"Lagoa ida ne'e, sai hanesan lagoa ida ne'ebé bele nakfilak ba lagoa ida ho dezenvolvomentu integradu. Fatin lagoa ida ne'e bele sai hanesan moris kooperativa de peska", dehan Elizário Ferreira, durante partisipa iha atividade kolleta ikan iha Lagoa Erheu, sesta (30/07).
Husi kooperativa peska, bele mós kria fatin ba ema hodi hakail ikan iha fatin ne'e, tanba iha peska atu mai sosa ikan, la presiza fa’an ikan, maibé bele loke loza ida fa'an de'it kail ho ai-talin sira, kuandu ema mai haruka sira kail rasik.
"Kria de'it kondisaun halo oinsá mak halo au ida halo didi'ak dudu ba laran atu bele hakail. Ema kuandu gosta hakail, kleur ema gosta atu hán ikan ne'ebé man-manas. Siknifika katak família ne'e bele promove ema tunu ikan iha ne'e. Kuandu tunu ikan, la'ós ikan de'it mak tunu, bele tunu fehuk ropa, tunu fehuk, talas ne'ebé mai husi produtu lokál ne'e hodi oferese ba ema sira mai ne'e. Kuandu komesa kail to'o lokraik oituan, ema gosta ona atu toba”, dehan nia.
Tanba ne'e, husu mós ba komunidade sira atu promove kooperativa "green house", katak uma modok, ne'ebé produz ho matérial lokál no naturál sira hanesan au-betun ho seluk tan.
"Ema ne'ebé mai hela iha fatin ida ne'e, ema presiza de'it ita atu asegura ho seguransa ne'ebé mak iha. Seguransa ne'e la'ós PNTL, F-FDTL, maibé seguransa ida ne'ebé katak, ema toba kalan, au ne'e labele tarutu. Ema husik hela karteira, ema la'o tiha metru ida-rua mós fila mai karteira nafatin iha. Ida ne'e mak ema bolu seguransa ne'ebé bele asegura ema nia vizita mai ita-nia fatin. Ida seluk, kuandu ema komesa hela, ema hakarak hán, família bele promove restaurante ba kafé”, afirma nia.
Tanba ne’e, enkoraja komunidade sira iha Hato-udu, katak peska tenke sai hanesan kooperativa ida ne'ebé bele produz ikan sira hodi kontribui ekonómia nasaun nian.
"Ohin loron, iha kapitál liliu Dili, ema halai ona husi Ayam-potong, sosis, e hakarak ba hán na’an fresku, ikan fresku. Entaun, komunidade sai baze oinsá bele hakiak ikan. Ita halo atividade ne'e labele sai atividade hakiak ikan de'it. Maibé bele hakiak atividade ekonómika hotu. Entaun, bele sai sentru. Kooperativa prontu atubele kontribui”, afirma nia.
Enkuantu, ikan hirak ne'ebé hakiak iha Lagoa Erheu Hato-udu, durante tinan 6 ona, hahú husi tinan 2016 to'o 2021 ne'e, foin halo kolleta. (*)