Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

TIMOR –LESTE: NASAUN DEMOKRATICO LAOS ARISTOKRASIA

By HERMENEGILDO DA COSTA TILMAN March 26, 2019 46679

HERMENEGILDO DA COSTA TILMAN

(ESTUDANTE FAKULDADE FILOSOFIA THEOLOGIA

UNIVERSITAS SANATA DHARMA YOGYAKARTA)

Introdusaun

Hare ba ita nia rai laran ohin loron problema barak mak mosu. Ideologia-ideologia politika nebe mak diferensia halo povo no nasaun la hakmatek. Problema politika sira nebe mai husi parte nebe mak diferensia. Dala barak ita koalia kona ba demokrasia maibe nia valores husi signifikasaun demokrasia ita la halo tuir ou haluhan. Valores demokrasia ita uja hodi halo poder fisiko hodi kontra malu. Tanba ho opiniaun no mos sugestaun nebe mak diferenti mosu konflitu entre ita ema ho ema liu-liu ba parte fisiku kona ba direitu liberdade ema humano nian. Liberdade la hanorin mai ita atu sai inimigu ba malu. Liberdade hanorin mai ita oinsa sai ema ou povu nebe mak iha etika nebe mak los ba malu. Timor-leste nasaun demokrasia laos Aristokrasia. Demokrasia katak ita povu timor nain ba demokrasia. Timor-leste laos uja maneira Sistema Aristokrasia hodi hanehan direitu ema seluk nian, maibe ita nasaun demokrasia maka ita iha direitu boot atu toma responsabilidade ba nasaun ida ne’e. atu nune nasaun ne nafatin moris iha paz no hakmatek nia laran. Nasaun atu moris hakmatek presija ita nia kolaborasaun hamutuk, liu husi ita nia fraternidade. Desemvolvimentu nasaun atu sai forti no demokrasia ita hotu tenki fo opiniaun atu nune nasaun Timor-leste sai furak no mos ezemplo paz no mos rekonsialidade ba mundo tomak. Tuir matenek nain “Demokrasia ne iha tanba iha nasaun ida. Tuir nia : koalia kona ba Nasaun hanesan buat ida nebe ke natural, tamba iha ema (sociedade)” Ho liafuan seluk katak, nasaun ne’e forma tanba iha ema humano “ho ida nee,” Aristoteles iha nia livro policos hateten “Politiku neé mosu husi kriasaun mundo nian, funsaun husi politika atu hodi hadia nasaun ninia furak laos atu sai korupsaun ba nasaun”. Point importate nebe sai hanesan mototrizada mai ita katak politika iha tanba iha nasaun ida. Ho ida neé’ita bele foti nia conclusão katak “Nasaun iha tamba iha sociedade (povo), no mos sociedade iha tamba iha nasaun” tanba ida ne’e hakarak ou lakohi tenki iha politiku governasaun.

DEFINISAUN DEMOKRASIA

Koalia kona valores demokrasia, ita tenki hatene uluk nanain liafuan etimologi demokrasia mai husi nebe. Demokrasia mai husi liafuan Gregu fahe ba parte rua “Demos” nomos “kratos/cratein”. Demos katak “Povu” kratos/cratein katak “’ukun”. Valores Demokrasia katak ema hotu iha direitu no mos dever atu hetan ukun ba moris livre.  Maka ho etimologia ida ne’e atu hatudu katak ukun ne’e mai husi povo fo fila ba povo. Povo Timor oan hotu mak sai ukun nain ba nasaun ne’e rasik. Valores Demokrasia hatudu ba ema hotu iha sentidu soberania dereitu ba moris. Timor-leste nudar nasaun Republika Democratico ida nebe mak hamrik iha tinan loron 20 fulan Maio tinan 2002 ho nia patria hatudu ba mundo tomak katak Timor-Leste nasaun nebe mak Demokrasia. Demokrasia fo hanoin mai ita katak objectivo husi valores luta nian atu hetan paz no estabilidade iha nasaun, liu-liu direitu ba generalidade iha sociadade nia laran no mos nasaun nian laran. Demokrasia la hanorin mai ita katak atu halo asaun inimigo (kriminozu) ba malu. Demokrasia fo mai ita moris iha paz no mos Fraternidade nia laran. Iha artigo 16 konstituisaun RDTL hateten katak ema hotu-hotu sidadaun timor oan iha direitu ba Universalidade no igualdade nebe mak hanesan. Iha numero primeiro artigo 16 katak [1]. Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan. [2]. Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fízika no mos mentalidade. Tanba nasaun Timor-leste nasaun ida nebe mak Universalidade sosial laos Aristorata. Tanba ida ne’e presisa respeitu valores etika ba igualdade ba generalidade gender. Iha nasaun ida nia laran la iha indeferensializasaun kona knar ou valores de gender. Hotu-hotu hanesan sidadaun Timor oan iha direitu no dever moris hanesan. Direitu ba universalidade hanesan, nudar ema Timor atu hetan vida ba moris tuir nain ba nasaun. Tanba nasaun ne;e nasaun demokratiku laos aristokrasia maka ema hotu-hotu iha direitu atu hetan moris ksolok. Dala barak ema uja valores universalidade salah. Tanba saida mak ema sala uja? kerdizer katak situasaun sosial kuando la toma konhesimento maka ema bele bosok sitiasaun nebe mak iha ou akontese iha rai-laran. Ho parte ida ne’e laos universalidade sosial maibe universalidade aristocrata. Universalidade aristokrasia significa "irregularidades" ho nia signifikasaun katak iha liberbade ba ema maibe la iha intensaun atu hadia meus ema nian iha futuru. Buat hotu konformi ema pesoalidade ida-idak. Maibe la iha sem valores positiva atu hadia moris diak.  Ho maneira vida moris ida ne’e Significa katak ita hanai mentalidade moral nebe mak at (mediocridade e ódio pela excelência) ba ita nia demokrasia . Tanba Signifikasaun ne;e bele lori no fos maneira ida que ser impossibilidade  boot ba valores humano nudar nain ba demokrasia. Tuir Aristoteles katak ema nebe mak kaer ukun tenki iha fondasaun nebe mak los ukun nebe mak hamrik husi  hukum, no mos konstituisaun nebe mak klaru e verdade. Tanba ukun nain sira mak sai hanesan espelho nia naroman ba povo nia moris. Maka Aristoteles hateten: "governo e Verdadeiro ", é um governo no qual um, vários, ou muitos, governam com uma visão de interesses comuns; mas os governos que olham apenas para interesses pessoais, sejam eles interesses, algumas ou muitas pessoas, são um erro " Tanba ida ne’e nasaun nebe mak diriji husi ukun nain ou governo nebe mak los sempre fo valoris moris nebe demokrasia hakmatek iha paz no mos estabilidade ba nia reino ou povu sira.

DEFINISAUN ARISTOKRASIA

Liafuan Aristokrasia mai husi liafuan Gregu (ἀριστοκρατία aristokratía, dari ἄριστος aristos "excellent," dan κράτος kratos "poder"). Aristokrasia signifika katak ukun ou poder ida nebe Forma husi ukun nain nebe mak ita bele dehan Sistema liurai (keterunan). Sistema ukun ida ne’’e lidera husi grupo nebe mak iha kbiit poder atu hodi ukun. Kbiit nebe mak sira iha hanesan riku soin nebe mak koenesidu iha sociedade ida nia laran. Sistema ukun ida ne’e la hare ba valores intelektualidade maibe hare ba linha familiars. Sistema Aristokrasia ho nia objektivu katak Riku soin mak sai papel importante ba sira atu ukun iha nasaun ida nia laran. Sistema Aristokrasia bele dehan katak sira ukun ho objektivu individual familiares nian". Iha parte seluk mos definisaun aristokrasia (biasanya) hare hanesan ukun ida ke mai husi ema nebe mak iha kbiit, riku, iha salario boot. Maka aristokrasia lolos ne’e ukun ida nebe mak dominasaun husi grupo nebe mak elit (few) iha (khas) no mos ideologia nebe mak as hanesan status sosial, iha sociadade ida nia laran. Ho Poder status sosial, sira bele halo Sistema politika nebe ho ideologia ambisaun boot atu ukun ema seluk. Sistema Aristokrasia no mos ideologia sempre kontras ho ideologia Demokrasia. Aristokrasi geralmente hare hanesan ukun nain nebe mak iha poder atu dirigi ba governo ida. Point importante nebe mak ita tenki hatene mak hanesan Sistema ukun aristokrasia maneira ida nebe bele dehan katak herdado husi jerasaun ida ba jerasaun seluk (Sistema familiars) ukun husi aman tun ba oan no mos ba beoan nafatin (bele dehan mos Sistema liurai). Sistema ukun ida ne’’e mak male mutin sira uja hodi okupa ita nia nasaun. Sira so fo deit lisensa ba liu rai nia oan mak bele eskola reino nia oan no familias sira sai tebeo ou sai servidor ba liu rai nia oan sira. Sistemalizasaun ida nebe mak ita tenki kontras tanba nasaun Timor-leste nasaun nebe mak demokratico tuir konfesores husi konstituisaun RDTL nian. Timor oan hotu iha Liberdade nebe mak hanesan ba moris la iha Sistema liu rai no reino. Ita nasaun demokratico.

Konseitu Aristokrasia

Konseitu Aristokrasia nia ideologia katak povu bai-bain la iha requisites atu ukun nia an rasik. Tanba menus ideologia politika. Ho ida ne’e koalia kona ba poder ukun laos iha povu kiik nia liman. Sistema neé la tuir regras ukun poder nasaun RDTL nian. Konseitus aristokrasia halo ema lakon ninian an hanesan sidadaun ida nebe mak demokrasia nain ba nasaun ida neé. Tanba saida mak lakon ninia direitu? Tanba Sistema Aristokrasia poder ida nebe mak ukun hare husi Sistema ekonomia. Seenquanto nia Sistema ekonomia iha sosiadade ida nia laran nia hetan (power) atu ukun. Sistema ida ne;e presisa ita toma atensaun atu nune labele akontese iha ita nia rai laran. Se bainhira sistema aristokrasia mak akontese ema hotu lakon nia valores demokrasia ba nia an mos ba nasaun rasik. Estrategico politika ohin loron la iha politik ida mak sai perfeitu. Maski ho ida neé iha era de globalisazasaun ho buat fofoun nebe mak mosu iha formadores estrategiku politika sira nian ho ideologia atu ukun, maibe realidade hatudu katak estatestiku politika sai ameasas ba nafatin, ho liafuan seluk  revolusaun politika lao nafatin ho ninia transformasaun ideologia individual.

Forma Governo Aristokrasia

  • Forma efektividade Políticas

Ukun nebe mak hanaran aristokrasia forma sira nia gabinete ho Sistema governu ho ema-emar sira nebe sira eskolha. Sistema governasaun nebe mak sira iha sira halo sira nia programa sai efektividade ba poder ukun nian. Funsaun politika nebe mak halo so ke deit ema nebe mak iha intelektualidade hatene Sistema politika aristokrasia nian. Sistema ida neé halo hodi fo valores vantajem diak ba desenvolvimentu nasaun no mos sociedade. Papel importante mai ita atu hatene kona ba Sistema ukun aristokrasia mak Sistema familiars ou raja. Ukun husi jerasaun ba jerasaun.

DEFICIÊNCIAS HUSI POLITIKAS GOVERNAMENTAL ARISTOKRASIA

  • Akontesementu barak kona ba ema sala utiliza poder

Ohin loron akontese korupsaun iha rai laran ho nia porsentajem boot tebes. Valores ida ne’’e hatudu mai ita katak Sistema aristokrasia mosu iha ita nia rai laran maibe ita la senti. Porexemplo ukun nain balu uja povu nia osan sai pribadu ba nia an mosu KKN (Korupsaun, Kolusi, no mos Nepotismo). Sistema ida ne’’e hafanun ita katak sistema ou (gaya) ukun Sistema Aristokrasia laos demokrasia. Sistema aristokrasia ema nebe iha [power] nia mak sai nai ou mandor ba ema seluk (menjadi tuan bagi orang lain). Timor-leste  laos uza maneira no Sistema ne’e. Ita nasaun soberania nebe mak independent no mos demokrasia se mak kontra nia ba hatan iha tribunal. Sistema politika aristokrasia fo desenha mai ita katak Susar Atu Hetan Ukun Nain Nebe Mak Perfeitu. Tanba saida? Tanba Sistema Aristokrasia Sistema ukun ida nebe mak hare ba linha familiars no baseia liu ba linhagem, maibe la baseia ba kualidade, kuantidade no kapasidade intelektual ema nian. Tanba ho ida mak nasaun barak la uza Sistema aristokrasia maibe uza Sistema demokrasia. Tanba nasaun demokrasia fo diversidade, Liberdade ba ema hotu atu hetan paz estabilidade rekonsiliasaun ba direitu sidadaun ema ida-idak nian.

Konklusaun:

Demokrasia katak ema sidadaun hotu-hotu nudar nain ba nasaun. Ho Sistema demokrasia ida ne’e, sidadaun hotu-hotu iha direitu nebe mak hanesan hodi moris iha paz. Moris iha paz presisa kolaborasaun respeita malu liu=liu ba etika da vida. Ho maneira ida ne’e hatudu katak tanto feto ou mane hotu-hotu iha direitu nebe mak hanesan. Demokrasia hanorin no eduka ita atu moris iha paz, estabilidade nia laran hanesan sidadaun ida. Tanba ida ne’e nasaun atu sai diak presisa ita hotu nia kolaborasaun hamutuk atu nune nasaun moris iha paz no hakmatek nia laran.

Rate this item
(39 votes)
Last modified on Tuesday, 26 March 2019 19:57
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter