterres ba jornalista iha Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Dili, Kuarta (18/09/19).

Tuir PAMB ne'e, se la instala kondisaun mínimu iha munisípiu para muda kondisoens populasaun nia moris, autoridade sei hetan de'it saláriu no vensimentu, bens no servisu transferensia públika. “Ne'e mak naran ami autoridade munisipál. Autoridade ida ne'ebé?” PUMB ne'e afirma.

Antonio promete, sei hasoru malu ho Governu Sentrál hodi husu klarafika bainhira mak Governu Sentrál  fó fiar ba autoridade munisípiu sira.

"Tinan ida ne'e, ami hakarak koko. Tempu to'o ona, oinsá mak Governu Sentrál fó fiar ba Prezidente Autoridade Munisípiu sira. Liuhosi fiar ne'ebé mak akordu organik entre dia 1 Setembru 2016 ne'e la'o, no reprezenta ona Governu Sentrál iha kraik," nia esplika.

PAMB mós husu atu Governu Sentrál labele kompete ho Governu lokál.

AMP Blokea Viajen PR  

September 16, 2019

Tempotimor (Dili) – Ohin, Segunda (16/09/19) deputadu sira husi bankada Governu iha Parlamentu Nasionál (PN), blokeia viajen Prezidente Repúblika (PR).

Proposta kona-ba viajen PR ba partisipa Asembleia Jerál UNO iha Nova Iorke, la pasa ho rezultadu 27 vota kontra, 20 a favor ho 1 abstein. Ho ida ne'e, proposta la liu, no dala ida tan PR labele halo viajen ba rai liur.

Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto da Silva hatete, AMP vota kontra tanba Prezidente Repúblika seidauk rezolve impase polítika iha rai laran.

Iha Jullu 2018, bainhira Primeiru Ministru VIII Governu Konstitusionál, aprezenta lista naran nain sia (9) nu'udar kandidatu membru Governu sira, Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú Olo hanesan mós Prezidente FRETILIN rejeita, sem esplikasaun klaru kona-ba kandidatu nain sia (9) ne'e.

Deputadu AMP hatudu sira-nia kbiit, hodi vota kontra viajen PR hodi ba partisipa Asembleia Jerál UNO iha Nova Iorke. Ho ida ne'e, ba dala barak ona proposta viajen PR nian ba rai liur labele realiza, tanba to'o de'it iha Parlamentu Nasionál.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Oscar Lima iha ona komunikasaun ho Autoridade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) hodi envolve emprezariu nasionál no privadu iha dezenvolvimentu Greater Sunrise.

"Hakarak ka lakohi, seitor privadu sira tenke hadia sira nia an rasik, para sira bele ba kompete iha área sira ne'ebé mak bele fó benefisia no benefisia husi fronteita marítima ne'e rasik, kona-ba mina no gas," dehan Prezidente CCI-TL ,Oscar Lima iha nian knaar fatin, AKAIT, Dili, Sesta (13/09/19).

Nia akresenta, atu envolve iha dezenvolvimentu Mina no Gas la fasil. Maibé, bele fó oportunidade ba ema barak atu servisu.

"Mina no Gas ne'e la'ós buat ida ne'ebé mak fasil. Maibé la'ós buat ida ne'ebé kee ema hotu-hotu labele servisu. Iha servisu barak ne'ebé ke iha ligasaun," nia afirma

Alende ne'e, Prezidente ho ekipa CCI-TL nia mós ko'alia ona ho governante sira inklui ANPM para fó prioridade ba emprezariu nasionál sira.

"Ami ko'alia namanas ho Governante sira. Ami ko'alia ona ho Autoridade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) halo nusa mak husu para bele fó mós prioridade balun ne'ebé Timoroan bele halo ne'e fó ba emprezariu Timoroan. Se ita la fó ba emprezariu Timoroan, entaun Mina no Gas ne'e nia benefisius ne'e la'ós ba ita. Mas Mina no Gas ne'e emprezariu internasionál sira lori hotu osan ba liur. Entaun ita Timor la hetan buat ida,"Oscar esplika.

Emprezariu ne'e mós subliña, bainhira Governu la fó oportunidade ba emprezariu Timoroan, mak emprezariu internasionál sei la liga. Nia dehan, hanesan mós obras barak iha Timor-Leste kona-ba konstrusaun sivil, ema la liga emprezariu Timoroan sira.

Tempotimor (Dili) – Komisaun Nasionál halo ona prosesu prosedimentu ba kompañia sira ne'ebé atu sai manan nain hodi fornese mina ba sentru eletrisidade sentrál Hera no Betano.

"Iha ona prosesu tenderizasaun Komisaun Nasionál prosedementu semana oin sei lori ba konsellu ministru hodi hetan apresiasaun ba kompañia ne'ebé sai manan na'in ba tenderizasaun ne'e," Informa MOP, Salvador Pires iha Ministériu Finansas, Sabadu (14/09/19).

Kompañia sira ne'ebé apply ba tenderizasaun ne'e nasionál no internasionál. "Ha'u hanoin, kompañia sira ne'e husi nasionál ho internasionál sira, halo parseria hodi bele halo joint venter ba konkursu ne'e," nia tenik.

Tempotimor (Dili) – Ministru Obras Públika (MOP), Salvador Pires asina Memorandum of Understanding (MoU) ho reprezentante komunidade xefe suku munisípiu 12, hodi implementa programa enerjia renovaveis iha área rurais.

Tuir MOP, transferensia públika Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2019, humutuk 1 miliaun dolares Amérika koloka ona hodi fó asistensia ba grupu komunitariu sira.

"Transferensia públika OJE ne'e hodi fó asistensia ba grupu komunitariu hodi bele halo instalasaun ba solar panel iha komunidade área rurais sira," tenik MOP Salvador Pires iha Ministeriu Finansas Aitarak Laran, Dili, Sabadu (14/09/19).

MOP informa, komunidade sira ne'ebé hetan benefisiu husi programa solar panel, hamutuk 1.237. "Komunidade husi suku 21 mak hetan ona benefisiu ba programa solar panel ne'e, no suku 20 ba instalasaun solar panel foun no suku ida mak sei halo manutensaun bio-gas," nia dehan.

Nia esplika, tinan oin Governu sei preve tan OJE ba komunidade sira ne'ebé hela iha área rurais ne'ebé seidauk asesu ba eletrisidade.

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), liu husi Diresaun Nasionál Gestaun Riskus Dezastres (DNGRD), iha tempu badak sei fó apoiu faze dahuluk,  ba  vítima dezastre naturais husi tinan 2018, hamutuk xefe família 1.881 husi munisípiu 8.

Entretantu, tuir planu programa rekuperasaun nee, sei hala'o iha loron 17 Setembru tinan ne'e. Neebé hetan lansamentu dahuluk iha Munisípiu Baucau no Covalima no sei remata iha loron 31 Outubru tinan nee.

Alende ne'e, distribui subsídiu rekuperasaun ne'ebé SEPS fó ba xefe família hirak ne'e, ho kategoria apoiu hanesan, materiál konstrusaun, pagamentu Cash, Ai-kuadradu no Mão de Obra. No xefe família 1,881 nee, mai husi munisípiu 8, hanesan Baukau, Vikeke, Manatutu,  Aileu,  Manufahi, Covalima, Ainaru no Likisa.

Alende ne'e, dadus restu hamutuk xefe família 1.095, husi munisípiu 4, hanesan Bobonaru, Ermera, Dili no Lautem, sei halo fali iha faze daruak nian ho orsamentu 2020.

Liuhusi konferénsia imprensa, SEPS Alexandrino de Araújo hatete orsamentu 2019 nian ne'ebé prevé ba DNGRD hamutuk $ 944. 907. Husi orsamentu ne'e, fó apoiu ba iha tipu emerjénsia no rekuperasaun.

Tuir nia, orsamentu ne'ebé distribui ba benefisiáriu 1.881 nee, hamutuk $ 599, 340, Mão de Obra hamutuk $ 282, 150 no Ai-kuadradu hamutuk $ 317, 190.

Nia dehan, asegura transferénsia ba distribuisaun, SEPS forma ona ekipa ida, kompostu husi SEPS, Ministériu Interior, Ministériu Finansas, Ministériu Administrasaun Estatál, PNTL no seluk tan.

“Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Ministériu Interior, Ministériu Finansas no Polisia hamutuk para bazeia ba dadus ne'e, hodi entrega osan nomós materiál konstrusaun ba ita nia povu ne'ebé mak afeta ba iha dezastre naturais,” Informa Alexandrino ba jornalista, iha nia knaar fatin, SEPS-Kaikoli, Sesta (13/09/19).

Nia dehan, vítima sira ne'e sei simu orsamentu nomós material konstrusaun tuir nivel estragus ne'ebé mak iha. Governante ne'e, husu ba benefisiáriu sira atu utiliza didi'ak apoiu hirak ne'e, hodi harii filafali uma ne'ebé  estragus ona.  Tanba SEPS sei koordena ho ofisiál polísia suku no autoridade lokál, hodi kontrola atu nune'e prevene fa'an fali material ne'ebé Governu apoiu.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau, Antonio Guterres hatete, populasaun Munisípiu Baucau ne'ebé iha tempu barak la asesu ba eletrisidade, ikus mai hela de'it %18 hodi kompleta %100.

"Infraestrutura báziku iha Munisípiu Baucau iha avansu mak eletrisidade. Tanba iha ona %82. Ita iha aldeia 281, entaun iha aldeia 228 mak eletrisidade kobre ona, hetan naroman ona. Maibé, ba nivel suku ne'e suku tolu mak seidauk asesu eletrisidade hanesan Ossouala, Namanei no Maluro," dehan Antonio Guterres iha Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Sesta (13/09/19).

Alende ne'e, kona-ba bee-moos iha Munisípiu Baucau, komunidade hamutuk aldeia 218 mak konsumu ona bee-moos.

"Eintermus bee-mos, ita nia komunidade sira husi aldeia 281 ne'e, aldeia 218 mak asesu ona ba bee-moos," Prezidente Munisípiu Baucau ne'e realta.

Tuir Antonio, iha tinan rua nia laran, Governu hasoru empase polítika. Maibé, Governu lokál  hamutuk ho parseiru sira hanesan sosiedade sivil, kontinua fornese bee-moos ba komunidade sira iha aldeia 218 ne'ebé asesu bee-mos.

Aldeia hirak ne'ebé to'o oran ne'e seidauk asesu eletrisidade hamutuk aldeia 53, no komunidade aldeia 63 mak seidauk asesu ba bee-mos.

 

Tempotimor (Dili) – Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustinho da Silva sei loke konkursu foun ba fornesementu internet ba Governu, ho kapasita 200 Mega Bytes per Second (Mbps).  

Tuir MTK, nia parte haruka ona karta ba Primeiru Ministru husu autorizasaun para loke konkursu foun ba kompañia sira ne'ebé bele konkore no atu evita single source.

“Foin daudauk, ha'u halo fali karta ida ba ita nia sua exelénsia PM. Tanba, ida ne'e valor boot. Ita labele deside. Entaun, ha'u halo fali karta ida ba PM par husu autorizasaun, para ita halo tenderizasaun foun ba kompañia sira ne'ebé mak bele konkore,” MTK esplika ba tempotimor.com via telefone, Kinta (12/09/19).

Maski nune'e, nia espera valor la hanesan. Nia dehan, tenke diferensia ho ida agora ne'e. “Valor bele tuun, depois ninia likidu ne'e bele aumenta, para bele ajuda ajénsia Governu sira-nia servisu,” MTK informa.

Hatán ba perguntas kona-ba tempu ne'ebé limitadu, tanba Outubru tinan ida ne'e, kontratu ho kompañia GlobalNet hotu ona, MTK dehan, kona-ba ba buat ne'e presiza autorizasaun husi Primeiru Ministru. Tanba, orsamentu ba ida ne'e boot. “Sei nia valor la boot, ministru bele hola dezisaun,” MTK esplika. 

Tuir fontes Tempotimor.com iha Palásiu Governu, iha hanoin balun Governu atu halo single source ba fornesementu internet 200 MBPS ba Kompañia Telkomcel Indonézia, maibé Ministru José Agustinho da Silva dehan valor osan boot, nune'e presiza loke tender para kompañia sira bele konkore.

Tempotimor (Dili) – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Dili, durante fulan Agostu nia laran, rejista kazu infrasaun hamutuk 235.

Segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili, Euclides Belo informa, kazu ne'ebé PNTL rejista barak liu mai husi kondusaun ema ne'ebé uza motorizada la uza kapasete.

"Kazu ne'ebé rejista durante fulan Agostu nian, barak liu mai husi kondusaun motorizada sira ne'ebé la uza kapasete no komete ona infrasaun. Ho nune'e, banhira selu ona multa sira bele foti filafali sira-nia motor," Euclides hatete.

Nia haktuir, motorizada ne'ebe prende iha fulan Agostu hamutuk 4, tanba laiha dokumentus. "Balu komprova ona dokumentus, hodi foti ona sira-nia motorizada. Maibé, balu la konsege foti. Motorizadas sira ne'ebé prende, balu laiha dokumentus no balu foti ona banhira sira multa no ba selu ona iha banku BNU," nia esplika.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter