Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Monday, 18 November 2019

Monday, 18 November 2019 16:27

OJE 2020, RAEOA Husu Millaun $126

Tempotimor (Dili) – Iha proposta ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, Rejiaun Autonomia Espesiál Oekusi Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (RAEOA-ZEESM) husu osan hamutuk millaun $126.

Eis Prezidente interinu RAEOA-ZEESM, Arsenio Paixão Bano dehan proposta ne'e bazeia ba nesesidade no estudu levantamentu.

"Ha'u sesante Prezidente interinu ba Mari Alkatiri. Ami nia proposta ba OJE tinan fiskál 2020 totál  millaun $126. Orsamentu ne'e atu halo kompleta programa tomak hodi halo dezenvolvimentu iha área rurál," hatete Arseno Bano ba jornalista iha edifisiu ZEEMS Farol Dili, Segunda (18/11/19).

Nia afirma, prosesu levantamentu halo hotu ona. Bano fó ezemplu planu programa ba bee-moos, ne'ebé nia dehan barak liu mak se ba iha Pasabe, Oesilo, Citrana no Nitibe.

"Oekusi la'ós husu de’it. Maibé, halo ona kalkulus no oferese reseita ba estadu Timor-Leste," tenik Arsenio.

Nia dehan, presiza dezenvolvimentu. Maibé, importante mak halo aprezentasaun téknika ba Prezidente RAEOA-ZEESM foun, atu nune'e ba oin lideransa foun bele halo Oekusi di'ak liután.

Alende ne'e, Bano dehan, parte téknika RAEOA nian hato'o sira nia preokupasaun kona-ba orsamentu tinan 2020. Tanba, iha programa no ambisaun barak ne'ebé hakarak Oekusi sai pilotu, tuir mehi Timor-Leste nian.

“Iha pilotu barak sempre iha difikuldade barak. Nune'e, prezidente foun presiza rona maka'as husi téknika sira, kona-ba aprezentasaun ne'e,” nia esplika.

Published in RAEOA
Monday, 18 November 2019 15:55

Juiz La To'o, MJ Nia Desizaun

Tempotimor (Dili) – Presidente Tribunal Rekursu, Deolindo dos Santos deklara, Ministériu  Justisa mak iha kompetensia tomak atu bele foti desizaun ba rekrutamentu juiz, wainhira númeru juiz la to'o hodi atende kazu sira iha tribunál.

Servisu iha nasaun ida ho juiz nain 30 resin de'it ne'e, la fasil. Signifika katak juiz sira sei menus. Solusaun mak esforsu hodi buka no rekruta tan juiz foun, observasista foun no funsionáriu foun.

“Kona-ba juiz, ha'u rasik halo pedidu ba Ministru Justisa para atu bele loke konkursu ba formasaun juiz sira nian. Ha'u hato'o ida ne'e, dala rua ona no dezisaun iha ministru nia liman, hodi deside," dehan Deolindo iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, hafoin halo enkontru ho Prezidente Repúblika, Segunda (18/11/19).

Tuir Deolindo, konsellu subtitutu ona juiz na'in tolu ba tribunal, ne'e para atu taka kuandu bainhira juiz nain haat ne'e iha impedimentu ruma ou auzensia ba liur, ne'ebé labele kompleta desizaun koletiva.

Kona-ba observasista ne'e rekruta hotu ona atu prenxe servisu no iha nain haat mak sei pendente hela. Tribunál mós, tuir Deolindo, sei halo rekrutamentu funsionáriu balun. Tanba sei loke tan  diresaun tezouru tanbá alende prosesu bain-bain, ko'alia mós kona-ba kustu nian.

PTR hato'o mós ba PR kona-ba difikuldade balun hanesan rezidensia ba juiz sira nian iha Baucau, Oekusi no Suai.

Troka Juiz Guilermino

Alende ne'e, to'o agora Tribunál Rekursu mós seidauk foti dezisaun hodi bele nomeia ema atu troka matebian juiz Guilermino da Silva nia fatin.

"Guilermino nia fatin ami seidauk deskute iha konsellu, tanba ne'e konsiderasaun ne'ebé importante tebes," dehan Deolindo.

Nia esplika, mudansa juiz ne'e fó implikasaun ba servisu no depois juiz balun formasaun iha liur hela entaun seidauk deside atu bele identifika se mak bele subtitui ba Guilermino nia fatin nian.

"Ami sei hare'e katak bainhira nomeia hela ida atu subtitui permanente, entaun nia labele envolve iha servisu seluk. Ita labele taka ko’ak ida ne'e no loke fali ko’ak seluk. Ida ne'e mak labele," nia afirma.

Published in Justisa

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál Arão Noe de Jesus Amaral lamenta ho akontesimentu ahi mate durante oras haat nia laran iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato, Komoro, iha Sabadu (16/11).

Prezidente PN ne’e lamenta tanba ahi mate iha meiudia bainhira aviaun sira atu tuun iha aeroportu Komoro.

"Ha'u haree ida ne'e grave, tanba Aeroportu Internasional Nicolau Lobato mak odamatan ba sirkulasaun ema nian, depois ita hatene katak aviaun sempre mai iha oras meudia nian, depois ahi mate loos iha oras meudia nian," dehan Arão iha PN, Segunda (18/11/19).

Tuir Prezidente PN ne’e, loloos problema ne’e labele akontese iha Aeroportu Komoro tanba sistema elestrisidade iha ona.

Arão dehan, presiza tau atensaun maka’as ba fatin sira hanesan Aeropotu, portu no postu sira iha fronteira, tanba husi fatin sira ne'e mak bele detekta ema-nia dokumentus no sasan sira ne'ebé tama no sai, liu-liu kona-ba droga.

"Tuir loloos labele akontese, tanba ita iha ona sistema eletrisidade ne'ebé estabelese tiha ona, depois iha aeroportu mós prepara rezerva par iha koneksaun, kuandu ida mate ida fali lakan kedas, tanba fatin sira hanesan ne'e presiza tau atensaun maka'as, hanesan aeroportu, portu sira inklui mós fronteira sira," dehan Arão.

Tan ne’e, Prezidente PN ne’e husu ba parte kompetente sira atu aranza jeradór balun hodi sai rezerva.

“Ho akontesimentu ne'e PN lamenta tebes, tanba ne'e ha'u husu ba ministru relevante no orgaun sira iha kraik, liu-liu funsionamentu iha aeroportu, presiza tau atensaun. Se bele karik aranza jeradór balun para rezerva," dehan nia.

Entretantu, hafoin kazu ahi mate iha aeroportu ne’e akontese no balun públika iha media sosial Facebook, mosu lamentasaun no kritika oioin husi públiku. Balun husu ba lideransa ministériu kompetente atu rezigna an tanba konsidera laiha kapasidade no inkompetente.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Ideia remodelasaun ba Governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, hahú mosu iha tempu hirak ba kotuk no ideia ne’e hetan afirmasaun mós husi partidu tolu: CNRT, PLP no KHUNTO ne’ebé forma AMP, liu husi rezolusaun númeru 2/2019.

Iha rezolusaun pontu 7 hatete “AMP konsidera nosaun atu halo remodelasaun ba Governu Konstitusional daualuk hodi responde ba nesesidade dezenvolvimentu pais nian, liuliu kontribui ba hadi’a dezempeñu Governu nian.”

Maibé, kompetensia atu halo remodelasaun ne’e AMP la intrega kompletamente ba Taur Matan Ruak nu’udar Xefe Governu ne’ebé hatene no koñese didi’ak ninia membru Governu sira ne’ebé bele halo serbisu no ida ne’ebé labele.

AMP deside hodi fahe ‘poder’ ba remodelasaun ne’e ba lider na’in tolu: Kay Rala Xanana Gusmão, José dos Santos Naimori Bucar no Taur Matan Ruak.

Prezidente Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál (PN) Duarte Nunes rekoñese katak presiza duni halo avaliasaun ba dezempeñu membru Governu sira nian.

Maibé, atu halo remodelasaun ka lae ne’e depende ba desizaun husi lider AMP na’in tolu.

"Ne'e normál. Tinan rua ona klaru presiza, se deskute dehan presiza (remodelasaun) okay. Se la presiza, sira na'in tolu (Xanana, Naimori, Taur) mak sei deside hamutuk par AMP ne'e la'o ba oin," deklara Duarte iha PN, Segunda (18/11).

Iha fatin hanesan, Vise Prezidente dahuluk partidu KHUNTO, António Verdial de Sousa dehan, KHUNTO prontu atu ba remodelasaun, maibé desizaun ne’e fila fali ba lider masimu partidu nian.

"Atu dehan de'it katak partidu Khunto preparadu (ba remodelasaun), maibé atu foti desizaun fila fali ba Konseleiru Másimu Khunto nian mak maun boot José dos Santos Naimori Bucar, maibé partidu Khunto preparadu tiha ona," dehan deputadu António.

Entretantu, deputadu husi Bankada PLP Sabino Soares "Guntur" dehan, bainhira remodelasaun akontese la'os de’it ba membru governu, maibé bele mós ba sistema sira.

"Remodelasaun ne'e buat rua. Ida ko'alia kona-ba hadia ka kompleta estrutura (governu) no ida seluk mak ita bele halo mudansa iha sistema. Ne'ebé remodelasaun ba sistema no membru governu mós iha," dehan Guntur.

Published in Politika
Monday, 18 November 2019 14:43

PTR: Kazu Kaitehu, Desizaun Hotu Ona

Tempotimor (Dili) – Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo Dos Santos deklara, ninia parte oras ne'e lahatene kona-ba kazu desputa rai iha área Kaitehu, Likisa. Nia dehan, ba kazu ne'e desizaun hotu ona.

"Dezisaun kona-ba desputa rai iha Kaitehu, por enkuantu ate data ida ne'e, Tribunal Rekursu la hetan prosesu ruma. Ba ne'ebá ami la ko'alia. Desizaun iha primeira distansia. Ho nune'e, primeira distansia Tribunál Dili mak hare'e ba ida ne'e," dehan PTR hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika iha Palásiu Prezidensiál  Bairru-pite, Segunda (18/11/19).

Formasaun Iha Portugál

Alende ne'e, ba xefe estadu, Deolindo mós relata kona-ba juiz timoroan na'in 5 ne'ebé tuir hela formasaun iha Portugál, durante fulan 6.

"Formasaun ba juiz sira ne'ebé agora la'o hela. Kuaze nain 5 iha hela Portugál no inklui observasista nain 6," dehan Deolindo.

Tuir nia, juiz timoroan na'in 5 to'o ona faze klaran ba teoria, ne'ebé sei hotu iha Dezembru. Kada juiz sei ba iha tribunál ne'ebé kolokadu, para bele moris hamutuk ho maluk sira ne'ebé ko'alia Portugés di'ak.

Deolindo dehan, formasaun ne'e sei la'o durante fulan neen (6). Ne'ebé fahe ba fulan 3 teoria no fulan 3 prátika ou estajiu ba iha Tribunál hirak ne'ebé kolokadu ona.

Iha sorumutu ho xefi estadu ne'e, PTR mós hato'o kona-ba servisu no prosesu ne'ebé Tribunál  hasoru depois mudansa ba juiz sira, ne'ebé akontese iha fulan Setembru liubá. Nia dehan, ida-idak la’o normál maski demora uitoan, tanbá lori fulan ida ba juiz sira atu adapta ho ambiente no situasaun foun.

“Servisu agora la'o di'ak ou ladi'ak, ha'u hato'o ona ba Prezidente Repúblika. Hanesan iha tribunál  sira hotu no identifika husi prosesu ne'ebé tama no sai ho dezisaun. Tanba, prosesu pendente hirak ne'e, komesa tuun ba númeru ne'ebé normál ona, mesmu tama loron-loron,” nia relata.

Published in Justisa
Monday, 18 November 2019 13:50

Bano Ho Ninia Ekipa Briefing Lugu

Tempotimor (Dili) – Ekipa ida, lidera husi eis Prezidente interinu RAEOA-ZEESM, Arsenio Paixão Bano, Segunda (18/11/19) fó briefing kona-ba lala'ok seitór hotu iha RAEOA-ZEESM ba Prezidente foun RAEOA-ZEESM, José Luis Guterres ‘Lugu’, iha edifísiu ZEESM nian, Farol-Dili.

"Ohin ami mai ekipa boot husi RAEOA-ZEESM, kompostu husi sekretáriu nain 6 no ami ekipa hamutuk 22 ho téknika sira tomak. Ami mai fó briefing tomak ba seitór hotu. Hanesan seitór finansas, agrikultura, ordenamentu territóriu, saude no servisu jerál iha Oekusi," dehan Arsenio Bano ba jornalista.

Tuir Bano, husi sira-nia aprezentasaun, Prezidente foun RAEOA-ZEESM, inklui ninia asesór tenta rona hotu. Tanba, iha servisu barak ne'ebé presiza halo iha RAEOA.

Alende ne'e mós, Bano dehan, parte téknika hato'o sira nia preokupasaun kona-ba orsamentu tinan 2020. Tanba, iha programa no ambisaun barak hakarak Oekusi sai pilotu, tuir mehi Timor-Leste nian.

“Iha pilotu barak sempre iha difikuldade barak. Nune'e, prezidente foun presiza rona maka'as husi téknika sira, kona-ba aprezentasaun ne'e,” nia esplika.

Published in Munisipiu
Monday, 18 November 2019 13:10

OJE 2020 Boot, PM Orienta MF Tuur Hamutuk PN

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, orienta ona Ministra Finansas (MF) interina, Sara Lobo Brites atu tuur hamutuk ho deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN), relasiona ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, ne'ebé sa'e ba billaun $1.950.  

Deputadu António Verdial de Sousa husi bankada KHUNTO deklara lia hirak ne'e, Segunda (18/11/19) iha PN.

"Atu ko'alia de'it katak Orsamentu 2020 nian ne'ebé sa'e ba billaun $1.950 ne'e boot teb-tebes. Tanba ne'e, iha tempu badak sei tuur hamutuk. Tanba, exelénsia Primeiru Ministru Taur Matan Ruak bainhira halo sorumutu iha Tibar, fó ona orientasaun máximu ba ita Ministra Finansas interina, hodi haree OJE 2020 hamutuk ho Parlamentu Nasionál," dehan deputadu António.

Nia dehan, orientasaun PM nian ba MF mak atu tuur hamutuk ho Parlamentu Nasionál para haree no hatuur loloos OJE 2020 nian, tuir dalan no estrutura.

"Atu haree ba kestoens sira no hatuur OJE 2020 nian, tuir dalan ne'ebé loos no tuir regras ne'ebé vigora," haktuir Antonio.

Nia esplika, OJE ho billaun $1.950 ne'e merese ka lae atu tau iha 2020 ne'e, liga fali ba kapasidade membru Governu nian atu halo ezekusaun.

Published in Politika
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« November 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Tempo Timor Networks

Online Counter