Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Parte IV Intervista MJ Carceres : Prizaun La’os Atu Kastigu Ema Mas Fatin Muda Hanoin no Hahalok Featured

Dili (Tempo Timor) - Reintegra hikas prezu ida ba sosiadade la’os buat fasil ida. Ain-fatin krime ne’ebé prezu ne’e husik hela iha komunidade nia leet defisil atu hamoos. Dala-barak kazu ne’ebé ema ne’e mete iha pasadu sei nafatin sai karimbu maske nia kumpri ona pena tuir hahalok ne’ebé nia komete.

Prepara no hadia hikas ema-nia mentalidade ne’ebé tuun no monu drastiku hafoin hetan pena prizaun sai serbisu ne’ebé todan, tanba la’os de’it kona-ba oinsa prezu ne’e simu realidade ne’ebé iha, maibé mós kona-ba oinsa iha tempu oin mai, bainhira hetan liberdade, nia bele hala’o ninia moris hanesan baibain iha komunidade nia leet.

Konsiente ba ida ne’e, Ministériu Justisa, serbisu hamutuk ho instituisaun oioin hanesan, tantu husi governu no sosiadade sivil, hodi prepara prezu sira oinsa sira bele hala’o sira-nia moris hafoin fila fali ba moris iha soosiadade.

“Estadu iha obrigasaun prepara (prezu) sira-nia mentalidade par bainhira sira sai, lori mensajen di’ak ba ita-nia sosiedade,” deklara Ministru Justisa Manuel Cárceres da Costa.

Ministru Justisa konsidera katak importante mós atu tau-matan ba prezu sira iha prizaun Bekora, Gleno no Suai, tanba sira mós iha direitu, maske sira-nia estatutu la hanesan ho sidadaun sira seluk.

Ho nune’e, Ministru Cárceres deklara sei kontinua fó atensaun ba reinserasaun sosial ne’ebé molok ne’e implementa ona, atu bele prepara di’ak liu tan prizioneiru sira-nia mentalidade molok fila ba sosiadade.

Tuir mai deklarasaun kompletu husi Ministru Justisa (MJ) Manuel da Costa Cárceres liu husi intervista eskluzivu ho Tempo Timor (TT), iha rua de Justica, Kolmera, Dili, Timor Leste, Tersa (09/04). 

TT: Senhor Ministru, oinsa situasaun prezu no prizaun iha Timor Leste daudauk ne’e?

MJ: Ita iha estabelesimentu prizaun tolu, iha Bekora-Dili, Gleno-Ermera, no Suai-Kovalima. Dadur iha prizaun tolu ne’e hamutuk na’in 779. Husi númeru ne’e, barak liu iha prizaun Bekora-Dili, hamutuk na’in 644.

TT: Tuir informasaun balun husi parte prizaun Bekora, mosu problema espasu iha prizaun refere. Karik bele esplika kestaun ne’e.

MJ: Hanesan ha’u dehan ona, iha prizaun Dili iha prezu na’in 644, ne’e dupla ona. Tanba loloos iha Dili ne’e kapasidade atu akomoda ema mak na’in 300, mais agora na’in 644, ne’e superlotadu.

Agora atu halo nusa hodi bele solusiona. Iha politika ida atu transfere dadus husi Dili ba fatin rua, prizaun Gleno no Suai. Ha’u tau kedan kriteria ida. Dadur iha direitu fundamental. Nia iha direitu atu hetan vizita husi familia. Tan ne’e labele muda ema ida husi Baukau, Vikeke ba fali Suai. Nia familia la ba(vizita). Ita viola ema ne’e nia direitu, ita estraga ema ne’e nia relasaun ho nia familia.

Ne’ebé atu simu sira ba Suai ne’e sira ne’e bé husi Same, Ainaro, Maliana. Halo selesaun par sira ba iha ne’ebá tanba sira familia besik, hanesan mós prizaun Gleno, ema husi Ainaro, Likisa, Dili balun bele ba tanba besik. Maluk sira husi Lospalos keta muda ba Suai, ne’ebé semana kotuk ne’e muda tan tiha dadur 22 husi husi Bekora.

TT: Senhor Ministru, oinsa ho estatutu prezu sira iha prizaun Bekora, Gleno no Suai?

MJ: Iha prizaun Bekora ne’e ita-nia prizioneiru sira ne’e iha kategoria rua. Ida mak kondenadu ka defenitivu ona hamutuk na’in 453. Iha Gleno iha na’in 96, iha Suai iha na’in 31, hamutuk na’in 580.

Seluk mak ho kategoria prizaun preventiva. Sira ne’e hein hela desizaun final. Ba kategoria ne’e iha Bekora iha ema na’in 99, iha Gleno iha na’in ualu (8), no iha Suai laiha.

TT: Kona-ba prezu sira ho sidadaun estranjeiru iha na’in hira?

MJ: Iha mós ema estranjeiru ne’ebé dadur iha ne’e, hamutuk ema na’in 32. Ema hirak ne’e rejista nu’udar sidadaun Indonezia, Filipina, Australia no Xina.

Sidadaun Australia iha ema na’in ida. Nia Timor-oan, maibé nia nasionalidade mak Australia. Nia moris no boot iha Australia. Nia joven ida ne’ebé oho nia namorada. Sidadaun Filipina ne’e kala ema na’in haat (4) ida karik. Sira-nia kazu ne’e kazu omesidu, oho ema.

TT: Senhora Ministru, iha asuntu interesante ida ba prezu sira mak kona-ba programa reabilitasaun mental. Bele esplika programa ne’e?

MJ: Ha’u hakarak hatete katak ita-nia prizioneiru sira ne’e iha situasaun di’ak, problema agora mak estadu nia esforsu ba programa reabilitasaun mental, reinserasaun sosial. Sira iha Bekora ne’eba ne’e oferese kursu lian portugues, ingles, karpintaria, padreiru no alfaiate. Iha Gleno, feto sira halo kostura sira.

Ida ne’e hanesa politika ida atu sira bele prepara aan bainhira fila fali ba sosiadade. Ha’u bele dehan ha’u tau atensaun tebtebes ba reinserasaun sosial ne’e. Estadu ne’e iha obrigasaun prepara prizioneiru sira-nia mentalidade par bainhira sira sai, lori mensajen di’ak ba ita-nia sosiedade. Sira ne’ebá ne’e mós ser umanu hanesan ita, simplesmente sira-nia estatutu ne’e mak la hanesan ita.

TT: Atu implementa programa ne’e, karik MJ iha Komisaun ka ekipa ida hodi tau-matan?

MJ: Iha ekipa ida ne’ebé bolu dehan Reinserasaun Sosial ne’e. Iha sosiedade sivil, iha PDHJ nian, ekipa ida husi ministeriu justisa, husi pradet. Ekipa ne’e mak ba tulun ita-nia maluk sira ne’e, depois kada tinan mós sira hatama relatóriu ba Ministru Justisa hodi prepara lista indultu ne’ebé sei haruka ba Prezidente Repúblika hodi deside. 

TT: Senhor Ministru, koalia kona-ba indultu. MJ prepara ona lista indultu ba tinan ne’e?

MJ: Daudaun ne’e iha lista kuaze ema na’in 70. Semana ida ne’e nia laran tenke haruka ona ba Senhor Prezidente Repúblika,tanba iha loron 15 Fevereiru, Senhor Prezidente Repúblika liu husi Primeiru Ministru bolu ha’u ba, ami rua ko’alia situasaun kona-ba ita-nia dadur sira ne’e. Konta situasaun real ba prezidente no nia mós hakarak ajuda par bele ajuda sira ne’ebé to’o ona tempu liberdade kondisional, tribunal mak sei fó liberdade kondisional, ba sira ne’ebé mak atu hetan indultu ka komutasaun pena ne’e kompetensia eskluziva Senhor PR nian.

Ne’ebé ami prepara lista indultu ba loron 20 Maiu tidan ne’e nian. Kompetensia Ministru Justisa nian mak haruka de’it lista ba. Kompetensia atu fó indultu ne’e kompetensia Prezidente Repúblika ninian. 

TT: Obrigadu senhor ministru.

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter