Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Planu Prioridade SEII: Elimina Violensia Bazeia ba Jeneru Featured

Sekretaria Estado Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, halo abertura iha diskusaun kona-ba kompromisiu ba Igualdade no Inkluzaun, iha Salaun Maubara Room-Timor Plaza (28/02). Sekretaria Estado Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, halo abertura iha diskusaun kona-ba kompromisiu ba Igualdade no Inkluzaun, iha Salaun Maubara Room-Timor Plaza (28/02). Foto Sitiu Ofisial SEII

Tempotimor (Dili) - Violensia domestika ka violensia bazeia ba jeneru sai kazu ida ne’ebé oferese dezafiu boot ba governu atu bele rezolve. Fó kompriensaun hodi hamoris ema nia konsensia la’os buat fasil ida, presiza esforsu seriu no dedikasaun ne’ebé boot. Maske nune’e, Sekretariu Estadu Igualdade no Inkluzaun ne’ebé lidera husi Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus iha komitementu boot atu elimina.

Tuir dadus demografiku Timor Leste 2010 hatudu katak feto foin-sa’e 38% hetan abuzu fiziku dezde sira ho otas 15 no kuaze 74% feto kaben-nain hetan violensia fiziku husi sira-nia laen.

Violensia bazeia ba jeneru dala-barak mosu tanba ema hanoin katak problema entre feen ho laen nu’udar problema uma-laran nian.

Konsiente ba númeru violensia bazeia ba jeneru ne’ebé sei aas, Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) fó prioridade boot atu oinsa bele asegura katak taxa violensia, liu-liu violensia bazeia ba jeneru, menus.

“Ita halo esforsu sira par atu halo no asegura ka redus, elimina violênsia domestika ka violensia bazeia ba jeneru,” dehan Sekretaria Estadu Maria José da Fonseca.

Atu bele atinze ida ne’e, SEII hahú hala’o programa prinsipal hodi halo abordajen integradu jeneru iha instituisaun estadu nian, liu husi estabelese grupu traballu iha ministériu hotu-hotu, inklui mós kria grupu traballu jeneru iha munisipiu sira ne’ebé envolve mós autoridade lokal sira.

Aleinde ba kazu violensia nian, SEII mós tau-matan ba oinsa atu hasa’e feto sira-nia ekonomia liu husi fó apoiu finanseiru ba feto sira hodi forma grupu kiik atu hahú hala’o negosiu no atividade ekonomia sira seluk.

Buat seluk ida mak impoderamentu ekonomiku feto ninian liu husi fundus transferensia publika hodi fó apoiu finanseiru ba feto sira atu bele forma grupu kiik hodi hahú hala’o negosiu no atividade ekonomika sira seluk.

To’o tinan ne’e, SEII sei oferese gratuita fundus ba feto sira, maibé ba tinan oin sei haree posibilidade atu no mekanizmu atu la gratuita ona, katak maske nafatin laiha funan, maibé bainhira halo negosiu no hetan osan tenke fó fila fali osan inan atu bele fó fali ba grupu feto sira seluk.

“Entaun la gratuita hanesan uluk, atu nune'e ita nafatin apoiu ba ita-nia maluk sira par atu hetan fonte rendimentu maibé mós hamenus sira-nia dependensia ba iha governu”, dehan SE Maria.

Programa importante seluk mak asegura no hasa'e partisipasaun feto iha vida politika. Liu-liu prepara feto potensial sira atu bele kompete iha kualker eleisaun ne’ebé sei mai.

“Ami hakarak halo preparasaun antisipada ba feto maluk sira, tanba ita hatene katak feto potensial sira eziste iha nivel munisipal no nivel nasional, no ita hakarak prepara ita-nia feto maluk sira hotu. Preparasaun ida ne'e ita halo antisipada no regular, la’os de’it iha tempu kampaña no eleisaun besik, maibé molok ida ne'e..”, nia dehan.

Atu bele hatene di’ak liu tan serbisu, planu no programa SEII nian, jornalista tempo timor (JTT) halo intervista eskluzivu ho Sekretaria Estadu Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus (SEMJ) iha ninia knar-fatin foin lalais.

 

JTT: Señora Sekretaria Estadu dezafiu saida mak ita-boot hasoru bainhira lidera SEII no esforsu saida mak ita-boot halo hodi hakat liu dezafiu hirak ne’ebé iha?

SEMJ: Di’ak. Deskulpa ha’u-nia Xefe Gabinete seidauk fó hatene kona-ba asuntu ne’ebé ita-boot (jornalista) atu intervista ne’e, mais prontu ha’u tenta atu atu hanoin didi’ak serbisu no progresu saida mak ami atinze ona, no mós haree ba dezafiu sira ne'ebé mak ami hasoru durante fulan 11 nia laran.

Hanesan ita-boot hatene, ita hahú, inisiu governu ne’e hahú no halo programa ba tinan lima nian, depois ne'e ba governu tomak, programa ba tinan lima nian, ita haree orsamentu ba momentu ne'e. orsamentu tinan rua nian ita tenke prepara ho planu asaun tinan rua nian, ita halo iha tempu badak nia laran, tama mai klaru ke presiza haree kedas lei orgánika instituisaun ninian, no ekipa ne'ebé haree lei orgánika, agora daudaun (lei organika) iha ona gabinete PM par atu ba Prezidente (hodi) promulga. Prontu ne'e koordena iha MERLAP, ha'u temi gabinete PM tanba finalmente dokumentus ne'e tenke asina husi primeiru ministru par haruka ba PR atu promulga. Noentantu, ami-nia instituisaun la hanesan instituisaun lubuk ida tanba sira-nia orsamentu halo bazeia ba orgánika foun, entaun sira iha ezekusaun hasoru difikuldade oituan.

Ami nian pelumenus orsamentu ba tinan ida ne'e ami sei bazeia ba orgánika tuan, tanba kuandu ha'u tama mai ha’u-nia tékniku no téknika sira fó konsellu katak “ita atu prepara orsamentu, ita tenke bazeia ba kódigu no kódigu só hetan bainhira orgánika ne'e promulga ona”, tanba ne'e mak ami prepara ami-nia orsamentu ida ne'e bazeia ba orgánika ida tuan, entaun ba ami sei laiha difikuldade ba implementasaun orsamentu ba tinan ida ne'e nian.

Ami iha mós dezafiu lubuk boot ida, iha ne'e komu ita hatene iha funsionalizmu públiku, funsionáriu barak mak seidauk konsege funsiona iha orsamentu duadesimal nia laran antes de orsamentu promulga. Orsamentu doudesimal dala-ruma nia montante barak liu fali duke ami nian, ezemplu hanesan ami-nia iha 2018 ami orsamentu jeral kiik liu ba orsamentu duodesimal, tanba duodesimal bazeia ba orsamentu 2017, maibé komu sira la toman funsiona hanesan ne'e entaun atividade barak mak labele implementa.

Maske nune’e, iha fulan 11 nia laran ami konsege halo alterasaun ba esbosu lei organika, agora hein atu promulga. Ami konsege halo asssinatura ba deklarasaun husi faze daruak ne’ebé asegura envolvementu ka fo benefisiu ba maluk feto rural sira iha Timor laran tomak ne’ebé hatur  kompromisu husi instituisaun 16 inklui mós BNCTL atu asegura katak iha implementasaun programa sira instituisaun ida-idak ninian ne'e bele fo benefisiu ba maluk feto sira iha area rural. Klaru ke ita mós haree ema ho difisiensia. 

Infelizmente ami mós iha mak loloos fulan tolu-tolu, trimestralmente, ami halo buletin Lian Igualidade ne’ebé ke ami devia hatun fulan tolu-tolu, maibé infelizmente ami-nia departementu média ladun funsiona ho di’ak, entaun iha tinan 2018 nia buletin la tuun no mós trimestre primeiru 2019 nian, ne’ebé konta dehan husi trimestre haat, husi tinan 2018 to’o iha trimestre primeiru 2019 nian buletin seidauk hasai.

Iha ona desizaun no instrusaun ba departamentu media nian atu bele produs buletin kada trimestral, maibé ba 2018 ninian to’o primeiru trimestre 2019, halo de’it edisaun ida par hatun. Buletin ne’e importante ba ami, tanba ami-nia serbisu halo advokasia, entaun ami uza meiu oioin atu fahe informasaun ba maluk sira hotu. Ami halo abordajen integradu jeneru ba instituisaun sira hotu. Ida ne’e mós dalan ida ba ami bele fahe informasaun ba ema, la’os de’it fahe informasaun ne’ebé ke sekretaria estadu ida ne’e halo, liu-liu atu hasa’e ema-nia koñesiementu kona-ba port foliu SEII ninian, kona-ba oinsa igualidade jeneru no inkluzaun rasik.

Klaru kee tanba ami-nia lei organika seidauk promulga entaun ami seidauk bele halo re-estruturasaun saída de’it iha instituisaun nia laran, i ba kargu xefia sira hotu komisaun funsaun públika sei halo estensaun direta, entaun hein to’o ne’ebá, maibé iha kazu estremu bainhira la funsiona entaun foti medidas par oinsa instituisaun ne’e tenke funsiona nafatin.

Ita hakarak ne’e atu serbisu ne’ebé instituisaun ne’e halo, la’o. Entaun to’o agora ne’e ami seidauk halo mudansa ruma iha instituisaun ne’e nia laran. So iha alterasaun ida-rua ne’ebé ke halo ho hakarak ida par bele haree departamentu hotu iha instituisaun nia laran ne’e bele funsiona ho di’ak.

Halo tiha ona mós planu estratéjiku instituisaun ne’e nian iha fulan hirak nia laran ne’e, hahú kedas dezde inisiu 2018 ita iha ne’e kargu xefia sira hotu envolve par halo, no planu estratéjiku ne’e ita remata tiha ona.

Ami mós iha fulan 11 nia laran halo ami-nia enkontru regular koordenasaun jeneru, ne’e sorumutu ida ne’ebé ke ami halo ho parseiru sira hotu, parseiru sira husi instituisaun govenu nian sira hotu, no mós parseiru dezenvolvimentu sira no parseiru sosiedade sivíl sira atu haree serbisu instituisaun ida-idak nian em relasaun ba promosaun igualidade jéneru no inkluzaun, no haree fila fali oinsa mak alokasaun orasamentu husi instituisaun ida-idak nian ba promosaun igualidade jeneru no inkluzaun. Haree mós ba koordenasaun serbisu ne’ebé iha par halo serbisu promosaun igualidade jeneru no empoderamentu feto no labarik feto di’ak liu tan.

Ami mós iha fulan 11 konsege ona estabelese fila fali komisaun entre ministerial kona-ba implemtasaun planu asaun nasional, violensia bazeia ba jeneru ne’ebé halo ho baze despaxu primeiru minsitru ninian. Despaxu inisiu iha tinan ida ne’e, iha fulan Fevereiru despaisu ne'e PM assina tiha ona i ami halo tiha ona sorumutu dahuluk, konvida prezidente grupu traballu jeneru munisipiu hotu mai. Iha tempu ne’eba ami fahe fila fali rezolusaun nú.35 tinan 2016 ne’ebé sai baze ba grupu traballu jeneru iha nivel rua, nasional no munisipal hotu.

Iha ne'eba fó hanoin fila fali oinsa mak serbisu ka koordenasaun serbisu ne’ebé ke presiza halo entre instiuisaun ne'e rasik ka grupu traballu jeneru par nune'e halo serbisu ne'e di'ak liu tan i ami agora mós iha hela faze preparasaun ba organiza fila fali kongressu assosiasaun feto potensial ba dala rua.

Asosiasaun ne’e harii ona iha tinan haat liu ba nune’e tempu to’o ona atu halo fali estrutura foun, entaun kongresu ne'e halo ho hanoin ida ne'e par atu hili estrutura foun, maibé atu mós haree dalan  oinsa mak instituisaun ida ne'e bele fo apoiu di'ak liu tan ba assosiasaun feto potensial sira ne'e, i ami tenta haree hela tanba molok tinan remata normalmente ita haree fali ona orsamentu ba tinan oin ninian. Entaun, kongressu ne’e sei koko remata tarde liu Setembru no Outubru hanesan ne’e.

Ami mós atu asegura partisipasaun feto iha polítika iha foti desizaun iha nível hotu, lokal no nasional. Ami halo sorumutu regular mós ho partidu politiku sira, alende ami serbisu hamutuk ho organizasaun sosiedade sivil sira par atu fó kapasitasaun feto potensial sira atu bele envolve iha vida polítika.

Sorumutu regular ho partidu politiku sira ne’e há’u halo iha inisiu tinan ida ne’e, ami halo dahuluk nian, maibé ida ne’e ami koko halo trimestral. Ida ne’e hanesan biban ida ba ami atu tau no fahe hanoin ho partidu polítika sira par buka dalan di’ak liu atu bele, alende hasa’e partisipasaun feto iha vida politika liu husi partidu politika sira, maibé mós atu haree oinsa mak iha instituisaun ida ne’e hanesan mákina estadu prinsipal par atu halo promosaun ba igualidade jeneru no empoderamentu feto, bele fó apoiu di’ak liu tan hodi fasilita partisipasaun feto ninian.

JTT: Sra. Sekretaria Estadu, bele hatene ita-boot nia prioridade ba tinan rua ne’e saida?

SEMJ: Ok. Ba ami, programa instituisaun ida ne’e nian importante loos mak atu asegura katak ita iha taxa violensia menus, liu-liu violensia bazeia ba jeneru, volensia domestika, entaun ita halo esforsu sira par atu halo, no asegura ka redus, elimina violensia domestika ka violensia bazeia ba jeneru.

Programa prinsipal ida ke sai serbisu prinsipal ida mós mak halo abordajen integradu jeneru ne’e ba iha instituisaun estadu hotu kedas. ne’e ita estabelese grupu traballu jeneru iha ministériu hotu iha instituisaun governu hotu.

Ita mós iha grupu traballu jeneru iha munisipiu sira, maske autoriedade lokal sira ne’e hola parte husi ministériu administrasaun estatal, maibé sira mós iha vontade maka’as, iha jeografika ida kee mós boot, entaun ita hakarak sira mós sai parseiru importante ida iha ne’e.

Abordajen integradu jeneru ne’e ita la’os serbisu ho instituisaun governu ka estadu nian de’it mais ita serbisu hamutuk ho organizasaun sosiedade sivil, ita serbisu hamutuk ho ita-nia parseiru sira par atu halo promosaun ba igualiadde jeneru no inkluzaun ninian.

Buat seluk ida mak impoderamentu ekonomiku feto ninian ne’ebé ami halo liu husi fundus transferensia publika, ami fó apoiu finanseiru ba maluk feto sira hodi bele forma grupu kiik atu hahú negosiu, halo atividade ekonomika ida ne'e. To'o tinan ida ne'e fundus transferensia publika apoiu finanseiru ne'e sei fó gratuita katak ita fó ba sira atu hahú negosiu ruma.

Ami komesa haree ona, tekniku sira diskute hela nia mekanizmu par depois kolia fila fali ho asesor sira iha gabinete PM nian par atu haree mekanizmu ne'e oinsa ba tinan oin. Ba tinan oin la gratuita ona katak ita fó nafatin apoiu ba ema halo atividade ekonomiku ruma maibé karik sei iha modernu seluk hanesan kapital investimentu ida ke laiha funan. Ita fó, sira sei hala'o sira-nia negosiu, osan iha depois pasa fali ba seluk, entaun la gratuita hanesan uluk, atu nune'e ita nafatin apoiu ba ita-nia maluk sira par atu hetan fonte rendimentu maibé mós hamenus sira-nia dependensia ba iha governu. Ita mós fó fundus liu husi organizasaun sosiedade sivil sira ne’ebé ke depois hatutan fila fali ida ne'e iha ba grupu feto sira.

Programa importante seluk mós mak ita asegura no hasa'e partisipasaun feto iha vida politika nian. Ida ne'e mós mak ita asegura implemetasaun instrumentu legal sira ne'ebé mak iha ona. Ita haree, ezemplu: ita agora haree daudaun eleisaun munisipal ne'ebé ministeriu administrasaun estatal agora halo hela, karik akontese iha 2020. La hatene, ne'e planu sira nian, ha’u temi buat pur altu de’it.

Agora, se ida ne'e akontese, ami hakarak halo preparasaun antisipada ba feto maluk sira, tanba ita hatene katak feto potensial sira eziste iha nivel munisipal no nivel nasional, no ita hakarak prepara ita-nia feto maluk sira hotu. Preparasaun ida ne'e ita halo antisipada no regular, la’os de’it iha tempu kampaña no eleisaun besik, maibé molok ida ne'e ita halo ona diskusaun par ita buka dalan prepara maluk feto sira di’ak liu tán. Klaru ke kontinua serbisu hamutuk ho partidu politiku sira.

Tanba há’u nota, kuandu vizita munisipiu balun, iha maluk feto balun potensial, sira ba kandidata aan iha eleisaun suku. Ita haree katak sira forte bainhira sira tuur ho kandidadautu sira eleitu ne’e, ita haree katak dala-ruma sira hatudu sira iha kapasidade di’ak liu, maibé iha eleisaun ema la hili sira, tanba iha bareira balun, entaun atu serbisu hamutuk ho sira, atu serbisu hamutuk ho organizasaun sosiedade sivil balun atu haree par hasa’e sira-nia probabilidade atu bele mós kompete ho maluk mane sira iha eleisaun sira ne’e iha nível suku no nível nasional ne’e hotu.

Agora, iha empoderamentu ekonomiku ninian ne’e ohin há’u hateten kona-ba deklarasaun Maubisse ne’e monu liu-liu ba iha parte empoderamentu ekonomiku ninian mós, tanba iha ne’ebá ami asegura katak instituisaun sira 16 ne’ebé asina dokumentus ida ne’e, ne’ebé ke sasin ba dokumentu ida ne’e mak primeiru ministru rasik, no ami halo nia lansamentu iha loron internasional feto rural iha Outubru tinan uluk.

Ida ne’e tau iha ne’ebá komprimisiu instituisaun sira ne’e hotu par asegura implementasaun programa nian ba iha munispiu oioin tenke fó to’o iha 2023, ne’e ativu persentajen balun (tertentu) envolvimentu feto ba iha programa sira ne’ebé sira implementa iha ne’ebá.

Ezemplu iha infra-estrutura karik, projetu sira dalan ninian, projetu kontrusaun sira ne’e tenke asegura envolvimentu feto sira nian hanesan traballdór ka serbisu nain ba projetu sira ne’e ka kompañia sira ne’ebé manan tender ne’e asegura kompania feto na’in ne’e iha ne’e fó oportunidade ba kompania sira ne’ebé nia na’in mane.

JTT: Sra. SE iha Sekretaria Estadu ne’ebé ita-boot lidera ne’e iha diresaun hira? Tuan hotu kedan ka iha foun?

SEMJ: Ami iha ne'e diresaun jeral ida de’it, diresaun nasional rua; diresaun nasional administrasuan finansas no diresaun nasional abordajen integradu jeneru no kapasitasaun feto. Ami iha departementu 13. Maibé klaru ke iha ami-nia orgánika ne'e sei muda tanba tuir lei funsaun publika nian ne'ebé obriga katak iha diresaun nasional ida nia okos só bele iha departementu 3 ka 4 de’it, entaun ami tenke halo fila fali.

Hanesan ohin ha'u dehan ida ne'e ami só implementa iha 2020. departementu sira nafatin, nia diresaun nasional mak ami sei aumenta ba haat. Kargu xefia sira nafatin. Dezde ke ha'u mai, iha departementu balun vakum hela, iha de’it ema balun ne'ebé ke responsavel iha departementu ne'e iha tempu barak nia laran i ne'e loos koalia karik ami kontra lei, tanba lei rasik hatete ema ida só bele iha 30 dias. maibé ema ida ke tinan naruk tiha ona mak responsavel, kuandu ha'u mai, ha'u tenke legalista situasaun sira ne'e.

Entaun depois fulan hira nomeia tiha kedas xefi departementu sira hotu no mós momentu ami iha diresaun nasional abordajen integradu jeneru no kapasitasaun feto mak diretor ida uluk tenke ba kontinua estudus, entaun ami tenke nomeia fali ema ida par taka nia fatin to'o iha tempu ida par ami bele halo, agora dehan hein hela selesaun por méritu, maibé ne'e akontese bainhira ami-nia lei organika pormulga. no iha diretora foun ne'e ha'u, tanba ami iha ne'e, iha mekanizmu, koordenasaun instituisaun nia laran ne'e. enkontru regular kargu diresaun ne'e semanal no ami enkontru regular xefia katak kargu xefi sira hamutuk ne'e fulan ida dala ida.

Entaun asuntu sira, enkontru ho funsionariu sira ho ha'u tinan ida dala rua, ne'e inklui ami-nia pontu vokal sira iha munsipiu sira mai hotu, ne'e tinan ida dala rua. Entaun iha sorumutu sira ne'e mak diskute asuntu sira oioin, no atu halo nomeasaun ba ema ka oinsa, lalaok departamentu ida-idak nian ne'e la'o oinsa, ne'e deskute iha sorumutu iha kargu diresaun no kagu xefia nian. Depois ami iha ne'e iha mós inspesaun jeral ida, entaun kuandu asuntus ne’ebé relasionadus ho rekursu umanu nian, ami iha departementu rekursu umanu nian ne’ebé diretamente iha diresaun administrasaun finansas nia okos.

Alende iha sorumutu regular sira ne’e, ami deskute serbisu instituisaun tomak nian, maibé kuandu iha situasaun extra-ordinariu balun ami presiza, hanesan agora daudaun ita-boot mai entrevista iha asuntu sira ne’ebé importante loos, entaun diretor jeral no diretor nasional mai partisia par fó hanoin mós i fó informasaun. Bainhira buat ruma sira sempre ba, departementu balun iha unidadede balun iha sira-nia okos ne’ebé ke iha koordenasaun ba nivel unidade ba iha departementu depois ba iha diresaun jeral, iha asuntu barak ke ba mós iha inspetora jeral bainhira iha nesesidade depois ultimu rekursu mai iha ha’u. Iha ne’e asesu ne’e fasil, halo koordenasaun ho ha’u-nia gabinete, hanesan ita-boot mai entrevista halo de’it akordu ho ha’u-nia gabinete depois ita narsa buat sira ne’e.

JTT: Señora SE, maizumenus orsamentu jeral estadu 2019 ne’e ita-boot gasta porsentu hira ona?

SEJM: To’o ohin ami to’o ona 28% maibé komu ami barak liu iha, ok, ami-nia orsamentu kategória haat hanesan saláriu no vensimentu, bens serbisu, kapital menor no transferensia públika. Ami-nia ne’e maka’as liu iha transferensia públika, tanba husi transferensia públika mós ami ba organizasaun, kongresu, ba feto munisipal nian mós tama iha transferensia publika nian, tanba ne’e mak persentajen ne’e boot iha ne’ebá. Ida ne’e mak ami seidauk implementa, ami foin mak halo selesaun dokumentus tanba atu halo. Iha grupu kiik oan ne’ebé ami fó apoiu ne’e mós anunsiu ka fó sai, sira foin remata iha loron 25 ne’e mak sira hatama hotu sira-nia proposta ba iha prosesu nia laran.

Kongresu ninian mós sira hatama hela proposta mai, tanba proposta tenke mai husi sira, orsamentu hira mak presiza ba kongresu nian. Depois ami-nia mós ida liu husi organizasaun sosiedade sivil nian iha mós prosesu nia laran, entaun tanba ida ne’e mak fundu transferensia públiku seidauk ezekuta.

Ida ami-nia ne’ebé halo operasaun liu husi tenderizasaun ami foin kompleta, ne’e husi kapital menor. Ba sira seluk, hanesan mina, manutensaun sira ne’e prosesu finaliza ona, asina tiha ona kontratu. Ne’ebé ida ne’e mos iha tempu badak ami sei bele ona ezekuta.

Depois agora mós ami iha prosesu par atu halo rekrutamentu husi bens serbisu nian ne’e ba kargu asesoria nian ne’ebé mak seidauk hahú tan promulgasaun ne’ebé mak horbainhira depois de remata mak ami foin hahú nia prosesu, maibé anunsiu aban sai ona, entaun hein katak no fiar katak iha tempu badak nia laran ne’e ezekusaun bele sa’e tan bainhira ami ezekuta ba kategória sira ne’e.

JTT: Maizumenus proposta ne’ebé mak tama iha hira no selesaun ba dokumentus ne’e oinsa?

SEMJ: Grupu kiik sira balun mak hodi diretamente mai iha ne’e, maibé ami-nia pontu vokal mós iha munisipiu hotu-hotu hodi simu proposta, iha 27 Maiu mak sira viajen mai par hatama proposta sira ne’e mai. Kuandu sira to’o iha ne’e mak ami foin hatene, sira ne’ebé mka mai diretamente iha ne’e ami komesa haree ona, maibé, bainhira ami nia pontu vokal sira lori tan sira seluk mai ami haree.

Agora ba organizasaun sosiedade sivil, ami iha organizasaun tolu ne’ebé mak sai ami-nia parseiru ba iha área polítika ninian, “Feto polítika” sira-nia proposta ne’e ami iha ona parseiru ne’ebé ke durante ne’e sira mesak mak envolve hela iha área ida ne’e. Kapasitasaun feto polítika, entaun ami hein de’it sira-nia proposta tama mai, ami hamutuk ho sira haree didi’ak de’it, ita hree mós iha orsamentu par aloka, tenke iha konkordasia mós, ami tenke iha akordu ida ho sira hodi haree kona-ba serbisu mak sira sei halo duni par asegura ida bee ita hasa’e feto sira-nia partisipa iha area polítika.

JTT: Señora SE, molok ita-boot iha ona sekretaria estadu na’in tolu (3), karik sira husik hela tusan ruma ka projetu ruma kee la remata?

SEMJ: Prontu, ita temi tusan duni. Tusan laiha, iha momentu ne’e obrigasaun lubuk boot ida ke la konsege rezolve. Ami konsege rezolve tiha hotu ona. Ami rezolve tiha hotu ona Timor Telecom nian mós foin lalais ami remata ona. Diretora ida ne’e ema ida ne’ebé mak hatene ninia area ne’ebé buat hotu ami rezolvidu hotu ona.

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter