Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Timor-Leste hadi’a klasifikasaun global kona-ba dezenvolvimentu umanu: Relatoriu PNUD Featured

By Komunikadu Imprensa (ki) September 23, 2018 4336


DILI- Timor-Leste hetan progresu uitoan iha ninia klasifikasaun globál husi Indise Dezenvolvimentu Umanu (HDI) ne’ebé lansa husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD) fulan ida ne'e hanesan medida dezenvolvimentu nasionál ekonómiku no ben estar inklui saúde, edukasaun no rendimentu iha nasaun 189 no territóriu.

Nasaun aumenta ninian klasifikasaun HDI nian husi fatin ida ba 132, kompara ho 133 iha HDI 2016. Ida-ne’e tau Timor-Leste iha kategoria “Dezenvolvimentu Umanu Mediu” hamutuk ho nasaun Azia-Pasifiku sira seluk, inklui Republika Demokratiku Popular Laos, Bangladesh no Kambodia.

Media espetativa moris iha Timor-Leste aumenta ba 69.2, enkuantu Gross National Income (GNI) per kapita aumenta ba $6.846 no proporsaun joven sira ne’ebé dezempregu tun ba pursentu 11.6.

Alende ne’e, persentajen GDP ne’ebé aloka ba despeza saúde nian sa’e ba pursentu 3.1. Númeru idade eskola nian no rejistrasaun nivel eskola sekundaria nian aumenta oituan durante periode tinan lima liubá.

Tendensia jeral iha Timor-Leste maka kontinuasaun atu hadi’a rezultadu dezenvolvimentu umanu, ne’ebé sei apoiu Timor-Leste hodi loke populasaun joven sira nia potensia” hateten UNDP Timor-Leste Country Director Sr. Claudio Providas.

Maske nune’e, redusaun iha investimentu publiku iha tinan 2017-2018 iha potensia atu prejudika liután, nune’e iha subkonsekuénsia ba lukru dezenvolvimentu.

"Joven dezempregu kontinua enfrenta vulnerabilidade oin-oin no se la liu alvu no kualidade ne’ebé iha saúde, edukasaun no ekonomia, Timor-Leste bele lakon oportunidade únika ida ne’e to’o ninia dezenvolvimentu ne ' ebé potensiál ba dekadu balun oin mai.”

Kestaun seluk tenki iha konsiênsia kona-ba oportunidade ne’ebé iha, progresu no kbi’it entre feto no mane. Iha Timor-Leste HDI ba feto menus liu mane nian, tanba rendimentu no edukasaun feto nian ne’ebé menus liu.

Relatoriu Dezenvolvimentu Nasional Umanu Timor-Leste hetan katak iha investimentun la adekuadu iha edukasaun no treinamentu ba grupu juventude sira ne’ebé dezempregu ne’ebé sente la perparadu ba no falta abilidade nesesariu ba asesu serbisu ne’ebé diak. Ida ne’e intensifikasaun ba joventude feto no feto foin-sa’e ne’ebé iha dezvantajen liu atu partisipa lolos iha edukasaun no ekonomia tanba  papel jéneru.

Timor-Leste mak nasaun ida joven liu iha mundu ho prosentu 74 husi populasaun ne’ebé ho idade 35 anos ba kraik, sai hanesan nasaun foin-sa’e daruak iha regiaun Asia-pasifiku depoisde Afghanistaun, no globalmente joven liu ba dala 15. Tanba ne’e, joven sira iha potensialidade boot atu hala’o sira nia  kna’ar importante hodi  realiza nasaun ne’e nia aspirasaun ba futuru dezenvolvimentu.

Rejiaun Ázia-Pasífiku rejista segundu kresimentu a’as liu iha HDI ho porsentu 41.8 entre tinan 1990 no tinan 2017. Maibé, bainhira ajusta ba dezigualdade, nia esperiénsia lakon porsentu 15.6 iha HDI. Nivel médiu HDI iha Nasaun menus dezenvolvidu sa'e to’o porsentu 51 dezde tinan-1990, refleta katak ema nia vida naruk, sira edukadu liu no hetan rendimentu boot liu. Maibé, iha nafatin diferensa ne'ebé masivu iha mundu neʼe iha ema nia moris-di'ak. (ki)

 

Rate this item
(0 votes)
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter