Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Timor-Leste: polisia kaer eis-padre tanba abuzu seksuál ba labarik-feto sira iha ninia orfanatu Featured

By José Belo no Tjitske Lingsma May 02, 2019 7369

Polisia iha Timor-Leste ohin (loron-sesta, 26 Abril) kaer eis-padre R.D., ne’ebé hetan akuzasaun halo abuzu seksuál ba labarik-feto ki’ik sira iha ninia orfanatu iha enklave Oecusse. Sira lori nia iha juís nia oin, fonte sira iha Timor-Leste konfirma. Fulan-novembru tinan liubá Vatikanu hasai R.D. hosi ninia estatutu nu’udar kleru, hodi kastiga nia ba krime sira-ne’ebé tuir ema dehan nia komete bainhira nia sei amo-padre. Ida-ne’e mak primeiravés katak kazu ida kona-ba violénsia seksuál kontra labarik sira hosi membru Kleru Katóliku sai públiku iha Timor-Leste.

R.D. mak ema hosi Estadus-Unidus Amérika ho tinan 82, ne’ebé uluk membru hosi kongregasaun Sosiedade Liafuan Divinu (Societas Verbi Divini, SVD). Hafoin ninia ordenasaun iha tinan 1964 nia bá Indonézia. Depois nia bá Oecusse, enklave Timor-Leste nian iha loro-monu. Iha-ne’ebá, iha tinan 1992 nia estabelese Uma Mahon Topu Honis, ne’ebé aprezenta-an hanesan ‘fatin seguru’ ba oan-kiak, labarik kbiit-laek, ema boot ho disabilidade, no feto sira-ne’ebé sofre abuzu. Durante tinan hirak-ne’e Uma Mahon ne’e serbi labarik na’in-atus ba atus. Abuzu seksuál ne’e mosu iha Topu Honis nia orfanatu ba labarik-feto no mane ki’ik sira, no hela iha knua Kutet iha foho. Iha fatin ida tan iha suku fehan Mahata, ne’ebé akomoda adolexente sira.  R.D. mak padre ida-ne’ebé hetan respeitu no ema haree nia nu’udar salvadór ida, ne’ebé fornese hahán, roupa no edukasaun ba ema kbiit-laek liu iha área iha-ne’ebá. Ninia komunidade bolu nia ‘aman’ no ‘Maromak’. Maibé nia ho ninia uma mahon iha mós sorin aat.

Vítima ida konta kona-ba abuzu seksuál

Buat ne’ebé akontese iha orfanatu iha Kutet konta hosi vítima ida, ne’ebé la fó-sai ninia naran no mantéin anónimu tanba kestaun seguransa. Ninia istória publika semana ida-ne’e hosi Fokupers, ONG nasionál ida-ne’ebé apoia feto no labarik sira-ne’ebé hetan abuzu no violénsia. Iha ninia deklarasaun, vítima konta katak nia labarik ho tinan ualu bainhira foufoun nia to’o orfanatu. Lakleur staff sira haruka nia toba ho padre, no hahú abuzu seksuál ne’ebé nia sei terus durante tinan hirak. Nia ho labarik-feto ki’ik sira seluk tenke bá padre nia kuartu, iha-ne’ebé nia sei tau labarik-feto ida iha ninia sorin-sorin no masturba ninia an. Liuhosi jestu sira no kaer sira-nia liman, padre sei hatudu ho klaru ba labarik-feto sira saida mak nia hakarak, no impoin ninia an seksualmente ba sira. ‘Nia kaer ami-nia isin no [halo asaun hanesan halo seksu orál ba labarik feto sira]. No ami tenke halo hanesan fali ba nia. Nia foti ami nia liman no tau iha nia isin iha parte ne’ebé nia hakarak ami kaer, no  kaer nia [parte privadu].,’ nia hatete. Liuhosi ninia istória sai klaru katak padre ne’e viola nia. ‘Nu’udar labarik ha’u sei hanoin, Amu Gaspar nia [parte privadu] la devia iha ha’u-nia ibun’ nia dehan. Vítima deskreve ninia konfuzaun no ta’uk. ‘Nia hanesan ami-nia aman, ami ta’uk no respeita nia. Tamba ami ta’uk nia nune’e ami halo saida mak nia hakarak.’

“Ha’u tenke ba nia kuartu. Iha labarik feto sira iha nia sorin-sorin. Nia [halo asaun hanesan masturbasaun]. Nia kaer ami-nia isin no [halo asaun hanesan halo seksu orál ba labarik feto sira]. No ami tenke halo hanesan fali ba nia. Nia foti ami nia liman no tau iha nia isin iha parte ne’ebé nia hakarak ami kaer, no  kaer nia [parte privadu]. Nia la ko’alia sai saida maka nia hakarak, maibé nia halo ami hala’o de’it. Nu’udar labarik ha’u sei hanoin, Amu Gaspar nia [parte privadu] la devia iha ha’u-nia ibun.

Lista ida ho naran sira

Ninia istória mós detalla abuzu seksuál nia natureza sistemátiku, no hatudu katak labarik-feto barak sai padre nia vítima sira. “Lista ida ho ami labarik-feto sira-nia naran taka iha ninia odamatan, atu nune’e ami bele hatene bainhira mak ami nia tempu atu toba iha ninia kuartu. Labarik-feto sira hotu tenke bá. Ha’u sente laiha ida ne’ebé lalika tama. Ne’e akontese loroloron – durante ninia toba meiudia no mós durante kalan,” nia dehan. Bainhira labarik-feto sira boot ona, la bolu sira ona atu bá ninia kuartu, no abuzu para ona. ‘Maibé labarik-feto foun sira, ne’ebé sei ki’ikoan, tenke bá duni to’o sira boot ona.’  

Igreja hahú investiga

Vítima fó-hatene katak buat ne’ebé foufoun halo nia hakfodak liu mak katak laiha ema ida iha uma mahon laran ne’ebé ko’alia kona-ba abuzu ne’e, ne’ebé halo nia traumatizadu. Silénsiu ne’e kontinua to’o fulan-marsu tinan liubá, bainhira kazu ne’e hahú la’o, hafoin SVD simu informasaun ho akuzasaun sira katak R.D. abuza labarik-feto ki’ik sira seksualmente. Kongregasaun ne’e haruka kedas nia supervizór rejionál, Amo Yohanes Suban Gapun, ba Oecusse atu lori padre akuzadu ne’e ba Dili, sidade kapitál Timor-Leste nian, ne’ebé hela maizoumenus kilometru 200 hosi eklave. Iha tempu ne’ebé kongregasaun investiga kazu, R.D. hetan suspensaun no bandu nia atu hala’o selebrasaun sira nu’udar padre. Nia mós aprezenta-an ba polisia dala hira.  

Mensajen kahur-malu

R.D. fó mensajen kahur-malu kona-ba ninia hahalok. Durante konversa telefóniku ho Superiór Jerál iha Roma padre ne’e konfesa, Amo Gapun fó sai iha entrevista ho portál notísia TempoTimor.com, ne’ebé publika istória ida-ne’e iha fulan-fevereiru. Gapun rona R.D. ko’alia, hodi dehan ‘Ida-ne’e 100% loos.”. Padre akuzadu konfesa mós ba Tony Hamilton, emprezáriu australianu ne’ebé patrosina uma mahon ne’e ho dólar rihun ba rihun, no ne’ebé mak bá Timor-Leste atu soru padre ne’e kona-ba alegasaun sira. Hamilton hakfodak loos bainhira padre konfesa de’it. Australianu ne’e hanoin-hela R.D. nia liafuan sira hodi dehan: “Loos. Buat hotu ne’ebé sira akuza ha’u halo, ha’u halo duni. Ha’u mak hanesan ne’e. Ha’u sempre hanesan ne’e desde uluk kedas.’ Hatán ne’e halo Hamilton bilán. “Ha’u bá Dili ho hanoin katak nia sei nega hotu. Maibé ami hetan konfirmasaun absolutu katak nia mak pedofilia no katak nia sempre pedofilia desde horiuluk,” Hamilton fó-hatene ba Tempo Timor.

Bainhira foin dadaun Tempo Timor entrevista R.D. iha Kutet kona-ba abuzu seksuál, labarik sira tama-sai hela hosi ninia uma. Nia la nega, maibé dehan katak nia la lembra katak ema lori nia ba polisia tinan liubá, la hatene kona-ba alegasaun sira, no hatete de’it ‘laiha komentáriu’.

Vatikanu hasai padre

Fulan-agostu tinan liubá, lahó lisensa hosi ninia kongregasaun, R.D. deside fila ba Kutet, iha-ne’ebé nia hela to’o kaer nia. SVD kontinua investiga kazu ne’e, no tinan liubá deside hasai nia hosi kongregasaun no mós hosi sai padre. Kongregasaun ba Doutrina Fé nian (CDF) ne’ebé hela iha Vatikanu, mak haree ba kazu abuzu seksuál ba labarik sira no kastigu ba krime sira-ne’e.  Iha fulan-novembru 2018 CDF fó sai dekretu ida hodi konfirma katak sira hasai R.D. ofisialmente hosi sai kleru tanba nia abuza seksualmente labarik sira iha Oecusse. Maibé Igreja iha Timor-Leste la esplika ba komunidade ho klaru razaun tanbasá hasai padre ne’e, nein Igreja fó apoiu ba vítima sira.

Moris livre de’it

Durante tinan ida, dezde hato’o alegasaun sira ba SVD, polisia Timorense no prokuradoria kuaze la foti asaun ruma. R.D. bele moris livre iha Kutet, iha komunidade nia leet ida ne’ebé hanesan nia komete krime. Diretora Topo Honis atuál, Sra. Liliana Tarung, la investiga alegasaun sira kontra eis-padre, ne’ebé uluk mak ninia xefe, no nia nega hotu. Fonte sira dehan katak nia la’o tun-sa’e hodi fó presaun ba vítima sira atu fó-hatene katak abuzu seksuál la akontese ida iha orfanatu. Iha Facebook ema ne’ebé uluk hela iha Topo Honis halo ameasa sira kontra vítima no sasin sira, hodi obriga sira atu nonook de’it. Vítima sira ta’uk ko’alia, tanba sente sira no sira-nia família sira bele hetan tratamentu aat ka to’o oho hosi komunidade.  

Tabú

Abuzu seksuál hosi padre ida mak tabú iha Timor-Leste, iha-ne’ebé kuaze 90% hosi populasaun mak Katóliku. Igreja Katóliku mak instituisaun ida ho podér, la’ós de’it tanba fornese apoiu, espiritualidade no estrutura ba ema nia moris, maibé no mós tanba ninia pozisaun durante okupasaun Indonézia brutál durante tinan 24 – hosi 1975 to’o 1999 – bainhira padre no madre barak ajuda no koko soi ema barak. R.D. rasik hetan respeitu hosi lider barak iha Timor-Leste, tanba nia proteje ema ne’ebé halai hosi militár Indonézia no milísia Timorense durante referendu ne’ebé organiza hosi ONU iha 1999, bainhira populasaun vota ba ukun rasik-an hosi Indonézia. Taur Matan Ruak, ne’ebé mak uluk lider gerrilleiru, Komandante F-FDTL, Prezidente no oras ne’e Primeiru-ministru, vizita padre ne’e dala hira iha Oecusse. Bainhira kongregasaun lori R.D. ba Dili tinan liubá, Taur Matan Ruak (ne’ebé iha momentu ne’e laiha pozisaun ofisiál ida hosi Estadu) bá ho ninia feen ba sede provisiál SVD nian, hodi sujere katak kongregasaun ne’e tenke fó lisensa ba misioneru Amerikanu atubele fila ba Kutet.

Presaun hahú maka’as hafoin Tempo Timor fó-sai kazu ne’e iha loron 1 fulan-fevereiru 2019, ne’ebé lori atensaun mídia internasionál. Organizasaun apoiu legál Timorense, JU,S Jurídico Social, loke hotline ida ba vítima abuzu seksuál sira iha Oecusse. Hafoin momosuk ida-nee mak prokuradoria avansa investigasaun sira, ne’ebé rezulta ho kaer eis-padre ne’e, ne’ebé sei lori hosi Oecusse ba Dili.

Rate this item
(0 votes)
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter